Linkovi

Verbalnim incidentom završena rasprava o razrješenju ministra u Skupštini Crne Gore


U prvom obraćanju poslanicima premijer Zdravko Krivokapić je rekao da je morao da zatraži ostavku, a potom i razrješenje ministra Leposavića u Skupštini zbog zacrtanih evropskih ciljeva.
U prvom obraćanju poslanicima premijer Zdravko Krivokapić je rekao da je morao da zatraži ostavku, a potom i razrješenje ministra Leposavića u Skupštini zbog zacrtanih evropskih ciljeva.

Verbalnim incidentom predsjednika Vlade Crne Gore Zdravka Krivokapića koji je konstatovao u završnoj riječi da se u parlamentu “čuju laži, da je prisutan nemoral i političko licemjerje”, u srijedu, 16. juna je okončana žestoka rasprava u Skupštini Crne Gore o razrješenju ministra pravde, manjinskih i ljudskih prava Vladimira Leposavića zbog njegovog negiranja genocida u Srebrenici i osporavanja međunarodnih sudova.

Na samom kraju skupštinske rasprave, nakon što je više sati slušao oštre kritike na račun svoje Vlade, a posebno povodom zahtjeva za smjenu ministra pravde, premijer Zdravko Krivokapić se obratio parlamentarnoj većini negirajući sve optužbe i tvrdeći da niko u Vladi nema ni lični ni partijski interes:

“Ovdje se toliko laži čuje da se postavlja pitanja šta je to politika. Ovdje meni pričate o moralu, a ovdje je prisutan nemoral i političko licemjerje…”, na šta je reagovao šef poslaničkog kluba Demokratskog fronta Slaven Radunović rekavši: “Sram te bilo”, a predsjednik parlamenta Aleksa Bečić upozorio premijera da ne koristi “neprimjerene” kvalifikacije.

Kada je okončao završni govor premijer je napustio skupštinsku salu.

Time je pala u sjenku glavna tema sjednice Skupštine o razrješenju ministra pravde Leposavića, a isplivala kriza u odnosima između parlamentarne većine i Vlade Crne Gore.

Oštrim rječnikom obratio se poslanik vladajuće većine i nekadašnji diplomata Miodrag Lekić koji je premijerov govor nazvao kafansko-prostačkim:

“Ovo je udarac Vladi, podržavamo čovjeka koji je plasirao takav prostakluk. Molim vas da ovaj politički pajac više nema podršku ove većine, moju izvjesno nema”, rekao je Lekić.

Zbog izraza koje je upotrijebio u parlamentu, kao što su nemoral i laž, Slaven Radunović iz Demokratskog fronta je poručio liderima koalicija parlamentarne većine da se dogovore o eventualnoj rekonstrukciji Vlade:

“Nadam se da će ovo biti kraj ove Vlade. Ovaj premijer više ne zaslužuje više da vodi Vladu Crne Gore.”

I predstavnici opozicije su ocijenili da je Skupština ponižena od strane premijera Krivokapića. Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević je rekao da premijer nema snage da se suoči sa jačom argumentacijom:

“Niko do sada nije ponizio Skupštinu Crne Gore kao premijer Krivokapić. Da štitimo dignitet ove institucije, večeras bi svi poslanici potpisali zahtjev za razrješenje gospodina Krivokapića, jer niko za posljednjih 30 godina nije pokazao nevaspitanje kao on”.

Odnose poslanika i Vlade je pokušao da smiri vicepremijer Dritan Abazović koji je uputio izvinjenje parlamentarcima i ocijenio da i Vlada i poslanici rade pod određenim pritiscima, a da su očekivanja javnosti veća nego što bi to bilo racionalno.

“Iako se pretjeralo, premijer je govorio u odnosu na ukupnu političku etiku koja postoji u Crnoj Gori, a nije usmjereno prema bilo kome pojedinačno”, rekao je Abazović.

Time je završena cjelodnevna rasprava o razrješenju ministra pravde Vladimira Leposavića o čemu će se naknadno glasati.

Neposredan povod za zahtjev za razrješenje je bio stav ministra Leposavića u Skupštini Crne Gore kojim je negirao da se u Srebrenici dogodio genocid 1995. godine, kao i zbog osporavanja legitimiteta Suda za ratne zločine u Hagu i Međunarodnog suda pravde koji su presudama konstatovali da je u Srebrenici počinjen genocid.

Na skupštinskoj sjednici (29. marta), ministar Leposavić je naveo „da je spreman da prizna da se u Srebrenici dogodio genocid kada se to i nedvosmisleno utvrdi“.

Ovu izjavu je osudila kompletna opozicija u parlamentu, nevladin sektor, kao i diplomatski predstavnici Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i druge organizacije iz regiona, a između ostalih Pokret "Majke enklava Srebrenica i Žepa" i Udruženje žrtava i svjedoka genocida.

Potom je premijer Zdravko Krivokapić zahtijevao od ministra Vladimira Leposavića da podnese ostavku, što je ovaj odbio zahtijevajući da ga razriješi parlament. Time se, svega četiri mjeseca od formiranja, Vlada Zdravka Krivokapića suočila sa najvećom krizom.

Članice vladajuće koalicije Demokratski front i Demokrate su najavili da neće podržati razrješenje ministra Leposavića, dok je najmanja koalicija predvođena Građanskim pokretom URA najavila da će podržati prijedlog premijera Krivokapića da Leposavić bude razriješen.

Poslanici Demokratskog fronta su saopštili da se u potpunosti slažu sa ocjenom ministra Leposavića o genocidu u Srebrenici, dok su Demokrate na čijem je čelu predsjednik parlamenta Aleksa Bečić saopštile da "neće glasati za smjenu ministra ako to podrži Demokratska partija socijalista (DPS)".

Za smjenu ministra Leposavića mora da glasa 41 poslanik. Za sada je neizvjesno da li će biti potrebne većine jer je najjača opoziciona partija DPS u bojkotu rada Skupštine.

Sjednici bi trebalo da prisustvuje premijer Zdravko Krivokapić koji je u obrazloženju naveo da je javno djelovanje Leposavića, od izbora na funkciju ministra do dana podnošenja prijedloga za njegovo razrješenje, u velikoj mjeri odstupalo od zvaničnih stavova Vlade.

Vlada Zdravka Krivokapića i 12 ministara, među kojima je i Leposavić, izabrala je parlamentarna većina od 41 poslanika, na čelu sa Demokratskim frontom, Demokratama i građanskim pokretom URA.

Prije nego što je izabran na mjesto ministra pravde, Vladimir Leposavić je, između ostalog, bio pravni zastupnik Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori u sporu sa državnim institucijama u vezi spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

  • 16x9 Image

    RADIO SLOBODNA EVROPA RFE/RL

    Misija Radija Slobodna Evropa/Radio Liberty je da širenjem informacija i ideja promoviše demokratske vrijednosti i institucije: RFE/RL pruža objektivne vijesti i analize o domaćim i regionalnim pitanjima važnim za demokratske i tržišne reforme.

XS
SM
MD
LG