Naučnici su sada sigurniji nego ikada da se planeta zagrijava i da su za to krivi ljudi. To su upravo nalazi novog izvještaja Panela za klimatske promjene iza kojeg stoje brojne vlade svijeta. Kako izvještava novinarka Glasa Amerike Rosanne Skrible, te informacije će pomoći da se informiraju zakonodavci i javnost, dok se istovremeno razmatra koje akcije poduzeti po pitanju klimatskih promjena.
110 vlada je usvojilo konsensusom naučnu tvrdnju da je najvjerovatnije ljudski faktor glavni uzročnik zatopljavanja koje se bilježi od sredine 20-og vijeka. Na konferenciji za novinare u Štokholmu, generalni sekretar Svjetske meteorološke organizacije Michael Jarraud je naglasio važnost tih nalaza.
To bi trebao biti još jedan poziv na buđenje, jer naše će aktivnosti danas imati ogroman efekat na društvo, ne samo za nas, nego za mnoge generacije koje dolaze, rekao je gospodin Jarraud.
Među tim aktivnostima su spaljivanje fosilnih goriva u fabrikama, zgradama i automobilima, koja ispuštaju plinove koji zadržavaju toplinu.
Izvještaj potvrđuje da se arktički led topi brže nego se ranije predviđalo, da se nivo mora ubrzano diže i da će se tako i nastaviti. Njime se također naglašava veza između klime i ekstremnih dešavanja kao što su obilne kiše i toplotni talasi. Oni koji poriču klimatske promjene su nastojali odbaciti nauku, navodeći 15-godišnje usporavanje u zagrijavanju atmosfere. Značaj toga je umanjen u ovom izvještaju, koji to naziva prirodnim fenomenom koji samo prikriva kontinuirano zagrijavanje. Nalazima se naglašava procjena panela iz 2007 da ne postoji nikakva sumnja u trend zagrijavanja, kaže Christiana Figueres, zvaničnica UN-a.
Sve što smo mislili da znamo o klimatskim promjenama je potcjenjeno, a to je da ćemo imati mnogo brže i intenzivnije posljedice sve veće koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi. To je veoma alarmantna poruka koja poziva na agresivniji i brži odgovor na to pitanje, kaže Christiana Figueres.
Ona se nada da će novi izvještaj primorati zakonodavce na pokretanje globalnih razgovora o klimatskim promjenama.
Politička diskusija će se morati završiti globalnim sporazumom koji će imati pravnu osnovu i koji će se primjenjivati na sve zemlje, a biće usvojen 2015 godine. Vlade na tome već rade.
Lideri vlada i stručnjaci za klimatske promjene će imati šansu da to postignu na sljedećem krugu pregovora u Varšavi u Poljskoj u novembru. Sljedeće godine bi trebali uslijediti izvještaji o utjecaju klimatskih promjena i o tome šta se po tom pitanju može učiniti.
110 vlada je usvojilo konsensusom naučnu tvrdnju da je najvjerovatnije ljudski faktor glavni uzročnik zatopljavanja koje se bilježi od sredine 20-og vijeka. Na konferenciji za novinare u Štokholmu, generalni sekretar Svjetske meteorološke organizacije Michael Jarraud je naglasio važnost tih nalaza.
To bi trebao biti još jedan poziv na buđenje, jer naše će aktivnosti danas imati ogroman efekat na društvo, ne samo za nas, nego za mnoge generacije koje dolaze, rekao je gospodin Jarraud.
Među tim aktivnostima su spaljivanje fosilnih goriva u fabrikama, zgradama i automobilima, koja ispuštaju plinove koji zadržavaju toplinu.
Izvještaj potvrđuje da se arktički led topi brže nego se ranije predviđalo, da se nivo mora ubrzano diže i da će se tako i nastaviti. Njime se također naglašava veza između klime i ekstremnih dešavanja kao što su obilne kiše i toplotni talasi. Oni koji poriču klimatske promjene su nastojali odbaciti nauku, navodeći 15-godišnje usporavanje u zagrijavanju atmosfere. Značaj toga je umanjen u ovom izvještaju, koji to naziva prirodnim fenomenom koji samo prikriva kontinuirano zagrijavanje. Nalazima se naglašava procjena panela iz 2007 da ne postoji nikakva sumnja u trend zagrijavanja, kaže Christiana Figueres, zvaničnica UN-a.
Sve što smo mislili da znamo o klimatskim promjenama je potcjenjeno, a to je da ćemo imati mnogo brže i intenzivnije posljedice sve veće koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi. To je veoma alarmantna poruka koja poziva na agresivniji i brži odgovor na to pitanje, kaže Christiana Figueres.
Ona se nada da će novi izvještaj primorati zakonodavce na pokretanje globalnih razgovora o klimatskim promjenama.
Politička diskusija će se morati završiti globalnim sporazumom koji će imati pravnu osnovu i koji će se primjenjivati na sve zemlje, a biće usvojen 2015 godine. Vlade na tome već rade.
Lideri vlada i stručnjaci za klimatske promjene će imati šansu da to postignu na sljedećem krugu pregovora u Varšavi u Poljskoj u novembru. Sljedeće godine bi trebali uslijediti izvještaji o utjecaju klimatskih promjena i o tome šta se po tom pitanju može učiniti.
