Najnovije
Demokrate odlučne da povećaju minimalnu platu u sklopu paketa ekonomske pomoći
Dok Kongres raspravlja o mjerama koje bi trebale da povrate pandemijom opustošenu američku ekonomiju, jedna od inicijativa na kojoj insistira predsjednik Joe Biden i mnogi demokrati je povećanje federalne minimalne plate sa sadašnjeg nivoa od 7,25 dolara na sat, koji je nepromijenjen od 2009. godine, na 15 dolara po satu do 2025. godine.
U ponedjeljak su se aktivisti u osam saveznih država i distriktu Columbia okupili u znak podrške nastojanjima da se minimalna plata poveže sa Bidenovim paketom ekonomske pomoći od 1,9 biliona dolara koji na putu do Kongresa. Organizatori su izričito vezali povećanje za "osnovne" radnike od kojih je traženo da ostanu na poslu tokom pandemije.
"Nemojte nas zvati osnovnim radnicima i onda nemojte pružati osnovne stvari koje su nam potrebne. Sada je vrijeme", rekao je sveštenik dr William J. Barber II, predsjednik organizacije "Repairers of the Breach", koja se bavi socijalnom pravdom, a koja je pomogla u organizaciji skupova.
Hoće li povećanje minimalne plate ući u konačni račun pomoći, zavisi od tajnim proceduralnih pravila u Senatu, ali i oklijevanja nekih centrističkih demokrata da podrže prijedlog, uključujući senatore Joea Manchina iz Zapadne Virginije i Kyrsten Sinema iz Arizone. Ali šta god da se dogodi u kratkom roku, minimalna plata će gotovo sigurno ostati stalni izvor neslaganja u Washingtonu.
"Pristojan život"
Iako su trenutni napori vezani za pomoć tokom pandemije, bitke oko stope minimalne plate - pa čak i oko samog postojanja najniže plate koju je propisala vlada - stare su koliko i zakon koji ih je stvorio. Zakon o pravednim radničkim standardima iz 1938. godine kodificirao je niz zaštita radnika, uključujući jedinstvene standarde radne sedmice, zahtjeve za prekovremene isplate i minimalnu platu.
Prvobitna svrha federalne minimalne plate bila je uspostaviti "donju granicu" ispod koje plate ne bi mogle pasti. Usvojen tokom Velike depresije, zakon je trebao riješiti neravnotežu pregovaračke moći između radnika i poslodavaca u vrijeme kada je bila raširena nezaposlenost i kada su radnici očajnički tražili bilo kakvu vrstu zaposlenja.
Argumentirajući u korist minimalne plate 1933. godine, predsjednik Franklin Roosevelt je rekao: "Nijedan posao koji egzistira tako što će radnicima isplaćivati manje od životne dnevnice nema nikakvo pravo da djeluje u ovoj zemlji. Pod životnim dnevnicama, mislim na nivo viši od gole egzistencije. Mislim na dnevnicu koja obezbjeđuje pristojan život."
Od početka, izazov s kojim se suočio federalni zakon o minimalnoj plati bio je sukob između dvije vrijednosti koje Amerikanci smatraju fundamentalnim za američko društvo - slobode i pravičnosti.
"Ugovorna sloboda ima neku vrijednost", rekao je ekonomista Stan Veuger, analitičar američkog Enterprise Instituta, konzervativnog think tanka u Washingtonu.
Prema Zavodu za statistiku rada, 1,6 miliona radnika, ili 1,9% svih radnika po satu, zarađivalo je minimalnu ili ispod federalne minimalne plate u 2019. Te je godine 82,3 miliona ljudi bilo plaćeno po satu, što je činilo 58,1% od svih plaćenih radnika u SAD-u.
U SAD-u, vlada ne može, uz rijetke izuzetke, spriječiti odrasle da pristanu na razmjenu radne snage za plaćanje. Međutim, Veuger je rekao, da zagovornici minimalne plate tvrde da je vrsta slobode koju njihovi protivnici zamišljaju da radnici posjeduju iluzorna.
"Argument u korist minimalne plate... je da to zapravo ne funkcioniše tako", rekao je. "Postoji mnogo veća pregovaračka moć ili tržišna snaga na strani potencijalnih poslodavaca."
Pristalice minimalne plate tvrde da najniža plata jednostavno preraspodjeljuje ekonomske dobitke u odnosu poslodavac-radnik, dajući radniku pošten udio. Protivnici tvrde da to u potpunosti uništava ekonomsku dobit, jer se stvaraju uslovi u kojima je poslodavcima preskupo da se šire i koriste nove mogućnosti.
Godine stagnacije
Argumenti o postojanju minimalne plate prvenstveno su u velikoj mjeri akademski u ovom trenutku američke istorije, ali pitanje na koji nivo bi cijena rada trebala biti postavljena i dalje je veoma realno.
Trenutna stopa od 7,25 dolara nije se promijenila od jula 2009. godine, skoro 12 godina. To je najduži period bez povećanja u istoriji federalne minimalne plate, ali ne mnogo duži od prethodnih. Kongres je dopustio da plete ostanu u stagnaciji od 1981. do 1990., a zatim od 1997. do 2007. godine.
Osamdesetih godina prošlog vijeka, prvi put kada je Kongres dozvolio da plate godinama budu iste bez povećanja, države i opštine počele su donositi vlastite zahtjeve za minimalnom platom, koja je često bila viša od federalnog minimuma. Trenutno je gotovo 30 država i desetine gradova i okruga propisalo nivoe dnevnica iznad federalnog nivoa.
Zagovornici ističu da u posljednjih 50 godina Kongres nije samo sporo povećavao federalnu minimalnu platu, već je povećavao i tako malo da je kupovna moć nekoga ko zarađuje naglo smanjena.
Brojevi na prvi pogled mogu zavarati. 1968. godine minimalna plata iznosila je 1,60 dolara po satu, što izgleda malo, ali je zapravo vrijedilo više od protuvrijednosti današnjih 10 američkih dolara, kada se računa inflacija.
"Ako se prilagodite inflaciji, ona vrijedi oko 18%, manje nego što je vrijedila 2009. godine, kada je posljednji put povišena, i preko 30% manje nego što je vrijedila 1968. godine", rekao je David Cooper, viši analitičar iz Instituta za ekonomsku politiku, liberalnog think tanka u Washingtonu.
Loši ishodi za sve
Dopuštanje da federalna minimalna plata dugo stagnira stvara loše ishode za sve uključene. Radnici vide kako im kupovna moć vremenom propada, što uzrokuje ekonomske poteškoće. Ali, kada se Kongres konačno pokrene da djeluje, poslodavci odjednom moraju uzeti u obzir oštar rast troškova rada.
"Bilo bi jednostavnije za preduzeća da su imali minimalnu platu koja se svake godine postepeno povećavala za neki mali iznos, indeksiran prema cijenama ili prema dnevnicama. Mogli bi to planirati i to bi bilo relativno lako prilagoditi", rekao je Cooper.
Mjera koju Kongres trenutno razmatra uključuje odredbu o povećanju plata za mali iznos svake godine indeksiranu promjenama u srednjoj zaradi. Cooper je rekao da to omogućava federalnom najnižem nivou plata da prati životni standard, a ne samo cijene roba.
Ukoliko se desi neko šire, poboljšanje produktivnosti na nivou cijele ekonomije, koje vodi do većih dnevnica radnika srednje klase, razmišljanje glasi: "Zar ne bi i najniže plaćeni radnik trebao imati korist od tih poboljšanja?", dodao je.
See all News Updates of the Day
Ruski i sirijski avioni intenziviraju bombardovanje sjeverozapada Sirije koji drže pobunjenici
Ruski i sirijski avioni napali su u nedjelju grad Idlib koji drže pobunjenici, drugog dana intenzivnog bombardovanja na sjeveru Sirije s ciljem potiskivanja pobunjenika koji su se probili do grada Aleppo, rekli su izvori iz sirijske vojske.
Stanovnici su rekli da je jedan od napada pogodio naseljeno naselje u centru Idliba, najvećeg grada u pobunjeničkoj enklavi u blizini turske granice u kojoj oko četiri miliona ljudi živi u improvizovanim šatorima i stanovima.
Najmanje četiri osobe su poginule, a na desetine je povrijeđeno, saopštili su spasioci.
Sirijska vojska i njen saveznik Rusija kažu da ciljaju na skrovišta pobunjeničkih grupa i poriču da su napali civile.
U subotu su ruski i sirijski avioni bombardovali druge gradove u provinciji Idlib, koji je bio potpuno pod kontrolom pobunjenika u najhrabrijem pobunjeničkom napadu u godinama dugom u građanskom ratu u kojem su linije fronta uglavnom bile zamrznute od 2020. godine.
Pobunjenici su u petak navečer upali u grad Aleppo, istočno od provincije Idlib, prisiljavajući vojsku da se prerasporedi u najvećem izazovu predsjedniku Basharu al-Assadu u posljednjih nekoliko godina.
Sirijska vojska je saopštila da je u napadu ubijeno na desetine njenih vojnika.
U nedjelju je vojska saopćila da je ponovo zauzela nekoliko gradova koje su posljednjih dana zauzeli pobunjenici. Pobunjenici su koalicija oružanih grupa koje podržava Turska zajedno sa Hyat Tahrir al Shamom, islamističkom grupom koja je najstrašnija vojna sila opozicije.
Hyat Tahrir al Sham su SAD, Rusija, Turska i druge države proglasile terorističkom grupom. Assad je blizak saveznik Moskve.
Rat, koji je ubio stotine hiljada ljudi i raselio mnoge milione, traje od 2011. godine bez formalnog kraja.
Ali većina velikih borbi zaustavljena je prije nekoliko godina nakon što su Iran i Rusija pomogli Assadovoj vladi da osvoji većinu zemlje i sve veće gradove.
Unutar grada Aleppo ulice su uglavnom bile prazne, a mnoge su trgovine bile zatvorene u nedjelju jer su uplašeni stanovnici ostali kod kuće. I dalje je bio gust promet civila koji su napuštali grad, rekli su svjedoci i stanovnici.
Sirijske trupe koje su se povukle iz grada sada su se pregrupisale, a pojačanja su također poslana da pomognu u kontranapadu, rekli su vojni izvori.
Aleppo je čvrsto držala vlada od tamošnje pobjede 2016. godine, jedne od glavnih prekretnica u ratu, kada su sirijske snage koje je podržavala Rusija opkolile i opustošile istočne oblasti koje su držali pobunjenici.
Pobunjenici su u nedjelju rekli da su se potisnuli južnije od grada Aleppo i zauzeli grad Khansir u pokušaju da presijeku glavni put opskrbe vojske prema gradu Aleppo.
Pobunjenički izvori rekli su da su također zauzeli imanje Sheikh Najjar, jednu od najvećih industrijskih zona u zemlji.
Iran je poslao hiljade šiitskih milicija u Siriju tokom sirijskog rata i zajedno sa Rusijom sa svojim vazdušnim snagama omogućio je Assadu da slomi pobunu i povrati većinu svoje teritorije.
Nedostatak te ljudstva koje bi pomoglo da se osujeti napad pobunjenika posljednjih dana doprinio je brzom povlačenju snaga sirijske vojske, tvrde dva vojna izvora.
Milicije koje su savezničke Iranu, predvođene Hezbollahom, snažno su prisutne u oblasti Aleppa.
Izrael je također posljednjih mjeseci pojačao svoje napade na iranske baze u Siriji, a istovremeno je vodio ofanzivu u Libanu za koju kaže da je oslabio Hezbollah i njegove vojne sposobnosti.
Trump tražio Orbanov stav o ratu u Ukrajini, kažu izvori RSE
Novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Trump vodio je više telefonskih razgovora sa predsjednikom Vlade Mađarske Viktorom Orbanom od pobjede na predsjedničkim izborima 5. novembra, rekli su izvori Mađarskog servisa Radija Slobodna Evropa (RSE).
Izvori iz mađarske vlade rekli su da je Trump tražio Orbanovo mišljenje o okončanju rata u Ukrajini, koji traje od invazije Rusije na njenog susjeda u februaru 2022.
Tokom predsjedničke kampanje Trump je kritikovao milijarde dolara koje su Sjedinjene Države poslale Ukrajini otkako je Rusija počela napad na Ukrajinu.
Više puta je rekao da bi mogao da okonča rat u roku od 24 sata od ponovnog ulaska u Bijelu kuću.
Orban, koji je održavao prijateljske veze sa ruskim predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom i Trumpom, bio je kritičan prema pomoći Evropske unije (EU) Ukrajini i opstruirao je evropske sankcije Moskvi.
Mađarski premijer bi, navodno, u decembru mogao da krene u mirovnu misiju za okončanje rata u Ukrajini, piše Mađarski servis RSE. Izvori su sugerisali da bi mogla da uključuje prenošenje Trumpovih poruka Zelenskom, Putinu i kineskom predsjedniku Xi Jinpingu.
Uprkos kritikama iz Brisela, Orban je u julu putovao u Moskvu da se sastane sa Putinom nakon putovanja u Kijev sa prijedlogom o prekidu vatre za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Zatim je otputovao u Kinu i na kraju u Sjedinjene Američke Države na sastanak sa Trumpom, koji je tada bio u kampanji.
Trump prijeti zemljama BRICS-a carinama od 100% ako zamijene američki dolar
Novoizabrani predsjednik Donald Trump zaprijetio je u subotu 100-postotnim carinama protiv bloka od devet nacija ako budu djelovali na podrivanju američkog dolara.
Njegova prijetnja bila je usmjerena prema zemljama takozvanog saveza BRICS, koji čine Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika, Egipat, Etiopija, Iran i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Turska, Azerbejdžan i Malezija su se prijavile za članstvo u alijansi, a nekoliko drugih zemalja izrazilo je interes za pridruživanje.
Dok je američki dolar daleko najčešće korištena valuta u globalnom poslovanju i preživio je prošle izazove svoje nadmoći, članice alijanse i druge zemlje u razvoju kažu da im je dosta američke dominacije globalnim finansijskim sistemom.
Trump je, u postu Truth Social, rekao: "Zahtijevamo opredijeljenost ovih zemalja da neće stvoriti novu valutu BRICS-a, niti podržati bilo koju drugu valutu koja bi zamijenila moćni američki dolar ili će se suočiti sa 100% carinama i treba da očekujete da se oprostite od prodaje u divnoj američkoj ekonomiji."
Na samitu zemalja BRICS-a u oktobru, ruski predsjednik Vladimir Putin optužio je SAD za "naoružavanje" dolara i opisao to kao "veliku grešku".
"Nismo mi ti koji odbijamo da koristimo dolar", rekao je tada Putin. "Ali ako nam ne puste da radimo, šta možemo učiniti? Primorani smo tražiti alternative."
Rusija se posebno zalagala za stvaranje novog sistema plaćanja koji bi ponudio alternativu globalnoj bankarskoj mreži za razmjenu poruka, SWIFT, i omogućio Moskvi da izbjegne sankcije Zapada i trguje sa partnerima.
Trump je rekao da "nema šanse" da BRICS zamijeni američki dolar u globalnoj trgovini i da svaka zemlja koja pokuša da to ostvari "treba da se pozdravi sa Amerikom".
Ruska borba protiv bijele kuge: Zabrana promovisanja načina života bez djece
Ruska demografska kriza se produbljuje, a zemlja će do kraja vijeka, kako se predviđa, izgubiti skoro polovinu ukupnog broja stanovništva. Kao odgovor, Moskva pojačava rat protiv liberalnog utjecaja Zapada, zakonom koji kažnjava svakoga ko promoviše život bez potomstva.
Imati djecu u Rusiji i dalje je lični izbor. Ali promovisanje životnog stila bez njih je zabranjeno.
Ruski parlament - Duma - usvojio je u novembru zakon kojim se određuju kazne onima koji promovišu, kako je navedeno, svjesno odbijanje da se ima potomstvo. Ta mjera je rezultat odluka ruskih parlamentaraca koji optužuju Zapad za širenje liberalne ideologije, što utiče na mlade ruske parove da imaju djecu.
"To je svakako dio velikog hibridnog rata koji se vodi protiv naše zemlje, uz promovisanje narkomanije, pedofilije, promjene pola, netradicionalnih seksualnih odnosa i samoubistava”, izjavio je u Dumi Sergej Bojarski iz Ujedinjene ruske partije.
Vlada nije imenovala određene pojedince ili organizacije na koje se to odnosi. Međutim, nekoliko preostalih udruženja za zaštitu ljudskih prava, zakon tumače kao instrument represije.
Sofija Rusova, iz Centra za odbranu žrtava porodičnog nasilja, kaže da je "sve manje mogućnosti u javnom prostoru za izražavanje različitih gledišta. Te mjere se uvode kako bi se zabranili razgovori o problemima majčinstva".
Aktivisti koji su primorani da izbegnu iz Rusije zbog protivljenja ruskoj invaziji na Ukrajinu, krive rat za suzbijanje debate o kontracepciji u ruskom društvu.
Roksana Kiseleva, iz Feminističkog antiratnog komiteta, objašnjava da "sada žena može da bude kažnjena ukoliko ne želi da rodi djecu u ovakvim ekonomskim okolnostima i ratu, ako kaže da smatra da je nesigurno sada imati potomstvo”.
Prema projekcijama Ujedinjenih nacija (UN), pad nataliteta i starenje stanovništva znači da bi broj stanovnika Rusije sa trenutnih oko 144 miliona, do kraja veka mogao da bude prepolovljen. Rusko rukovodstvo to vidi kao katastrofalan scenario za državu sa najvećom teritorijom na svijetu.
Sirijski pobunjenički borci preuzeli su kontrolu nad većinom Aleppa
Sirijski pobunjenički borci preuzeli su kontrolu nad većinom Aleppa, najvećeg sirijskog grada, prvi put od 2016. godine, rekao je u subotu posmatrač sirijskog rata, dok su se sukobi s vladinim snagama nastavili, a ruski ratni avioni izveli zračne napade na dijelove grada.
Sirijska opservatorija za ljudska prava, koja ima istraživače širom ratom razorene zemlje, saopćila je u subotu da su Hayat Tahrir al-Sham, džihadistički savez predvođen bivšim ogrankom Al Kaide u Siriji, i savezničke frakcije preuzele kontrolu nad većinom grada, vladinim centrima i zatvorima.
"Guverner Aleppa i rukovodstvo policijskih i sigurnosnih grana povukli su se iz centra grada, a režimske snage i pojačanje pobjegli su iz grada u područje Al-Safirah", dodaje Opservatorija.
"Nije bilo borbi, nije ispaljen nijedan hitac, pošto su se režimske snage povukle", rekao je on.
Svjedok u Aleppu, koji nije želio biti imenovan iz sigurnosnih razloga, potvrdio je za Glas Amerike da su pobunjeničke snage napredovale u petak u dijelovima grada nakon sukoba sa snagama lojalnim vladi sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.
Reuters je, pozivajući se na vojne izvore, rekao da su sirijske vlasti u subotu zatvorile aerodrom u Aleppu, kao i sve puteve koji vode u grad.
Bio je to prvi veliki napad na Aleppo od 2016. godine, kada su snage sirijske vlade, uz podršku milicija koje podržava Iran i ruskih zračnih snaga, potisnule pobunjeničke frakcije iz istočnih dijelova grada tokom vrhunca građanskog rata u Siriji.
Drugi svjedok u Aleppu, koji također nije želio da bude identifikovan iz sigurnosnih razloga, rekao je da su borbe natjerale hiljade stanovnika da pobjegnu u sigurnije dijelove grada. Svjedok je za Glas Amerike rekao da je došlo do sukoba u naselju u zapadnom dijelu grada, dodajući da su se snage sirijske vlade na kraju povukle iz tog područja.
Napredovanje u petak u Aleppu dio je velike ofanzive koju su pokrenuli sirijski pobunjenici i njihovi saveznici koja je počela u srijedu. Pobunjeničke snage saopštile su da su u protekla dva dana preuzele kontrolu nad desetinama gradova i sela u provincijama Aleppp i Idlib.
Sirijska opservatorija za ljudska prava saopćila je u petak da je 277 ljudi ubijeno u sukobima od srijede, od kojih su većina pobunjenici i sirijski vojnici.
David Carden, zamjenik regionalnog humanitarnog koordinatora UN-a za krizu u Siriji, rekao je u petak da je u borbama ubijeno i najmanje 27 civila, uključujući djecu.
