Linkovi

COVID-19 – bolest s hiljadu lica i produženim simptomima  


n this Nov. 16, 2020, file photo, a runner passes by a window displaying portraits of people wearing face coverings to help prevent the spread of the coronavirus in Lewiston, Maine. A deadly rise in COVID-19 infections is forcing state and local officials to adjust their blueprin
n this Nov. 16, 2020, file photo, a runner passes by a window displaying portraits of people wearing face coverings to help prevent the spread of the coronavirus in Lewiston, Maine. A deadly rise in COVID-19 infections is forcing state and local officials to adjust their blueprin

COVID-19 je bolest s hiljadu lica i, nažalost, produženim dejstvom. Ljudi koji su preboljeli ovu bolest govore o vrlo individualnim reakcijama, početnim simptomima koji se razlikuju od osobe do osobe, ali i o iskustvu „produženog COVID-19“, odnosno „post-COVID-19 sindroma“.

Čak i osobe koje nisu imale teške simptome bolesti, i bile su na kućnom liječenju, a prije bolesti nisu imali neke druge zdravstvene probleme, bolest opisuju kao dugotrajnu, iscrpljujuću te upozoravaju da se treba čuvati.

Za neke osobe, one s već postojećim zdravstvenim problemima, poput dijabetesa, koronarnih bolesti i raka, COVID-19 je teži nego za druge. Prema procjenama u magazinu Science, za osobe s Downovim sindromom, COVID-19 je deset puta smrtonosniji.

Test tube labelled with the coronavirus (COVID-19)
Test tube labelled with the coronavirus (COVID-19)

Simptomi COVID-19 ne moraju uvijek biti kašalj i temperatura

Asja Sirbubalo je jedna od onih koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva s ovom bolešću. Nažalost, COVID-19 još uvijek nosi sa sobom predznak stigme („što se nije čuvao/la“), a osobe koje ga imaju često se osjećaju napušteno i samo ili ne znaju šta sve mogu očekivati u toku infekcije. Stoga su javno podijeljena ovakva iskustva izuzetno važna.

„Moji simptomi su na svu sreću bili blažeg karaktera, ali ipak dugotrajni, 10-14 dana je prekratak period da bi se organizam oporavio i da biste bili spremni za povratak svakodnevnim aktivnostima“, govori Sirbubalo.

„Prvo sam počela da kašljem, ali toliko blago i povremeno, da nisam ni primijetila taj simptom. Taj dan sam normalno išla na posao (naravno poštujući sve mjere, udaljenost, maska, na svu sreću kolege sa kojima usko sarađujem se nizu razboljele), nakon posla sam čak otišla i na trening, iako sam osjetila da imam manje snage nego inače. Ipak to sam pripisala kraju sedmice i radovala se vikendu. Kao i svake subote s mamom sam šetala gradom i tad sam osjetila iznenadnu bol u donjem dijelu leđa, nešto što nikad ranije nisam osjetila i jednostavno sam u tom trenutku znala. I prije sam čula dosta komenatara da je to jedan od čestih simptoma, koji čini mi se pogađa upravo mlađu populaciju“, opisuje Sirbubalo svoje prve simptome.

Ona napominje da, dok je u izolaciji čekala testiranje, nije imala povišenu temperaturu, a ni kasnije. „Moje tijelo jednostavno nije sklono povišenoj temperaturi i zbog toga treba obratiti pažnju na sve ostale simptome. Da sam u tom trenutku ulazila u bilo koju zdravstvenu ustanovu uspješno bih prošla trijažu, a svejedno sam bila pozitivna“, napominje Sirbubalo.

Upravo tu i leži jedan od problema – u informacijama o COVID-19 najviše su naglašeni simptomi poput suhog kašlja, nalik na onaj kod pušača i temperatura, pa ipak, kod nekih ljudi temperatura nije glavni znak infekcije. Jednostavno, naši odgovori na infekciju su individualna, kao i sama tjelesna temperatura. Neki ljudi imaju prirodno nižu temperaturu, tako da ono što se „knjiški“ uzima kao normalna temperatura za njih već predstavlja povišenu tjelesnu temperaturu.

Slično iskustvo je imala i Ena Hatibović, koja je COVID-19 dobila od brata. „Simptomi se pojavili 5 dana nakon kontakta, blaga temperatura 2 dana, 37.2-37.3oC, potpuni gubitak mirisa i okusa, koji je trajao 8 dana, osjetila sam opći umor“, kaže Hatibović. S obzirom da se kod nas pacijentima i s blažom kliničkom slikom, dakle onima koji nisu hospitalizirani, daju antibiotici, ovakve terapije dodatno iscrpljuju organizam te uništavaju prirodni balans mikrobioma, što pacijenti itekako osjete i u toku liječenja i u periodu rekonvalescencije.

Adla Kahrić, naša iduća sagovornica, opisuje svoje iskustvo kao nešto drugačije. Nedugo nakon prvih simptoma – groznice, temperature i kašlja – kod nje se počela javljati jaka bol u kostima, plećkama, a zatim i donjem dijelu leđa, dok se intenzitet kašlja naglo pojačavao u toj mjeri da nije mogla ni da progovori. „Dva puta sam imala temperaturu do 39, nakon što sam organizam izložila stresu kao što je bio kad sam 6h čekala da dođem na red za PCR testiranje, no temperatura je pala na blago povišenu (37.5) nakon jednog paracetamola. Sedmi dan RTG je bio uredan. Nakon osam dana povukli su se bolovi iz plećki, kostiju, leđa, a ostao je iznimno jak kašalj i blago povišena temperatura do 37.5“, opisuje Kahrić tok bolesti. Kod nje je kasno dijagnosticirana i obostrana upala pluća, zbog čega je bila hospitalizirana u Opću bolnicu Abdulah Nakaš, gdje je provela pet dana na kisiku, što joj jem kako kaže, itekako olakšalo stanje.

Simptomi kao male promjene

Dosta ljudi kaže kako nisu imali ono što se opisuje kao klasična slika COVID-19 te da su po malim promjena osjetili da nešto nije uredu.

Od simptoma koje ljudi često opisuju osim kašlja i temperature, često se spominju umor, bolovi, poput bola u donjem dijelu leđa, bolno, suho grlo, kratkoća daha i otežano disanje (dispneja), stomačni problemi poput dijareje, konjuktivitis, glavobolja te kožni osip. Jedan od često opisivanih neobičnih simptoma jeste i privremeni gubitak čula mirisa, anosmija, te gubitak čula okusa (ageuzija).

Opća malaksalost i bolovi koje pacijenti opisuju kao bolove u zglovomima po cijelom cijelu, možda je edan od sigurnijih znakova da se nešto dešava u organizmu.

Coronavirus
Coronavirus

Tok oporavka i post-COVID-19 sindrom

Negativan test na SARS-CoV2 ne znači i kraj. Naime, osoba se ne osjeća odmah bolje, a jedan dio inficiranih osjeća i povratak nekih simptoma, zdravstvene pobleme čak mjesecima nakon što su dobili negativan test. To stanje je danas poznato kao produženi COVID-19 ili „post-COVID-19 sindrom“. No, čak i oni kod kojih se ne javi težak produženi COVID-19, imaju problema i neugodnosti. Sam sindrom pogađa i one koji su imali blaži do srednji oblik bolesti, a ne samo osobe koje su prebolovale teški oblik s hospitalizacijom.

Najčešći simptomi post-Covid-19 sindroma su kratkoća daha, bol u prsima i zglobovima i umor

„Od pojave prvih simptoma pa do povratka na posao je proteklo 20 dana. Još jednom napominjem moji simptomi su bili blažeg karaktera, bolovi u mišićima, probadanje u plućima (što se pokazalo kao blaža upala pluća), začepljeni sinusi i jake glavobolje, kašalj... i strašne promjene raspoloženja“, priča nam Asja Sirbubalo. „Mislim da mnogi zaboravljaju na taj psihološki aspekt izolacije. Svakodnevno smo bombardovani negativnim vijestima, a kada ste i sami zaraženi čini mi se da vam takve vijesti još teže padaju. Posebno ako u svojoj okolini imate osobe koje prolaze kroz teže oblike bolesti, a mnogi završe i fatalno. Osim liječenja tijela potrebno je i očuvanje zdravog uma, a te posljedice ćemo osjetiti tek u godinama koje dolaze“, primjećuje ona.

„Zaključivanje izolacije ne znači da ste ozdravili i da je sve gotovo. Tijelu je potrebno malo više vremena da se oporavi neovisno od toga koliko su simptomi bili blagi. Umor, zadihanost i probadanje u plućima i danas traju, a prošlo je gotovo mjesec dana od prvih simptoma. Moramo shvatiti da je ovo virus sa hiljadu lica i da svako prolazi drugačije, pa je potrebno dati sebi vremena za odmor i oporavak. Pokušati ne čitati vijesti i okružiti se pozitivnim ljudima, podrška je vrlo bitan dio ozdravljenja“, dovršava priču o svom iskustvu Sirbubalo.

Simptomi koji traju i nakon preležane infekcije uključuju glavobolje, osjećaj slabosti, gubitak težine, pojavu povremene groznice, nedostatak daha, bol u grudima, stomačne probleme, gubitak čula okusa i mirisa. Ponekad su ti simptomi produženog COVIDa-19 tako izraženi da osoba mora tražiti bolovanje.

Produženi kovid je obično posebno intenzivan kod osoba koje su imale težu kliničku sliku i bile hospitalizirane. „Obzirom da mi je dijagnosticirana obostrana upala, antibiotike sam pila 30 dana s pauzama. Naime, nakon izlaska iz bolnice, stanje se počelo popravljati kroz 7 dana, gdje sam ponovo „učila“ da hodam, i da lagano vraćam snagu. No, i u tom periodu je bilo teško sastaviti jednu rečenicu, a da se ne umorim“, govori nam Adla Kahrić. Međutim, nakon sedam dana joj ponovo počinje kašalj, kao i pojava tempature te borba s post-covid sindromom.

„Radim nove nalaze, gdje utvrđeno je da imam iznimno povišene i rizične d dimere, te dobivam novu terapiju, ali i ponovnu uputnicu za bolnicu za detaljnije preglede. Ponovo je krenula nova borba sa komplikacijama povišenih d dimera, koji su uz adekvatnu terapiju počeli da padaju u narednom periodu. Nakon stabilizacije sa d dimerima, antikogaulansi su mi propisani i u narednih mjesec dana, a započele su komplikacije sa trnjenjem ruke, vrata i lijeve strane lica“.

Sada, Adla je prilično vratila prijašnju snagu, ali i dalje osjeća posljedice.

„Kada držim običnu čašu vode u jednoj ruci se čini kao da držim teg. Popeti se u ulazu stepenicama, činilo se kao da sam se popela na vrh Himalaja. Tek kada se osjećam stabilno, shvatila sam da sam tek nakon 20 dana od negativnog testa mogla sastaviti rečenicu da se ne umaram. Za nešto što mi je potrebno da izgovorim 5 sekundi, shvatila sam da sam prije trebala duplo ili čak i više vremena.“

Adla Kahrić se bavi ronjenjem i sportom i kontinuirano trenira te se hrani zdravo, pa ipak je prošla svojevrsnu agoniju s ovom bolešću.

Prema studiji objavljenoj u Clinical Microbiology and Infection, oko 66% rekonvalescenata je izvijestilo o bar jednom simptomu produženog COVID-19 čak 60 dana nakon potvrđenog COVID-19 metodom PCR. Ovi simptomi koji traju su, prema ovom radu, u pozitivnoj korelaciji u dobnim grupama od 40 do 60 godina

Jedna druga studija, objavljena u avgustu u Journal of Infection u kojoj je srednja dob učesnika bila oko 63 godina, a učesnici su bili hospitalizirani te imali i komorbiditete, poput dijabetesa, visokog pritiska, zabilježila je i kognitivne probleme, poput omaglica, slabije koncentracije (28%), gubitka pamćenja (kod 34%) te poremećaje sna (30.8%), pored već spomenutih simptoma.

Prema radu objavljenom u Annals of Clinical and Translational Neurology, a koji je podržao NIH, čak oko 40% pacijenata s COVID-19 je imalo i neurološke manifestacije. Neurološki problemi pogađaju i mlade, a niz medija je izvijestio i o smrti 19-godišnjeg Chada Dorrila, koji je obolio od COVID-19, prije toga nije imao neke bolesti, ali je razvio nuerološke probleme zbog kojih su mu otkazale i noge. Preminuo je usljed ozbiljnih neuroloških posljedica jer je bolest napala i njegov mozak. Još neki od ozbiljnih neuroloških simptoma su i zbunjenost, encefalitis, krvarenja na mozgu, pa čak i delirijum. Još uvijek nije sasvim jasno kako dolazi do oštećenja nervnog sistema kod COVID-19 te koliko je to često. Ovi problemi su se pojavljivali i kod onih koji nisu imali jako izražene respiratorne simptome.

Prema novijim izvještajima, neki ljudi imaju simptome produženog COVID-19 čak i 6-7 mjeseci nakon potvrđene infekcije.

  • 16x9 Image

    Jelena Kalinić

    Biolog, dopisnik Glasa Amerike za nauku, i dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Vodi blog Quantum of Science od 2015.

XS
SM
MD
LG