Linkovi

Kada od jednog nomadskog nastaje sjedilačko društvo?


A sculpture showing a pistol, inspired by Swedish artist Carl Frederik Reutersvaerd sculpture's "Non-Violence", is pictured in front of the Reichstag building in Berlin, Germany.
A sculpture showing a pistol, inspired by Swedish artist Carl Frederik Reutersvaerd sculpture's "Non-Violence", is pictured in front of the Reichstag building in Berlin, Germany.

Prije otprilike dvije tisuće godine neki indijanska plemena su stvorila velika, stalna naselja. U tijeku su arheoloska iskopavanja kojima je cilj saznati zašto je došlo do te promjene

Arheolozi vjeruju da su prva ljudska bica stigla na sjevernoamericki kontinent iz Azije, preko Beringovog prolaza, prije 15-18 tisuca godina. Bili su lovci i skupljaci plodova, zivjeli nomadskim nacinom zivota. Prije otprilike dvije tisuce godine neki od njih stvorili su velika, stalna naselja. U tijeku su arheoloska iskopavanja kojima je cilj saznati zasto je doslo do te promjene. Paznja arheologa usmjerena je na indijansko pleme zvano Coast Salish, na podrucju Pacifickog sjeverozapada.

Mjesto je kao i svako drugo klasicno arheolosko nalaziste samo sto nismo u Grckoj ili Egiptu nego u Kanadi. U daljini se, s druge strane vode, naziru neboderi Vancouvera. Nalaziste je u sjeni visokih cetinara. Znanstvenici s Sveucilista Washington State i sa Sveucilista British Columbia pazljivo, zidarskim zlicama i metlicama, rade na nalazistu.

Nalazimo se u Parku Dionisio Point, na otoku Galiano, u kanadskoj pokrajini British Columbia. Arheolog Colin Grier na celu je deseteroclane ekipe koja istrazuje, kako on vjeruje, jedno od najbolje ocuvanih naselja Obalnih Salisha. Grier se nada da ce ovo mjesto dati odgovor na kljucno pitanje – zasto su dotadasnji nomadi stvorili jedno kompleksnije drustvo: "Kako je i zasto doslo do te transformacije? To je pitanje na koje je najteze dati odgovor. Kada od jednog nomadskog nastaje sjedilacko drustvo?".

U mnogim dijelovima svijeta, nastanak i razvoj organiziranog seoskog zivota povezan je s nastankom poljoprivrede: "Ali ovdje, naravno, poljoprivrede nije bilo, nitko nije s njom zapoceo ili je ovdje izumio".

Obalni Salishi zivjeli su od ribe, divljaci i divljih plodova. Dvoje studenata arheologije – Chris Arnett i Kelly Derr – ispituju jedan pronadjeni predmet, fragment ulaznog dijela velike, zajednicke kuce, zvane longhouse, izgradjene od dasaka i greda.

Arheolozi su identificirali sest takvih nastambi koje su cinile dva susjedna obalna naselja. U najvecoj, moglo je zivjeti 8-10 obitelji. Utvrdjeno je da se u tim kucama zivjelo prije otprilike 1500 godina. Na temelju raznih skoljaka, zivotinjskih i ribljih kostiju, nadjenih pokraj tih kuca, mogu se izvoditi neki zakljucci o ekonomskim promjenama: "Kad se osnuje stalno naselje, ljudi moraju hranu donositi u naselje. Pronasli smo bogatstvo informacijskih izvora u tim selima".

Ima i drugih dokaza o tranziciji u jedno slozenije drustvo – predmeta koji govore o imucnima i o klasnom sustavu: "Pronasli smo oko 5000 zrnaca za nakit, ogrlice, za usne ukrase koji su se nosili na gornjoj usni, kao statusni simboli".

Ipak, jos uvijek nema odgovora na pitanje sto je dovelo do toga da se ti ljudi skrase na jednom mjestu i prihvate obicaje i nacine u velikoj mjeri slicne onima koje mi danas imamo. Prema jednoj teoriji to je – porast stanovnistva. Grier kaze da nije u to siguran iako pronalazi dokaze koji, cini se, govore bas u prilog tome: "Kad naselja rastu, treba pronalaziti vise hrane za ljude. Morate se reorganizirati, morate uvesti mnoge promjene, da bi zadovoljili te zahtjeve".

Znanstvenici blisko suradjuju s lokalnim indijanskim plemenom Penelakut. Robert Sam, pripadnik plemena, vjeruje da su njihovi preci zivjeli u selu. Podrzava istrazivanja arheologa: "Njihov je rad za mene vrlo zanimljiv. Otkriva mi vise o ovome mjestu, o svim mjestima na kojima su nasi ljudi zivjeli; te informacije treba katalogizirati, za dobro nasih ljudi, narocito mladih, za buduce generacije".

Kao i druga indijanska plemena tako su i Penelakut osjetljivi na iskopavanja koja bi mogla oskrvnuti posljednja pocivalista njihovih predaka. Ipak, sve dok se radi na ostacima sela, tj. kuca, vjerojatnost je mala jer ta sveta mjesta bila su uvijek izvan sela.

Colin Grier na ovom arheoloskom nalazistu radi, s povremenim prekidima, jos od 1997. godine. Na raspolaganju su mu sredstva za jos dvije ljetne sezone; nada se da ce to biti dovoljno za pronalazenje konacnih odgovora.

XS
SM
MD
LG