Linkovi

COVID-19 povećava rizik za bolesti srca


Ilustracija
Ilustracija

Osobe koje prebole COVID-19 imaju veći rizik za razvoj kardiovaskularnih poteškoća, čak i u slučajevima da su mlađi od 65 godina, nisu pretili i nisu imali tešku kliničku sliku.

Studija objavljena početkom februara u Nature Medicine, koja je pratila veterane američke vojske, pokazala je da godinu dana po preležanom COVID-19 rizik za razvoj oko 20 različitih kardivoaskularnih problema postaje višestruko uvećan, uključujući razvoj doživotnih hroničnih bolesti poput srčane insuficijencije, ishemijske i neishemijske kardiomiopatije i drugih kardiovaskularnih oboljenja.

Na primjer, bila je 52% veća vjerovatnost da će imati moždani udar nego u kontrolnoj grupi, što znači da je, od svakih 1000 ispitanih ljudi, bilo oko 4 osobe više u grupi s COVID-19 nego u kontrolnoj skupini koje su doživjele moždani udar.

Rizik od zatajenja srca povećao se za 72%, odnosno za oko 12 osoba više u skupini oboljelih od COVID-19 na 1000 ispitanih. Hospitalizacija je povećala vjerovatnost budućih kardiovaskularnih komplikacija, ali čak i ljudi koji su preboljeli bez hospitalizacije bili su pod većim rizikom za mnoga stanja.

Studija je uključila preko 153 000 pacijenta koji su imali COVID-19 i dvije kontrolne grupe od 11 miliona pacijenata. Od 153 000 pacijenta s COVID-19 u ovoj studiji, njih nešto preko 131 000 nikada nije bilo hospitalizovano zbog ove infekcije, što znači da su imali lakši ili umjereni oblik COVID-19, pa ipak se ispostavilo da imaju povećan rizik za ova oboljenja.

Teret COVID-19 je mnogo veći od samog liječenja bolesti, bez obzira na težinu kliničke slike. Osim za bolesti srca, prebolijevanje COVID-19 povećava rizik i za neke druge bolesti, recimo za akutnu bolest bubrega, duboku vensku trombozu, plućnu emboliju te probleme s jetrom.

  • 16x9 Image

    Jelena Kalinić

    Biolog, dopisnik Glasa Amerike za nauku, i dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Vodi blog Quantum of Science od 2015.

XS
SM
MD
LG