Bosna i Hercegovina (BiH) zauzima posljednje mjesto od devet zemalja u oblasti dječijih prava i njihove zaštite, pokazuje analiza „Indeks dječije zaštite 2016”.
Indeks je izmjerio stepen napretka i učinka države u sferi dječije zaštite u odnosu na Konvenciju o pravima djeteta Ujedinjenih naroda (UN). Pored BiH, obuhvaćene su još Srbija, Kosovo, Gruzija, Rumunija, Bugarska, Albanija, Moldavija i Armenija.
„BiH je u sveukupnom rezultatu posljednja u nizu od ovih devet zemalja. Međutim, ima i pozitivnih stvari. Nas je iznenadilo da su recimo naše usluge koje pružamo, nismo posljednji”, kaže Berina Ceribašić, izvršna direktorica Udruženja „Naša djeca” iz Sarajeva.
To Udruženje je radilo na Indeksu koji se tiče BiH, uz podršku Vlade Njemačke i World Visiona Njemačke.
Kantoni bez dječijeg doplatka
Vlade u BiH su najlošije ocijenjene u Indeksu dječije zaštite. Govoreći o pomoći za socijalno ugroženu djecu, Ceribašić podsjeća da se dječiji doplatak uopće ne isplaćuje u nekoliko kantona unutar Federacije BiH.
Dječiji doplatak se mjesečno kreće do svega nekoliko desetina konvertibilnih maraka (KM). Brčko se izdvaja, pa tako mjesečni doplatak za djecu iznosi 80 KM, dok se, primjera radi, u Sarajevu izdvaja 30 KM.
„U Hercegovačko-neretvanskom kantonu se uopšte ne isplaćuje, tako da možete vidjeti diskriminaciju i uopšte interes vlasti za birgu o djeci”, kaže Ceribašić.
Pored tog kantona, pomoć za socijalno ugroženu djecu, navodi ona, ne izdvajaju još Unsko-sanski, Posavski i Livanjski kanton.
Loše ocjene tiču se i ostalih dječijih prava, dok nasilje nad djecom predstavlja veliki problem. Mirsada Poturković iz Centra za socijalni rad Kantona Sarajevo kaže da je u porastu broj djece koja su žrtve organizovanog prosjačenja.
„Prema našoj evidenciji, samo tokom ove godine iz porodica smo izuzeli više od 20 djece i zbrinuli u odgovarajuću instituciju”, dodala je ona.
Iz Indeksa proizilazi da su rezultati BiH na spriječavanju nasilja nad djecom najzapaženiji u protokolima, zakonima i politikama, dok izostaje rezultat u domenu odgovornosti, a ograničeni su servisi i kapaciteti.
Prekršajne kazne
BiH je i na posljednjem mjestu u domenu prevencije otmice, prodaje ili trgovine djecom. U Izvještaju o stanju u oblasti trgovine u ljudima za prošlu godinu navodi da je identificirano 17 žrtava koje su maloljetne.
Hajrija Hadžiomerović-Muftić, tužiteljica Federalnog tužilaštva, primjećuje da se djeca u posljednje vrijeme sve više pojavljuju kao oštećeni u krivičnim postupcima.
„Najčešće to su krivična djela seksualni delikti, nasilje u porodici, krivična djela počinjenja protiv braka i porodice. Trgovina ljudima - najčešće se u posljednje vrijeme utvrđuje da su djeca žrtve tog krivičnog djela”, kaže ona.
Ona pojašnjava da prosjačenje djece ulazi o domet trgovine ljudima, ali da takvi slučajevi ne rezultiraju krivičnim postupcima i strožijim kaznama za odgovorne, već se izriču prekršajne kazne.
Prema riječima Berine Ceribašić, u BiH nisu zadovoljavajući ni programi rehabilitacije djece koja su izložena nasilju.
