Linkovi

Devizne doznake stranih radnika - najizravniji oblik međunarodne pomoći


Devizne doznake stranih radnika - najizravniji oblik međunarodne pomoći
Devizne doznake stranih radnika - najizravniji oblik međunarodne pomoći

Hans Timmer: "Svake godine, oko 325 milijardi dolara odlazi na ovaj način u zemlje u razvoju. Ta je svota tri puta veća od službene strane pomoći koja stiže od vlada drugih, razvijenih država."

Svjetska banka javlja da opet raste vrijednost deviznih doznaka - koje stranci na radu u inozemstvu šalju svojim obiteljima u domovini. Kako je većinom riječ o zemljama u razvoju, radi se o najizravnijem obliku međunarodne pomoći.

Za mnoge obitelji u siromašnim zemljama, novčana pomoć od rođaka u inozemstvu ima ključnu ulogu. Svjetska banka tvrdi da vrijednost tih deviznih doznaka ponovno raste, nakon što je – zbog krize – prošle godine bila znatno manja. Ovom se problematikom u Svjetskoj banci bavi Hans Timmer, koji naglašava da je najveća prednost deviznih doznaka to što 'novac ide direktno u ruke onima koji ga najviše trebaju'.

Do kraja godine, iseljenici odnosno svi oni koji rade u inozemstvu u svoje će domovine poslati 440 milijardi dolara, čak 25 milijardi više nego prošle godine. Tri četvrtine te svote odlazi u zemlje u razvoju. "Devizne su doznake važne upravo zbog toga što je riječ o velikom novcu. Oko 325 milijardi dolara odlazi na ovaj način u zemlje u razvoju. Ta je svota tri puta veća od službene strane pomoći koja stiže od vlada drugih, razvijenih država. Ta ja svota gotovo ista kao i sve strane investicije u jednoj godini" - kaže Hans Timmer.

Najviše novca odlazi u zemlje sub-saharske Afrike, a potom u Indiju, Kinu, Meksiko i Filipine. "Obitelji odjednom imaju višak novca, koji mogu potrošiti na obrazovanje djece. Moga ga investirati, započeti biznis. Mogu otvoriti devizni račun" - kaže Hans Timmer.

Većina deviznih doznaka u zemlje u razvoju stiže iz Sjedinjenih Država, Saudijske Arabije, Švicarske i Njemačke.

XS
SM
MD
LG