U ponedjeljak su se aktivisti u osam saveznih država i distriktu Columbia okupili u znak podrške nastojanjima da se minimalna plata poveže sa Bidenovim paketom ekonomske pomoći od 1,9 biliona dolara koji na putu do Kongresa. Organizatori su izričito vezali povećanje za "osnovne" radnike od kojih je traženo da ostanu na poslu tokom pandemije.

"Nemojte nas zvati osnovnim radnicima i onda nemojte pružati osnovne stvari koje su nam potrebne. Sada je vrijeme", rekao je sveštenik dr William J. Barber II, predsjednik organizacije "Repairers of the Breach", koja se bavi socijalnom pravdom, a koja je pomogla u organizaciji skupova.

Hoće li povećanje minimalne plate ući u konačni račun pomoći, zavisi od tajnim proceduralnih pravila u Senatu, ali i oklijevanja nekih centrističkih demokrata da podrže prijedlog, uključujući senatore Joea Manchina iz Zapadne Virginije i Kyrsten Sinema iz Arizone. Ali šta god da se dogodi u kratkom roku, minimalna plata će gotovo sigurno ostati stalni izvor neslaganja u Washingtonu.

"Pristojan život"

Iako su trenutni napori vezani za pomoć tokom pandemije, bitke oko stope minimalne plate - pa čak i oko samog postojanja najniže plate koju je propisala vlada - stare su koliko i zakon koji ih je stvorio. Zakon o pravednim radničkim standardima iz 1938. godine kodificirao je niz zaštita radnika, uključujući jedinstvene standarde radne sedmice, zahtjeve za prekovremene isplate i minimalnu platu.

Prvobitna svrha federalne minimalne plate bila je uspostaviti "donju granicu" ispod koje plate ne bi mogle pasti. Usvojen tokom Velike depresije, zakon je trebao riješiti neravnotežu pregovaračke moći između radnika i poslodavaca u vrijeme kada je bila raširena nezaposlenost i kada su radnici očajnički tražili bilo kakvu vrstu zaposlenja.

Argumentirajući u korist minimalne plate 1933. godine, predsjednik Franklin Roosevelt je rekao: "Nijedan posao koji egzistira tako što će radnicima isplaćivati manje od životne dnevnice nema nikakvo pravo da djeluje u ovoj zemlji. Pod životnim dnevnicama, mislim na nivo viši od gole egzistencije. Mislim na dnevnicu koja obezbjeđuje pristojan život."

Od početka, izazov s kojim se suočio federalni zakon o minimalnoj plati bio je sukob između dvije vrijednosti koje Amerikanci smatraju fundamentalnim za američko društvo - slobode i pravičnosti.

"Ugovorna sloboda ima neku vrijednost", rekao je ekonomista Stan Veuger, analitičar američkog Enterprise Instituta, konzervativnog think tanka u Washingtonu.

Prema Zavodu za statistiku rada, 1,6 miliona radnika, ili 1,9% svih radnika po satu, zarađivalo je minimalnu ili ispod federalne minimalne plate u 2019. Te je godine 82,3 miliona ljudi bilo plaćeno po satu, što je činilo 58,1% od svih plaćenih radnika u SAD-u.

U SAD-u, vlada ne može, uz rijetke izuzetke, spriječiti odrasle da pristanu na razmjenu radne snage za plaćanje. Međutim, Veuger je rekao, da zagovornici minimalne plate tvrde da je vrsta slobode koju njihovi protivnici zamišljaju da radnici posjeduju iluzorna.

"Argument u korist minimalne plate... je da to zapravo ne funkcioniše tako", rekao je. "Postoji mnogo veća pregovaračka moć ili tržišna snaga na strani potencijalnih poslodavaca."

Pristalice minimalne plate tvrde da najniža plata jednostavno preraspodjeljuje ekonomske dobitke u odnosu poslodavac-radnik, dajući radniku pošten udio. Protivnici tvrde da to u potpunosti uništava ekonomsku dobit, jer se stvaraju uslovi u kojima je poslodavcima preskupo da se šire i koriste nove mogućnosti.

Godine stagnacije

Argumenti o postojanju minimalne plate prvenstveno su u velikoj mjeri akademski u ovom trenutku američke istorije, ali pitanje na koji nivo bi cijena rada trebala biti postavljena i dalje je veoma realno.

Trenutna stopa od 7,25 dolara nije se promijenila od jula 2009. godine, skoro 12 godina. To je najduži period bez povećanja u istoriji federalne minimalne plate, ali ne mnogo duži od prethodnih. Kongres je dopustio da plete ostanu u stagnaciji od 1981. do 1990., a zatim od 1997. do 2007. godine.

Osamdesetih godina prošlog vijeka, prvi put kada je Kongres dozvolio da plate godinama budu iste bez povećanja, države i opštine počele su donositi vlastite zahtjeve za minimalnom platom, koja je često bila viša od federalnog minimuma. Trenutno je gotovo 30 država i desetine gradova i okruga propisalo nivoe dnevnica iznad federalnog nivoa.

Zagovornici ističu da u posljednjih 50 godina Kongres nije samo sporo povećavao federalnu minimalnu platu, već je povećavao i tako malo da je kupovna moć nekoga ko zarađuje naglo smanjena.

Brojevi na prvi pogled mogu zavarati. 1968. godine minimalna plata iznosila je 1,60 dolara po satu, što izgleda malo, ali je zapravo vrijedilo više od protuvrijednosti današnjih 10 američkih dolara, kada se računa inflacija.

"Ako se prilagodite inflaciji, ona vrijedi oko 18%, manje nego što je vrijedila 2009. godine, kada je posljednji put povišena, i preko 30% manje nego što je vrijedila 1968. godine", rekao je David Cooper, viši analitičar iz Instituta za ekonomsku politiku, liberalnog think tanka u Washingtonu.

Loši ishodi za sve

Dopuštanje da federalna minimalna plata dugo stagnira stvara loše ishode za sve uključene. Radnici vide kako im kupovna moć vremenom propada, što uzrokuje ekonomske poteškoće. Ali, kada se Kongres konačno pokrene da djeluje, poslodavci odjednom moraju uzeti u obzir oštar rast troškova rada.

"Bilo bi jednostavnije za preduzeća da su imali minimalnu platu koja se svake godine postepeno povećavala za neki mali iznos, indeksiran prema cijenama ili prema dnevnicama. Mogli bi to planirati i to bi bilo relativno lako prilagoditi", rekao je Cooper.

Mjera koju Kongres trenutno razmatra uključuje odredbu o povećanju plata za mali iznos svake godine indeksiranu promjenama u srednjoj zaradi. Cooper je rekao da to omogućava federalnom najnižem nivou plata da prati životni standard, a ne samo cijene roba.

Ukoliko se desi neko šire, poboljšanje produktivnosti na nivou cijele ekonomije, koje vodi do većih dnevnica radnika srednje klase, razmišljanje glasi: "Zar ne bi i najniže plaćeni radnik trebao imati korist od tih poboljšanja?", dodao je.

Raketa SpaceX Falcon 9 poletjela je u 19:03 iz NASA-inog svemirskog centra Kennedy na Floridi sa članovima posade-10, koju čini članovi NASA-e Anne McClain i Nichole Ayers, Japanac Takuya Onishi i Rus Kiril Peskov. Posada je dio rutinske šestomjesečne rotacije.

Očekuje se da će Posada-10 i svemirski brod Dragon stići do svemirske stanice danas oko 23:30.

Na Zemlju će se, uz Wilmorea i Williamsa, vratiti NASA-in astronaut Nick Hague i ruski kosmonaut Aleksandar Gorbunov. Njihov povratak zakazan je za srijedu, kako bi se omogućio susret dvije posade kako bi prethodna posada informirala novi tim.

Wilmore i Williams stigli su na Međunarodnu svemirsku stanicu u junu 2024. i očekivali su da će ostati u svemiru oko 10 dana. Ali njihov povratak je odgođen zbog mehaničkih problema s njihovom svemirskom letjelicom, koja je nakon sedmica rješavanja problema poslana nazad na Zemlju bez njih. Njihov povratak je stalno odlagan zbog drugih tehničkih kašnjenja.

Najviši diplomati iz Grupe sedam vodećih svjetskih demokracija pozvali su upetak Rusiju da pristane na prekid vatre koji su predložile SAD u rusko-ukrajinskom ratu.

"Pozvali smo Rusiju da uzvrati pristankom na prekid vatre pod jednakim uvjetima i njegovom potpunom provedbom", rekli su diplomati u zajedničkoj izjavi s razgovora u Kanadi. “Razgovarali smo o nametanju dodatnih kaznenih mjera Rusiji u slučaju da takav prekid vatre ne bude dogovoren, uključujući daljnje sankcije, ograničenja cijena nafte, kao i dodatnu potporu Ukrajini i druga sredstva.”

Bijela kuća je priopćila da je posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff, razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u četvrtak.

"Svi ministri vanjskih poslova G7 slažu se s američkim prijedlogom o prekidu vatre koji podržavaju Ukrajinci", a fokus je sada na odgovoru Rusije, rekla je u petak kanadska ministrica vanjskih poslova Melanie Joly.

Dodala je: "Lopta je sada na ruskom terenu kada je u pitanju Ukrajina."

Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy ponovio je ovo mišljenje, rekavši: “Postoji jedinstvo da je sada vrijeme za prekid vatre bez uvjeta. Ukrajina je jasno izrazila svoj stav. Sada je na Rusiji da to prihvati.”

Lammy je također istaknuo da se formira "koalicija voljnih" kako bi Ukrajini osigurala potrebni "sigurnosni okvir" i mehanizme nadzora za podršku primirju.

Zajednička izjava G7 dolazi nakon što je Kremlj rekao da još mnogo toga treba učiniti na ukrajinskom dogovoru o prekidu vatre, signalizirajući svoju nevoljkost da u potpunosti podupre prijedlog SAD-a.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Putin još uvijek čeka odgovore nakon što je postavio nekoliko pitanja o provedbi primirja.

U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy odbacio je Putinov odgovor kao "namjerno" postavljanje uvjeta koji kompliciraju i "odugovlače proces".

“Bezuvjetni 30-dnevni privremeni prekid vatre prvi je ključni korak koji bi nas mogao značajno približiti pravednom i trajnom miru”, napisao je Zelenskyy u srijedu u objavi na platformi društvenih medija X.

Razgovori G7 u Charlevoixu u Quebecu okupili su ministre iz Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i Sjedinjenih Država.

Stajalište Kine

Iza zatvorenih vrata, ministri vanjskih poslova G7 također su raspravljali o ulozi Kine u globalnoj sigurnosti, stabilnosti za regije Indijskog i Tihog oceana i pomorskoj sigurnosti.

U petak su ministri održali sjednicu usredotočenu na strateške izazove koje predstavljaju Kina, Sjeverna Koreja, Iran i Rusija. Mnogi vanjskopolitički analitičari i vojni dužnosnici nazivaju ove četiri nacije "osovinom stvaranja nemira", opisujući njihovu rastuću protuzapadnu suradnju.

U zajedničkom priopćenju G7 stoji da je skupina i dalje "zabrinuta zbog kineskog vojnog nagomilavanja i kontinuiranog, brzog povećanja kineskog arsenala nuklearnog oružja". Pozvali su Kinu "da se uključi u rasprave o strateškom smanjenju rizika i promovira stabilnost kroz transparentnost".

Ministri vanjskih poslova G 7 također su potvrdili svoju ozbiljnu brigu zbog situacije u Istočnom i Južnom kineskom moru, snažno se protiveći bilo kakvim jednostranim pokušajima promjene statusa quo, osobito silom ili prisilom.

Članovi G7 također su naglasili važnost mira i stabilnosti diljem Tajvanskog tjesnaca, ponavljajući svoje protivljenje bilo kakvim jednostranim pokušajima promjene statusa quo silom ili prisilom.

Potencijalni prekid vatre u rusko-ukrajinskom ratu mogao bi utjecati na prisutnost SAD-a u Indo-Pacifiku, jer dužnosnici i analitičari sugeriraju da bi okončanje sukoba omogućilo Washingtonu da preusmjeri resurse prema rješavanju izazova u toj regiji.

“Ne mislim da je beskonačan, tekući sukob u Europi ili Ukrajini dobar za indo-pacifičku regiju. To odvraća velik dio svjetske pozornosti, vremena i resursa s područja u kojima i dalje vidimo sve veće prijetnje”, rekao je Rubio za Glas Amerike ranije ovog tjedna tijekom brifinga u vojnom zrakoplovu.

"Na mnogo načina, mogli bismo provoditi još više vremena fokusirani na Indo-Pacifik ako nekako možemo donijeti mir na europski kontinent", rekao je tada američki državni sekretar.

Milorad Dodik ne priznaje Sud i Tužilaštvo BiH i zato se neće upuštati u taj novi postupak, kazao je Dodikov advokat Anto Nobilo za Glas Amerike, ističući kako Milorad Dodik smatra da se na njega taj postupak ne odnosi, te samim tim neće sarađivati, neće odlaziti na sud, neće primati pozive, te neće imenovati ni branitelja.

Dodao je i da je u BiH na sceni velika ustavno-pravna kriza, možda najveća od završetka rata u BiH. Istakao je kako će uložiti žalbu na prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora, i šest godina zabrane političkog djelovanja.

Na pitanje hoće li se odazvati pozivu da brani predsjednika bh.entiteta RS Milorada Dodika ukoliko bude uhapšen, Nobilo je kazao, da ukoliko bi Dodik to htio, on bi se odazvao pozivu kao njegov branitelj. Dodao je kako ipak smatra da niko neće pokušati na silu uhapsiti Dodika, jer bi, kako kaže, u tom slučaju došlo do oružanog sukoba, i neko bi mogao nastradati.

Nobilo: "Preko ovog slučaja se prelama sudbina BiH"

"U Bosni treba smiriti situaciju. Ovo je velika ustavno-pravna i politička kriza i to treba rješavati političkim putem. Sasvim je pogrešno krivično pravnom represijom i silom rješavati političke probleme", rekao je Nobilo za Glas Amerike.

Hrvatski advokat je istakao kako do sada nije imao sličan slučaj.

"Ovo je najmanje krivično pravni slučaj, ovo je slučaj sa velikim političkim nabojem. Preko ovog slučaja se prelama sudbina BiH. U ovom slučaju se proučava i međunarodno javno pravo. Proučio sam Dejton, funkcioniranje PIK, visokog predstavnika, sve su to međunarodno pravne kategorije koje nikad ranije nisam upoznao, koje odvjetnik u pravilu nikada i ne poznaje. Ovo je neponovljivo iskustvo, ovo je miješanje politike i prava, a kada se to dvoje miješa, tu vam pravo nastrada, jer je uvijek politka jača od prava, barem ovdje na Balkanu", zaključio je Nobilo u razgovoru za Glas Amerike.

Američki predsjednik Donald Trump ocijenio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin dao, kako se izrazio, vrlo obećavajuću izjavu o mogućem prekidu vatre u Ukrajini.

Dodao je, međutim, i da Putinova objava nije bila potpuna, tokom susreta sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u Ovalnom uredu Bijele kuće.

„Volio bih da se sretnem ili da razgovaram sa njim. Ali, dogovor o prekidu vatre moramo brzo da završimo”, poručio je Trump povodom Putinovog stava da je Rusija saglasna sa mirovnim prijedlogom Sjedinjenih Država – ali je potrebno razjasniti detalje.

Američki predsjednik, čiji je specijalni izaslanik Steve Witkoff stigao u Moskvu na razgovore o ratu Rusije i Ukrajine, istakao je da bi za svijet bilo veoma razočaravajuće ukoliko bi ruska strana odbacila mirovni plan.

„Mnogo detalja konačnog sporazuma je razmotreno. Sada ćemo vidjeti da li je Rusija spremna. Ako nije - biće to veoma razočaravajući trenutak za svijet“, rekao je Trump.

Takođe, nagovijestio je i mogućnost pregovora za ostvarivanje dugoročnijeg mira nakon primirja dvije strane, uključujući i o dijelu okupirane teritoriju koju bi Ukrajina potencijalno prepustila Rusiji.

„Nismo napamet radili. Sa Ukrajinom smo razmatrali dijelove teritorije koji bi bili sačuvani i izgubljeni”, rekao je Trump – pominjući i da se radi o elektrani koju nije imenovao.

Nuklearna elektrana Zaporožje, najveća u Evropi koju trenutno kontroliše Rusija, nalazi se na prvoj liniji fronta.

Ukrajina se tokom pregovora u Saudijskoj Arabiji, održanim u utorak, saglasila sa jednomesečnim prekidom vatre. Dogovoru je prethodio neuspješan susret ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijeloj kući, koji je prerastao u raspravu i nije zaključen potpisivanjem sporazuma dvije strane o rijetkim metalima i mineralima.

Trump ponovio stav o Grenlandu

Osim komentara o Rusiji i Ukrajini, predsjednik Trump je ponovio nastojanja u vezi sa pripajanjem Grenlanda Sjedinjenim Državama.

Ponovio je da je to u interesu međunarodne bezbjednosti.

„Mislim da će se to dogoditi“, rekao je Trump – ukazavši da bi čelnik NATO-a Rutte mogao biti važan činilac u tom procesu.

„Mark, to je potrebno za međunarodnu bezbjednost, postoji mnogo onih koji krstare obalom i potrebno je da budemo oprezni”, obratio se Trump čelniku NATO-a aludirajući na interesovanje Kine i Rusije za arktički region.

Rutte je rekao da neće biti uključen u pitanja o tome da Grenland postane dio Sjedinjenih Država.

“Ne želim da uvlačim NATO u to”, rekao je generalnim sekretar Alijanse – ukazavši da je Trump u pravu kada je riječ o situaciji na krajnjem sjeveru Evrope i Arktiku.

„Kinezi koriste te rute. Znamo da se Rusi ponovo naoružavaju. Imamo manjak ledolomaca. Saradnja sedam država pod vođstvom Sjedinjenih Država je važna da bi se obezbijedio taj region i dio svijeta”, rekao je Rutte.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin kaže da se Rusija složila sa prijedlozima SAD za prekid vatre u Ukrajini, ali da će svaki prekid vatre morati da se bavi osnovnim uzrocima sukoba i da je potrebno razjasniti mnoge detalje.

„Slažemo se sa prijedlozima za prekid neprijateljstava“, rekao je Putin novinarima na konferenciji za novinare u Kremlju poslije razgovora sa bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom.

„Ali polazimo od toga da ovaj prekid treba da bude takav da bi doveo do dugoročnog mira i otklonio izvorne uzroke ove krize", rekao je Putin.

Ruske snage napreduju od sredine 2024. i kontrolišu skoro petinu teritorije Ukrajine, tri godine nakon rata za koji je američki predsjednik Donald Trump rekao da će ga zaustaviti.

Putin je zahvalio Trumpu na naporima da okonča rat.

„Sama ideja je korektna i mi je svakako podržavamo, ali postoje pitanja o kojima treba da razgovaramo. I mislim da treba da razgovaramo i sa našim američkim kolegama“, naveo je Putin i rekao da bi mogao da pozove Trumpa da razgovara o tom pitanju.

„Podržavamo ideju da se ovaj sukob okonča mirnim putem", naveo je Putin.

On je takođe zahvalio liderima Kine, Indije, Brazila i Južne Afrike na plemenitoj misiji da okončaju borbe sa žrtvama, što signalizira potencijalnu umiješanost tih zemalja u sporazum o prekidu vatre.

Rusija je rekla da neće prihvatiti mirovne snage iz bilo koje članice NATO-a da nadgledaju buduće primirje.

Specijalni izaslanik predsjednika Donalda Trumpa Steve Witkoff doputovao je u Moskvu. Američki pregovarači stigli su u Rusiju kako bi predstavili svoj plan za 30-dnevni prekid vatre u borbama između Rusije i Ukrajine.

Prije ovoga u Saudijskoj Arabiji su održani američko-ukrajinski razgovori, tokom kojih je Kijev pristao na američki prijedlog o prekidu vatre, ali je Moskva zatražila od Washingtona da dostavi detalje sporazuma.

„Pregovarači su stigli i sastanci su planirani“, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Sekretarka za štampu Bijele kuće Caroline Leavitt potvrdila je razgovor između Waltza i Ushakova. Nije isključila da će predsjednik Trump pozvati Vladimira Putina.

Zvanična predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je da će zemlje koje rasporede mirovne snage u Ukrajini ući u direktan oružani sukob sa Moskvom, na šta će dobiti odgovor svim raspoloživim sredstvima.

„Za nas je apsolutno neprihvatljivo da u Ukrajini stacioniramo jedinice oružanih snaga drugih država pod bilo kojom zastavom, bilo da je to strani kontinent, vojne baze, neke mirovne operacije. Sve će to značiti umiješanost ovih zemalja u direktan sukob sa našom zemljom, na šta ćemo odgovoriti svim raspoloživim sredstvima“, rekla je Zaharova na brifingu.

Ukrajina je od evropskih saveznika zatražila da po okončanju sukoba stacioniraju vojne kontingente na njihovoj teritoriji radi zaštite od budućih napada Rusije. Francuska i Velika Britanija ponudile su raspoređivanje mirovnih snaga.

Trump je izrazio optimizam da će američki pregovarači moći da posreduju u prekidu vatre, uprkos tome što Kijev i Moskva skoro svakodnevno izvode vazdušne napade. Državni sekretar Marco Rubio rekao je poslije razgovora sa Ukrajinom u Džedi da će Sjedinjene Države odmah nastaviti vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka sa Ukrajinom.