„The Chicago Borad of Trade“ je u svijetu najstarija berza za kupoprodaju sirovina, repromaterijala i zaliha za buduću isporuku. Tim berzanskim artiklima, nazovimo ih tako, i hartijama od vrijednosti trguje se svakodnevno. Tamošnji berzanski brokeri i agenti, na osnovu vlastitog bogatog iskustva, procjenjuju da je malo vjerovatno da će Sjedinjene Države biti dovedene u situaciju da ne mogu na vrijeme izmirivati dužničke obaveze. Mnogo više ih brine mogućnost da bi kreditni rejting, odnosno povjerenje u sposobnot američke vlade da na vrijeme plaća prispjele obaveze, mogao biti umanjen.
U raspravama i pregovorima o novom povećanju granice zaduživanja američke vlade obje strane, i Demokrati i Republikanci, ne prešućuju činjenicu da bi se moglo desiti da, ako pregovori ne uspiju, vlada kasni u plaćanju postojećih obaveza.
Scott Shellady, berzanski analitičar, međutim, ističe:
„Umanjivanje kreditnog rejtinga Sjedinjenih Država je ono o čemu treba brinuti. Neće se desiti da padnemo u docnju. Ta upozorenja koristimo da dogovor o povećanju granice zaduženja postignemo brže.“
Najviši kreditni rejting označavan sa AAA Sjedinjene Države imaju od 1917. godine. Ovih dana ključne agencije za ocjene povjerenja u kreditore najavljuju mogućnost smanjivanja američkog rejtinga. Ako se to desi, posljedice bi bile dalekosežne. O tome gospodin Shellady kaže:
„Nove obveznice američke vlade, čijom će prodajom vlada nastaviti plaćati prispjele obaveze, moraće i dalje biti privlačne kao investicija. Ako hoćemo da privučemo strane investitore da kupe te obveznice, kamate će morati biti veće. Povećanje tih kamata povući će naviše i sve ostale kamate.“
Univerzitetska profesorica ekonomije Paola Sapienza ističe da bi uštede kresanjem budžetskih stavki bile irelevatne ako Sjedinjene Države budu kasnile u izmirivanju dugovanja, a njihov kreditni rejting bude smanjen:
„To će izazvati povećanje kamata. Ako kamatne stope budu rasle, povećavaće se i cijena servisiranja dugova, i to vrlo značajno, jer je američki nacionalni dug ogroman.“
Dvostranački pregovori u Washingtonu i dalje traju. Na čikaškoj berzi ih pažljivo prate, a Matthew Pierce, takođe berzanski analitičar, ističe:
„Trebali bi biti izuzetno zadovoljni stanjem na finansijskom tržitu kada su u pitanju ključne sirovine, robe i repromaterijali. Ali, zbog neizvjesnosti oko novog limita duga američke vlade, moramo biti vrlo oprezni i čekati na ishod pregovora.“
Rok do kojeg bi taj dogovor trebalo da bude postignut je 2. avgust. Ako ne, američko ministarstvo finacija neće imati novac za podmirenje svih sadašnjih finansijskih obaveza.
Scott Shellady kaže:
„Vrijeme brzo ističe i pregovaračka žurba mogla bi rezultirati lošijim rješenjima. Moglo bi se desiti da ponovo za pola godine, za desetak mjeseci, za godinu i po, ili za pet godina prolazimo kroz istu neizvjesnost.“
Ako do 2. avgusta kongresmeni, senatori i Bijela kuća postignu dogovor o granici do koje može rasti novi ciklus duga američke vlade i bude izbjegnuto kašnjenje u plaćanju prispjelih obaveza, mogućnost smanjena kreditnog rejtinga Sjedinjenih Država ipak ostaje otvorena sve dok ne bude definiran dugoročan plan uravnoteženja državnog budžeta i smanjenja nacionalnog duga.
