"Nova vrsta balkanske drame", naslov je najnovijeg izvještaja kojeg je napisao Daniel Serwer, predsjedatelj Radne grupe za Balkan pri Američkom institutu za mir u Washingtonu. On kaže da će se Balkan suočiti sa dodatnim nevoljama na Kosovu i u BiH ukoliko Sjedinjene države i Evropska unija ne poduzmu dramatične korake kako bi se obje zemlje vratile na put ka EU.
Navodeći da međunarodna zajednica treba ujediniti svoje stavove vanjske politike kada je u pitanju Bosna, Daniel Serwer predlaže dramatičan eksperimentalan korak, koji ne bi imao presedana, a to je zatvaranje svih ambasada zemalja-članica EU u Sarajevu. Pri tome bi se, kako predlaže, polovina osoblja vratila u svoje zemlje, a polovina premjestila u novootvoreno predstavništvo EU. On kaže da bi i američka ambasada trebala biti smanjena za dvije trećine.
Mislim da bi ujedinjen evropski glas u Sarajevu znatno poboljšao situaciju. Ambasada ili misija EU bi u svom sastavu imala i Amerikance. Mišljenje da Amerikanci ne mogu služiti u evropskim misijama je pogrešno. Vjerujem da je ujedinjen glas Evropljana i Amerikanaca doista najučinkovitiji način da se spriječi nestabilnost BiH.
Mislim da je američka ambasada u Sarajevu prevelika. Mislim da moramo priznati da Bosna predstavlja sekundaran interes za Sjedinjene države. Ona se ne nalazi u vrhu prioriteta gdje se nalaze Irak, Afganistan, Iran, Sudan, Sjeverna Koreja. Pa ipak mi tamo imamo ambasadu veličine koja je bila potrebna za implementaciju Dejtona, koji je bio važan projekat. Mislim da moramo shvatiti da su ti dani prošli i da moramo smanjiti i svoju vlastitu ambasadu i posuditi svoje ljude misiji EU. Vjerujem da bi to pomoglo ujedinjenju američkih i evropskih stavova, kaže Daniel Serwer.
On naglašava da je Bosna projekat EU, a ne pojedinačnih zemalja članica unije.
Mislim da bilateralne evropske ambasade u Sarajevu stvaraju probleme, jer u glavne gradove svojih zemalja o situaciji izvještavaju različito, a i samim Bosancima govore različite stvari. To sve narušava projekat EU u Bosni.
Gospodin Serwer naglašava da su glavni problemi Bosne njeni unutrašnji problemi.
Jasno je da Bosna ima ustav koji ne ispunjava evropske standarde i mislim da svi u cijelom političkom spektru u Bosni sada priznaju takvu činjenicu. Ali isto tako mislim da postoji samo mali broj stvari koje treba riješiti prije početka procesa pristupanju EU. Jedan od njih je diskriminatorna provizija, koja je trebala biti riješena i prije predstojećih izbora. To je nepravedno prema svim stanovnicima BiH, jer ljude dijeli u one prve i druge klase. Moj je stav također da bi vlada u Sarajevu morala imati primarnu odgovornost i ovlasti da pregovara o ulasku u EU. Ne vidim kako bi ti pregovori mogli biti uspješni ako entiteti počnu pregovarati o uvjetima ulaska. To bi situaciju učinilo nemogućom.
Gospodina Serwera smo upitali da li bi zatvaranje i smanjenje ambasada možda odaslalo pogrešnu poruku stanovnicima BiH.
Što se tiče EU, mislim da je poruka jasna: ako želite biti članica EU, tretiraćemo vas po standardima unije od samog početka. I to će biti dobro i za nas i za vas. Što se tiče Sjedinjenih država, mislim da su Bosanci isuviše ovisni o vjerovanju da će Amerikanci intervenirati kako bi za njih sve riješili. To je naravno sasvim razumljiv stav nakon svega što su Amerikanci tamo učinili, oni su zaustavili rat. Prirodno je da se ljudi ponekad okreću Americi u nadi da će ona ponovno intervenirati. I ne vjerujem da bi Sjedinjene države trebale napustiti Bosnu. Mislim da bi trebali nastaviti našu bilateralnu prisutnost, stoga nisam predložio zatvaranje američke ambasade. Također smatram da bi trebali imati osobito važnu ulogu u pripremi Bosne za članstvo u NATO savezu. Ali naša ogromna ambasada podstiče stav o ovisnosti, koji nije zdrav za Bosnu. Američka ambasada u Sarajevu je prevelika za interes kojeg predstavlja Bosna.
Što se tiče izvještaja o mogućem imenovanju bivšeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna za evropskog izaslanika za Balkan, Daniel Serwer kaže da ima visoko mišljenje o njemu i da je on visoko kvalificirani potencijalni izaslanik. Ali tu također, kako kaže, postoje problemi.
Mislim da postoji veliki pritisak protiv imenovanja evropskog izaslanika. Jer mnogim evropskim zemljama odgovara da imaju malo drugačiji stav od drugih. Ashdown je jaka ličnost koja bi, čak i ako ostavite evropske ambasade otvorenim, vjerovatno dominirala razgovorima. I ima ljudi koji to ne žele. Ja se nadam da će Catherine Ashton pronaći neki način ujedinjavanja evropskih stavova po pitanju Bosne. Važnije od imenovanja izaslanika je usvajanje jedinstvene politike. Ja bih prvo radio na politici, a nakon toga na slanju izaslanika. I važno je ujedinjavanje ne samo evropske, nego i evropske i američke politike što je više moguće, kaže za Glas Amerike Daniel Serwer.
