U raspravi pod naslovom Nedovršen posao u jugoistočnoj Evropi: Mogućnosti i izazovi na zapadnom Balkanu, zamjenik američkog državnog sekretara za Evropu i Euroaziju, Philip Gordon je naglasio da je region jugoistočne Evrope, odnosno Balkana, od ključne važnosti za budućnost Evrope, i da je upravo zbog toga, on fokus kontinuirane i intenzivne uključenosti administracije predsjednika Obame. Philip Gordon kaže da najveću brigu za Sjedinjene države i najveće izazove koji još uvijek postoje na Balkanu, predstavljaju tri stvari: nedostatak političkog kompromisa i politička situacija u BiH, stabilizacija Kosova i nesuglasice između Grčke i Makedonije zbog imena Makedonije.
Naš cilj na zapadnom Balkanu je vezan uz naš rad na izgradnji demokratske, prosperitetne, ujedinjene i sigurne Evrope. Mi imamo viziju demokratskog, mirnog i prosperitetnog regiona i vjerujemo da je put da se ostvari ta vizija na Balkanu kroz integraciju u evropske političke i ekonomske institucije, rekao je gospodin Gordon. On je naglasio da Sjedinjene države i evropske zemlje i institucije imaju ključnu ulogu u tom regionu , ali da krajnja odgovornost leži na zemljama regiona, koje moraju odraditi težak politički posao ka reformama i pomirenju.
Ove godine BiH obilježava 15 godina od genocida u Srebrenici i potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Bosna je učinila značajan napredak ka rješavanju problema i izazova koji su preostali nakon rata. Danas, rekao je gospodin Gordon, Bosna ima jedinstvenu vojsku, i članica je NATO-vog Partnerstva za mir, a poduzela je i prvi veliki korak na putu ka članstvu u EU potpisivanjem sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Voljeli bi smo vidjeti da se kandidatura BiH za NATO savez pokrene naprijed. Kako su ministri NATO-a naglasili u decembru, Bosna će se pridružiti Akcionom planu za članstvo kada postigne potrebni napredak u traženim reformama. zahtijevati od zemalja da se drže datih obećanja o reformama je od ključne važnosti za integritet procesa učlanjivanja. U međuvremenu, mi i naši NATO saveznici ćemo podržati i pomoći bh vladi da učini neophodne promjene, rekao je Phillip Gordon.
Gospodin Gordon je potom naglasio da u posljednje četiri godine, politički lideri BiH uglavnom nisu iskazali političku volju neophodnu za provođenje reformi.
Oni se vrte u začaranom krugu u kojem su uski politički i kratkoročni osobni interesi pregazili zajedničke, dugoročne ciljeve koji bi bili od koristi za sve ljude u BiH. U svom govoru parlamentnu BiH maja 2009, potpredsjednik Biden je naglasio potrebu da bh vlasti zajednički rade van etničkih i stranačkih okvira, kako bi Bosna mogla funkcionirati kao jedinstvena i suverena država. Prošlog oktobra, mi i EU smo započeli intenzivne konsultacije sa političkim liderima u Bosni, u takozvanom Butmirskom procesu, i cilj te incijative je bio postići konsensus među strankama kako bi se poboljšala funkcionalnost države, i kako bi se ona pokrenula ka kandidaturi za EU i NATO. Cilj je također bio riješiti takozvani paket 5 plus 2 uvjeta koje je uspostavilo Vijeće za implementaciju mira za zatvaranje Ureda visokog predstavnika. To nije bilo nastojanje da se radikalno izmijeni Dejtonski sporazum, stvori centralizirana država ili izmijeni struktura Bosne od dva entiteta. Ali ta bi inicijativa riješila osnovna razilaženja između Dejtonskog ustavnog okvira i Evropske konvencije za ljudska prava, dala BiH jasnu prednost po pitanjima vezanim za pristupanje EU, i poboljšala učinkovitost procesa donošenja odluka, a sve je to potrebno da se Bosna približi NATO savezu i EU, kaže gospodin Gordon i nastavlja:
Stranke nažalost nisu pronašle način da pokrenu proces naprijed, i sada ulazimo u izborni period, što mogućnosti za kompromis i sporazum čini još manjima. Pa ipak, mi jasno naglašavamo stranačkim liderima u BiH da izbori nisu izgovor da se ništa ne učini i da oni imaju obavezu da rade u najboljem interesu svojih građana. Ovo je poruka koju je zamjenik državne tajnice James Steinberg prošle sedmice iznio u Sarajevu. Mi smo, zajedno sa EU, odlučni da nastavimo dijalog po pitanju reformi, zaštitimo integritet Dejtonskog sporazuma i bh državnih institucija, i promoviramo produktivnu atmosferu koja vodi ka izborima u oktobru ove godine, ali i nakon toga. Međutim, teret postizanja ciljeva BiH će na kraju biti na bh političkim liderima i njihovoj volji za kompromis. Ako oni izaberu da to ne učine, moraće objasniti svojim glasačima zašto se susjedi BiH kreću naprijed, a Bosna zaostaje za njima. Građani BiH, osobito mladi, žele biti dio Evrope i iskoristiti sve šanse koje sa tim dolaze, uključujući putovanja, obrazovanje, i trgovinu. I upravo njima moraju odgovarati bh lideri, kaže Phillip Gordon.
On dodaje da je odluka EU prošle godine da se uvede bezvizni režim za Šengen zonu za Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju bila važan signal za konkretne koristi napretka ka integraciji. Iako BiH nije u to vrijeme ispunila zahtjeve EU, ipak je učinila ogroman napredak ka rješavanju tehničkih zahtjeva. Sjedinjene države se, kaže gospodin Gordon, nadaju da će tokom ove godine BiH dobiti bezvizni režim.
Usprkos izazovima koje i dalje postoje, američka administracija je i dalje uvjerena da će uz blisku koordinaciju sa evropskim partnerima i s voljom regionalnih lidera da naprave pravi izbor, zapadni Balkan moći dovršiti svoj put ka euro-atlantskim integracijama. Još nigdje nije američko-evropska suradnja bila toliko važna ili toliko obećavajuća nego u jugoistočnoj Evropi, gdje smo zajedno uspješno radili više od decenije kako bi Balkan pokrenuli naprijed nakon krvavog i razdornog rata. I iako je politika prema Balkanu nekad dijelila Sjedinjene države i Evropu, danas smo mi ujedinjeni u odlučnosti da proces privedemo ka uspješnom kraju, kaže Philip Gordon, pomoćnik američkog državnog sekretara za pitanja Evrope i Euroazije.
