Prošlogodišnji popis stanovništva u Sjedinjenim Državama pokazao je da su hispanici – Amerikanci latino-podrijetla - brojčano najveća manjinska grupa te da su upravo oni zaslužni za razmjerno brz rast stanovništva u zemlji.
Demografska slika Amerike mijenja se brže no što se još do skora očekivalo. Nicolas Jones, koji u Uredu za popis stanovništva analizira podatke o rasnom odnosno etničkom sastavu nacije, kaže: "G. 2000., Hispanika je bilo 35 milijuna i 300 tisuća, odnosno 13 posto stanovništva. G. 2010. njihov je broj prešao 50 milijuna, što je 16 posto od ukupnog stanovništva. Ljudi južnoameričkog podrijetla čine drugu po veličini etničku grupu u Americi, iza bijelaca odnosno ljudi europskog podrijetla."
Popis stanovništva u Americi se provodi svakih deset godina. Prošlogodišnji je pokazao da u Sjedinjenim Državama živi oko 308 milijuna stanovnika, što je gotovo deset posto više ljudi nego što je u Sjedinjenim Državama živjelo 2000.
Zbog imigracije i viših stopa rađanja, hispanici su pretekli po broju crnce, te tako postali najveća manjinska skupina. Danas je svaki šesti Amerikanac – hispanik.
Stanovnika europskog podrijetla je oko 200 milijuna, no posljednjih je desetljeća njihov postotak u ukupnom stanovništvu pao s 69 na 64 posto. Direktor Ureda za popis stanovništva Robert Groves o tome kaže: "Zemlja postaje rasno i etnički sve raznolikija, što pogotovo dolazi do izražaja kada vidimo rast manjina. Geografski gledano, sve je više regija koje imaju razmjerno veliku manjinsku populaciju. Taj će se trend nastaviti."
Iako je stopa rasta azijske zajednice u Americi isto toliko visoka kao i ona hispaničke, Azijci su i dalje treća po veličini manjinska skupina, koja u ukupnom stanovništvu sudjeluje s nekih pet posto.
No, u budućnosti će biti sve teže definirati ljude po rasnom odnosno etničkom kriteriju. Naime, popis stanovništva dokumentira i rast nove grupe – ljudi čije je podrijetlo u etničkom odnosno rasnom smislu pluralistično, odnosno miješano.
Inače podaci iz popisa stanovništva važni su i za politički proces Sjedinjenih Država. Po njemu se određuju granice izbornih okruga odnosno na koliko mjesta u Zastupničkom domu Kongresa ima pravo svaka od saveznih država. Zbog rasta hispaničkog stanovništva u Teksasu, Arizoni i na Floridi, ove će države sljedeće godine u Kongresu imati brojnije zastupničke delegacije.