Linkovi

Top priča

Demokrate odlučne da povećaju minimalnu platu u sklopu paketa ekonomske pomoći

FILE - Service industry workers hold up signs during a rally in support of the Raise the Wage Act, which includes a $15 minimum wage for tipped workers, at the National Mall, in Washington, Jan. 25, 2021.

Dok Kongres raspravlja o mjerama koje bi trebale da povrate pandemijom opustošenu američku ekonomiju, jedna od inicijativa na kojoj insistira predsjednik Joe Biden i mnogi demokrati je povećanje federalne minimalne plate sa sadašnjeg nivoa od 7,25 dolara na sat, koji je nepromijenjen od 2009. godine, na 15 dolara po satu do 2025. godine.

U ponedjeljak su se aktivisti u osam saveznih država i distriktu Columbia okupili u znak podrške nastojanjima da se minimalna plata poveže sa Bidenovim paketom ekonomske pomoći od 1,9 biliona dolara koji na putu do Kongresa. Organizatori su izričito vezali povećanje za "osnovne" radnike od kojih je traženo da ostanu na poslu tokom pandemije.

"Nemojte nas zvati osnovnim radnicima i onda nemojte pružati osnovne stvari koje su nam potrebne. Sada je vrijeme", rekao je sveštenik dr William J. Barber II, predsjednik organizacije "Repairers of the Breach", koja se bavi socijalnom pravdom, a koja je pomogla u organizaciji skupova.

Hoće li povećanje minimalne plate ući u konačni račun pomoći, zavisi od tajnim proceduralnih pravila u Senatu, ali i oklijevanja nekih centrističkih demokrata da podrže prijedlog, uključujući senatore Joea Manchina iz Zapadne Virginije i Kyrsten Sinema iz Arizone. Ali šta god da se dogodi u kratkom roku, minimalna plata će gotovo sigurno ostati stalni izvor neslaganja u Washingtonu.

"Pristojan život"

Iako su trenutni napori vezani za pomoć tokom pandemije, bitke oko stope minimalne plate - pa čak i oko samog postojanja najniže plate koju je propisala vlada - stare su koliko i zakon koji ih je stvorio. Zakon o pravednim radničkim standardima iz 1938. godine kodificirao je niz zaštita radnika, uključujući jedinstvene standarde radne sedmice, zahtjeve za prekovremene isplate i minimalnu platu.

Prvobitna svrha federalne minimalne plate bila je uspostaviti "donju granicu" ispod koje plate ne bi mogle pasti. Usvojen tokom Velike depresije, zakon je trebao riješiti neravnotežu pregovaračke moći između radnika i poslodavaca u vrijeme kada je bila raširena nezaposlenost i kada su radnici očajnički tražili bilo kakvu vrstu zaposlenja.

Argumentirajući u korist minimalne plate 1933. godine, predsjednik Franklin Roosevelt je rekao: "Nijedan posao koji egzistira tako što će radnicima isplaćivati manje od životne dnevnice nema nikakvo pravo da djeluje u ovoj zemlji. Pod životnim dnevnicama, mislim na nivo viši od gole egzistencije. Mislim na dnevnicu koja obezbjeđuje pristojan život."

Od početka, izazov s kojim se suočio federalni zakon o minimalnoj plati bio je sukob između dvije vrijednosti koje Amerikanci smatraju fundamentalnim za američko društvo - slobode i pravičnosti.

"Ugovorna sloboda ima neku vrijednost", rekao je ekonomista Stan Veuger, analitičar američkog Enterprise Instituta, konzervativnog think tanka u Washingtonu.

Prema Zavodu za statistiku rada, 1,6 miliona radnika, ili 1,9% svih radnika po satu, zarađivalo je minimalnu ili ispod federalne minimalne plate u 2019. Te je godine 82,3 miliona ljudi bilo plaćeno po satu, što je činilo 58,1% od svih plaćenih radnika u SAD-u.

U SAD-u, vlada ne može, uz rijetke izuzetke, spriječiti odrasle da pristanu na razmjenu radne snage za plaćanje. Međutim, Veuger je rekao, da zagovornici minimalne plate tvrde da je vrsta slobode koju njihovi protivnici zamišljaju da radnici posjeduju iluzorna.

"Argument u korist minimalne plate... je da to zapravo ne funkcioniše tako", rekao je. "Postoji mnogo veća pregovaračka moć ili tržišna snaga na strani potencijalnih poslodavaca."

Pristalice minimalne plate tvrde da najniža plata jednostavno preraspodjeljuje ekonomske dobitke u odnosu poslodavac-radnik, dajući radniku pošten udio. Protivnici tvrde da to u potpunosti uništava ekonomsku dobit, jer se stvaraju uslovi u kojima je poslodavcima preskupo da se šire i koriste nove mogućnosti.

Godine stagnacije

Argumenti o postojanju minimalne plate prvenstveno su u velikoj mjeri akademski u ovom trenutku američke istorije, ali pitanje na koji nivo bi cijena rada trebala biti postavljena i dalje je veoma realno.

Trenutna stopa od 7,25 dolara nije se promijenila od jula 2009. godine, skoro 12 godina. To je najduži period bez povećanja u istoriji federalne minimalne plate, ali ne mnogo duži od prethodnih. Kongres je dopustio da plete ostanu u stagnaciji od 1981. do 1990., a zatim od 1997. do 2007. godine.

Osamdesetih godina prošlog vijeka, prvi put kada je Kongres dozvolio da plate godinama budu iste bez povećanja, države i opštine počele su donositi vlastite zahtjeve za minimalnom platom, koja je često bila viša od federalnog minimuma. Trenutno je gotovo 30 država i desetine gradova i okruga propisalo nivoe dnevnica iznad federalnog nivoa.

Zagovornici ističu da u posljednjih 50 godina Kongres nije samo sporo povećavao federalnu minimalnu platu, već je povećavao i tako malo da je kupovna moć nekoga ko zarađuje naglo smanjena.

Brojevi na prvi pogled mogu zavarati. 1968. godine minimalna plata iznosila je 1,60 dolara po satu, što izgleda malo, ali je zapravo vrijedilo više od protuvrijednosti današnjih 10 američkih dolara, kada se računa inflacija.

"Ako se prilagodite inflaciji, ona vrijedi oko 18%, manje nego što je vrijedila 2009. godine, kada je posljednji put povišena, i preko 30% manje nego što je vrijedila 1968. godine", rekao je David Cooper, viši analitičar iz Instituta za ekonomsku politiku, liberalnog think tanka u Washingtonu.

Loši ishodi za sve

Dopuštanje da federalna minimalna plata dugo stagnira stvara loše ishode za sve uključene. Radnici vide kako im kupovna moć vremenom propada, što uzrokuje ekonomske poteškoće. Ali, kada se Kongres konačno pokrene da djeluje, poslodavci odjednom moraju uzeti u obzir oštar rast troškova rada.

"Bilo bi jednostavnije za preduzeća da su imali minimalnu platu koja se svake godine postepeno povećavala za neki mali iznos, indeksiran prema cijenama ili prema dnevnicama. Mogli bi to planirati i to bi bilo relativno lako prilagoditi", rekao je Cooper.

Mjera koju Kongres trenutno razmatra uključuje odredbu o povećanju plata za mali iznos svake godine indeksiranu promjenama u srednjoj zaradi. Cooper je rekao da to omogućava federalnom najnižem nivou plata da prati životni standard, a ne samo cijene roba.

Ukoliko se desi neko šire, poboljšanje produktivnosti na nivou cijele ekonomije, koje vodi do većih dnevnica radnika srednje klase, razmišljanje glasi: "Zar ne bi i najniže plaćeni radnik trebao imati korist od tih poboljšanja?", dodao je.

See all News Updates of the Day

Biden najavio kraj američkog vojnog angažmana u Iraku

Predsjedik SAD i premijer Iraka na sastanku u Bijeloj kući

Američka vojska u Iraku će u narednih nekoliko mjeseci okončati svoju borbenu misiju, najavio je predsjednik SAD Joe Biden nakon sastanka sa iračkim premijerom Mustafom al-Kadhimijem u Bijeloj kući.

Biden je rekao da će novi zadatak američke vojske u Iraku biti da obučava i pomaže u borbi protiv Islamske države, ali da neće učestvovati u borbama. Nije precizirao koliko će vojnika od sadašnjih 2.500 ostati u Iraku.

U zajedničkom saopštenju dvojice lidera navodi se da će "fokus američke vojske biti na obučavanju, savjetovanju, pomaganju i dijeljenju obavještajnih podataka, ali da do 31. decembra 2021. više neće biti u borbenoj misiji u Iraku.

"Ovo je promjena misije. Nije kraj našeg partnerstva niti prisustva, niti naših bliskih odnosa sa iračkim liderima", rekla je portparolka Bijele kuće Jen Psaki.

Naglasak je, kažu zvaničnici, na tome da vojska osigura da se ne desi ono što se desilo prije sedam godina, kada je teroristička organizacija Islamska država prošla kroz Mosul i regrutovala borce u Iraku i Siriji. Iračka vlada je skoro pala, a svakog mjeseca bilo je nekoliko bombaških napada.

"Kao što od početka govorimo - niko neće reći da je misija ispunjena. Cilj je da održimo poraz Islamske države. Znamo da moramo da vršimo pritisak na takvu organizaciju da se ne obnovi, ali američka vojska sada mora da djeluje iz pozadine", rekao je neimenovani američki zvaničnik u razgovoru sa novinarima.

SAD su vojno angažovane u Iraku od 2015.

"Promjena vojnog angažmana simbolično pokazuje ono čemu stremi Bidenova administracija u borbi protiv terorizma: da podrži partnere kroz obuke i druge vidove pomoći u antiterorističkim operacijama. Njegov pristup je zasnovan na tome da je Amerika partner, dobar patner. Ali, i dalje se moraju fokusirati na to da problem ne eskalira", kaže za Glas Amerike Katherine Zimmerman​ iz Insituta American Enterprise​.

U međuvremenu su nastavljeni napadi na položaje američke vojske u Iraku za šta SAD krive militante koje podržava Iran.

Pristustvo američke vojske u Iraku je pitanje koje dijeli društvo. Neki smataju da je neophodno, dok drugi - uključujući i aktere povezane sa Iranom - pozivaju vojsku da se povuče.

"Nema sumnje da Bidenova administracija kapitalizuje narativ o 'kraju beskonačnih ratova'. Ali, ovi konflikti nisu došli niotkuda, i prijetnje Americi neće nestati zbog unilateralnog povlačenja", kaže Behnam Ben Taleblu​ iz Fondacije za odbranu demokratije.

Upozorava i da će Iran vjerovatno slaviti objavu o povlačenju američke vojske i da će plasirati priču kako Amerika može da se otjera iz regiona.

Afganistan i Kina u fokusu Blinkenove posjete Indiji

Antony Blinken

S fokusom na Afganistan i Kinu, očekuje se da će predstojeća posjeta američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena Indiji potvrditi rastuće strateško partnerstvo između Washingtona i New Delhija.

Indijsko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da će razgovori biti fokusirani na regionalna i globalna pitanja, uključujući Indo-pacifičku regiju, Afganistan i pandemiju COVID-19.

Blinken bi u srijedu trebao razgovarati s indijskim kolegom Subrahmanyam Jaishankarom, te se sastati s indijskim premijerom Narendra Modijem.

Indijski analitičari kažu da će ključni fokus obe strane biti razvoj sigurnosne situacije u Afganistanu, gdje talibani ubrzano stiču kontrolu nad teritorijom, dok se američke trupe povlače.

Američki zvaničnici rekli su da će Blinken tražiti podršku Indije u stabilizaciji Afganistana.

"Očekujemo da sve zemlje u regiji imaju zajednički interes za stabilan i siguran Afganistan u budućnosti, pa ćemo sigurno tokom razgovara s našim indijskim partnerima razmotriti kako možemo zajedno raditi na ostvarenju tog cilja", rekao je novinarima u petak u Washingtonu, Dean Thompson, najviši američki diplomata za centralnu i južnu Aziju.

Posljednjih sedmica Indija je naglasila potrebu da se sačuvaju prednosti postignute u posljednje dvije decenije u Afganistanu. Analitičari kažu da situacija u Afganistanu zabrinjava New Delhi, koji strahuje da bi ponovno oživljavanje talibana moglo rezultirati pojavom terorističkih utočišta, koje bi islamističke militantne grupe mogle iskoristiti za gađanje Kašmira pod indijskom kontrolom.

"Indija će željeti da procijeni kakvu ulogu Sjedinjene Države žele igrati u nastavku, nakon povlačenja, te vidjeti kako dvije zemlje zapravo mogu usklađeno raditi kako bi pomogle Afganistanu u ovo teško vrijeme", kaže za Glas Amerike, Harsh Pant, direktor studija i šef Programa strateških studija pri fondaciji Observer Research sa sjedištem u New Delhiju. "Indija će tražiti jasne odgovore o tome na koji način Amerike planira nastavak djelovanja."

Indijsko Ministarstvo vanjskih poslova nazvalo je Blinkenovu posjetu prilikom za jačanje globalno strateškog partnerstva Indije i Sjedinjenih Država. Putovanje državnog sekretara dolazi četiri mjeseca nakon što je američki ministar odbrane Lloyd Austin posjetio New Delhi, što su mnogi vidjeli kao prvu potvrdu da će se zamah u indijsko-američkim odnosima nastaviti pod Bidenovom administracijom usred obostrane zabrinutosti zbog rastućeg uticaja Kine.

Očekuje se da će razgovori u New Delhiju postaviti temelje za dolazeći sastanak krajem godine između zemalja koje čine Quad grupu - SAD, Indija, Australija i Japan. Neformalno strateško grupisanje oživljeno je 2017. godine zbog strahova od rastućeg kineskog uticaja i samopouzdanja u indo-pacifičkoj regiji.

Iako se virtualni sastanak čelnika zemalja Quada, čiji je, početkom ove godine, domaćin bio američki predsjednik Joe Biden, fokusirao na pandemiju koronavirusa, očekuje se da će sastanak uživo ove godine biti usmjeren na pružanje alternativa kineskoj inicijativi "Pojas i put" za infrastrukturne projekte u zemljama u razvoju.

"U New Delhiju je na početku bilo zabrinutosti hoće li Bidenova administracija nastaviti s oštrom politikom prema Kini, ali očito je da odnos postaje vrlo, vrlo težak i uloga Indije i dalje je važna u tom smislu", kaže Pant.

Iako su američki zvaničnici rekli da će Blinken pokrenuti pitanja ljudskih prava i demokratije, New Delhi je nagovijestio da se priprema za odbranu.

Kritičari su vladu premijera Narendra Modija optužili za kršenje ljudskih prava poput gušenja različitih mišljenja i donošenja zakona o državljanstvu za koji kažu da diskriminira muslimane. Vlada poriče da je zakon diskriminirajući i odbacuje navode o kršenju ljudskih prava.

UN: Broj ubijenih civila u Afganistanu porastao za 47 posto

U Afganistanu od početka ove godine zabilježeno 1.659 smrtnih slučajeva civila.

Rekordan broj civila u Afganistanu je ubijen ili povrijeđen u prvoj polovini ove godine u eskalaciji nasilja, navode iz Ujedinjenih nacija.

U novom izvještaju navode da je u Afganistanu od početka ove godine zabilježeno 1.659 smrtnih slučajeva civila. To je porast od 47% u odnosu na isti period prošle godine.

U izvještaju objavljenom 26. jula, UN-ova misija za pomoć Afganistanu (UNAMA) navodi da su dokumentovali 5.183 smrtnih slučajeva i povreda civila u periodu od januara do juna.

Iz UN-a upozoravaju da bi se broj smrtnih slučajeva mogao povećati.

Vladine snage bore se protiv talibanskih pobunjenika, koji sada kontrolišu velike dijelove te zemlje.

Broj žrtava u maju i junu bio je najviši za taj period otkako su UN počeli bilježiti broj nastradalih 2009. godine.

Prema izvještaju UN-a, antivladine snage odgovorne su za 64% civilnih žrtava. Provladine snage za 25%, a 11% ih je stradalo u unakrskoj vatri.

Od svih stradalih, 32% je djece.

Mirovni pregovori dvije strane odvijaju se sporo. Deborah Lyons, specijalna izaslanica UN-a za Afganistan, pozvala je obje strane da "paze na zastrašujuću putanju sukoba".

"Izvještaj je jasno upozorenje da će neviđeni broj afganistanskih civila ove godine poginuti i biti osakaćen ako se ne zaustavi sve veće nasilje", rekla je u saopćenju UN-a.

Pakistanska vojska saopćila je da je 46 afganistanskih vojnika prešlo granicu i da im je odobreno utočište nakon što su izgubili položaje pred talibanskim militantima.

Stotine afganistanskih vojnika i civilnih zvaničnika pobjeglo je u susjedni Tadžikistan, Iran i Pakistan posljednjih sedmica usred ofanziva talibana u pograničnim područjima.

Afganistanski vojni zapovjednik zatražio je utočište na graničnom prijelazu u Chitralu na sjeveru, navodi se u izjavi pakistanske vojske.

"Ovi afganistanski vojnici stigli su kasno sinoć u sektor Arundu, Chitral. Nakon kontakta s afganistanskim vlastima i neophodnih vojnih postupaka, 46 vojnika, uključujući pet oficira, dobilo je utočište [i] siguran prolaz u Pakistan", navodi se u izjavi.

Vojnicima je osigurana je hrana, sklonište i medicinska njega. Pakistan je rekao da će vojnici koji su potražili utočište biti vraćeni u Afganistan nakon propisanog postupka, kao i još jedna grupa od 35 vojnika koja je prešla u tu zemlju ranije u julu.

Predsjednik SAD Joe Biden ponovio je da će SAD ostati angažovane u Afganistanu kroz humanitarnu pomoć. SAD su se također obavezale ulagati 4,4 milijarde dolara godišnje za finansiranje afganistanskih sigurnosnih snaga do 2024. godine.

Biden je rekao da će se američke snage povući iz Afganistana do kraja augusta, a i strane trupe pod komandom NATO-a povući će se iz te zemlje u koordinaciji s SAD-om.

Talibani su vladali Afganistanom od 1996. do 2001. kada su zbačeni intervencijom međunarodnih snaga na čelu sa Amerikom.

Rat u Afganistanu započeo u vrijeme kada je George W. Bush bio predsjednik nakon napada na SAD 11. septembra 2001. godine.

Washington je tada talibanskom lideru Muli Omaru dao ultimatum da preda lidera al-Kaide Osamu bin Ladena i demontira kampove za obuku militanata ili će se suočiti sa vojnom intervencijom. Omar je to odbio, a koalicija predvođena SAD-om započela je invaziju u oktobru.

Fauci: Problem je što 50 posto Amerikanaca nije vakcinisano

Anthony Fauci je najpoznatiji američki infektolog

Doktor Anthony Fauci, najpoznatiji stručnjak u SAD za zarazne bolesti, upozorio je da ponovo rastu brojevi oboljelih od koronavirusa, posebno u nim dijelovima zemlje gdje nema vakcinisanih i delta soj se brzo širi. 

"Idemo u pogrešnom smjeru. 50 posto stanovnika ove zemlje nije vakcinsano i to je problem", kazao je Fauci za CNN.

"Dovodimo sami sebe u opasnost", upozorio je ljekar koji je i glavni medicinski savjetnik predsjednika Joea Bidena.

U Americi je daleko manje hospitalizovanih i umrlih od Covida-19 nego prošle zime, ali se broj novozaraženih povećava, pogotovo tamo gdje je veliki otpor prema vakcinaciji.

U SAD-u je u subotu zabilježena 51 hiljada novozaraženih, što je povećanje od 172 odsto u odnosu na protekle dvije nedjelje, a dnevno umire oko 250 ljudi.

Prema zvaničnim podacima, kompletno je vakcinisano više od 162 miliona Amerikanaca, što je oko 49 posto populacije i skoro 60 posto odraslih.

Ali, ankete pokazuju da skoro 80 posto onih koji nisu vakcinisani kažu da neće primiti vakcinu ni pod jednim uslovom.

Mnogi konzervativni političari, koji su ranije bili izričito protiv vakcinacije ili govorili da je to stvar ličnog izbora, sada govore u prilog vakcinama.

Republikaska guvernerka Alabame Kay Ivey rekla je da nevakcinisani "biraju loš način života", a republikanski guverner Arkansasa Asa Hutchinson​ sada poziva ljude da se vakcinišu, iako ta država ima jednu od najmanjih stopa vakcinisanih u SAD.

"To su crvene lampice. Ali, otpor vakcinaciji je sve tvrđi", kazao je za CNN, ali i dodao da misli da treba raditi na tome da se ljudi ubijede u suprotno.

Doktor Fauci kaže da vakcinsani imaju visok stepen zaštite od delta soja koronavirusa, ali tempo vakcinacije u SAD je, od aprila, opao za više od 80 psoto.

Neki gradovi, poput Los Angelesa i St. Louisa, uveli su ponovnu obavezu nošenja maski u zatvorenom prostoru - bez obzira na to da li je neko vakcinisan.

Najveći požar u Kaliforniji spaljuje domove, dok se širi ka zapadu

Vatra uništava vozila dok se požar Diksi širi kroz zajednicu Indijanskih vodopada u okrugu Plamas, Kalifornija, 24. jula 2021. (Foto: AP/Noa Berger)

Plamen koji se širio neravnim terenima u sjevernoj Kaliforniji uništio je u subotu više domova, jer se najveći šumski požar u državi pojačao, istovremeno dok su brojni drugi požari pogodili zapad SAD.

Požar Diki, koji je započeo 14. jula, već je sravnio preko desetak kuća i drugih građevina kada se po mraku probio kroz malu zajednicu Indijskih vodopada.

Ažurirana procjena štete nije bila odmah dostupna, iako su vatrogasni zvaničnici rekli da je požar ugljenisao više od 73.200 hektara u okruzima Plumas i Bati i da je tek 20 odsto pod kontrolom.

Vatra je gorjela u udaljenom području kom je pristup ograničen, ometajući napore vatrogasaca dok su napadali vatru prema istoku, rekli su vatrogasni zvaničnici. To je podstaklo naredbe za evakuaciju u nekoliko malih zajednica i duž zapadne obale jezera Almanor, popularnog odmarališta.

U međuvremenu, najveći požar u državi, požar Butleg na jugu Oregona, bio je gotovo do pola opkoljen u subotu, jer je više od 2.200 pripadnika vatrogasnih posada radilo po vrućini i vjetru na tome da ga obuzda, rekli su vatrogasni zvaničnici. Širenje vatre usporeno je, ali hiljade domova i dalje je ugroženo na istočnoj strani teritorije koju je zahvatio požar, saopštile su vlasti.

"Ova vatra je otporna na zaustavljanje dozer linijama", rekao je Džim Henson, analitičar ponašanja požara, u saopštenju Oregonskog šumarskog odeljenja. "Sa kritično suhim vremenom i gorivima koje imamo, vatrogasci moraju neprestano da preispituju svoje kontrolne linije i traže mogućnosti za nepredviđene slučajeve".

U Kaliforniji guverner Gavin Njusom proglasio je vanredno stanje za četiri sjeverna okruga zbog šumskih požara za koje je rekao da uzrokuju "uslove krajnje opasnosti za bezbjednost ljudi i imovine". Proglas je otvorio put za veću podršku države.

Takvi uslovi su često posljedica kombinacije neobičnih slučajnih, kratkoročnih i prirodnih vremenskih obrazaca pojačanih dugoročnim klimatskim promjenama koje je izazvao čovjek. Globalno zagrijavanje učinilo je Zapad SAD mnogo toplijim i sušnijim u posljednjih 30 godina.

U subotu su se vatrogasne ekipe iz Kalifornije i Jute uputile u Montanu, objavio je guverner Greg Đanforte. Pet vatrogasaca povrijeđeno je u četvrtak kada su uskovitlani vjetrovi vratili plamen ka njima dok su radili na požaru Devils krik koji gori na grubom, strmom terenu u blizini ruralnog grada Džordan, na sjeveroistoku države.

U petak su ostali hospitalizovani. Portparol Biroa za upravljanje zemljištem Mark Džejkobsen odbio je da objavi stepen povreda, a pokušaji da se saznaju njihovo stanje u subotu su bili neuspješni. Trojica vatrogasaca su članovi posade Američke službe za zaštitu ribe i divljih životinja iz Sjeverne Dakote, a ostala dvojica su vatrogasci Američke šumarske službe iz Novog Meksika.

Još jedan visokoprioritetni požar, vatra Alder krik na jugozapadu Montane, spalila je preko 2.750 hektara i u subotu uveče bio je tek 10 odsto pod kontrolom. U opasnost je doveo skoro 240 domova.

Na drugim mjestima u Kaliforniji, požar Tamarak južno od jezera Tahoe nastavio je da gori kroz drveće i rastinje ugrožavajući zajednice sa obje strane državne granice između Kalifornije i Nevade. Požar, koji je izazvao grom 4. jula u okrugu Alpine, uništio je najmanje 10 objekata.

Jaki dim od te vatre i požara Diki smanjili su vidljivost i povremeno mogli da prizemlje avione koji su pružali podoršku vatrogasnim ekipama. Kvalitet vazduha južno od jezera Tahoe i preko državne granice do Nevade pogoršao se na veoma nezdrav nivo.

A u severnom Ajdahu, istočno od Spokanea u Vašingtonu, mali požar u blizini tematskog parka Silvervood izazvao je evakuaciju u petak uveče u parku i okolini. Tematski park ponovo je otvoren u subotu.

Iako je vruće vrijeme sa popodnevnim vjetrovima i dalje predstavljalo prijetnju od širenja požara, prognoze za vikend su najavljivale mogućnost grmljavinskih oluja u Kaliforniji, Juti, Nevadi, Arizoni i drugim državama. Međutim, prognozeri su rekli da bi neke mogle biti suhe grmljavine koje proizvode malo kiše, ali puno munja, što može izazvati nove požare.

Širom zemlje gorjelo je više od 85 velikih šumskih požara, većinom u zapadnim državama, a izgorjelo je više od 553.000 hektara.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG