Zbog do sada najveće koncentracije gasova koji visoko nad zemljom stvaraju efekat staklene bašte 2013. godina bila je najtoplija do sada. Ekstremne vremenske prilike širom svijeta - ogromni požari, nezaustavljive poplave, vreli toplotni udari i suše, jedna od najjačih oluja koja je zahvatila kopno dešavali su se proteklih 365 dana.
U naletu tajfuna Haiyan na Filipinima je poginulo 6.000 osoba, a preko 4 miliona ostalo bez krova nad glavom. Na hiljade porodica, slično obitelji Filipinke Marilyn Dela Cruz, bilo je pogođeno stravičnom vremenskom stihijom :
"Ovo je lična karta oca mog muža. Nestao je... tragamo za njegovim tijelom. Ovo je odjeća mog sina. To je sve što imamo sada."
Klimatolozi smatraju da globalno povećanje temperature zemljine atmosfere utiče na pogoršanje vremenskih okolnosti.
Richard Kerr, saradnik Science Magazine-a, podsjeća da, ipak, nijednu vremensku nepogodu ne treba definitivno povezivati sa klimatskim promjenama:
"Osim kada je riječ o toplotnim talasima, velikim kišnim i sniježnim olujama znanstvenici su vrlo oprezni u tumačenju povezanosti ili uslovljenosti tornada i tajfuna globalnim klimatskim promjenama."
Ta vrsta suzdržanosti bila je uočljiva je i u septembarskom izvještaju međunardne komisije koju su činili ekperti vlada brojnih država, ali i potvrđeno opšteprihvaćeno uvjerenje da su ljudi odgovorni za globalno zagrijavanje zemljine atmosfere.
Govoreći o sazanjima i zaključcima te komisije na konferenciji u Štokholmu generalni sekretar Svjetske meteorološke organizacije Michel Jarraud je istakao:
"Sve što se dešava sa klimom treba da posluži kao još jedan poziv za buđenje. Naše aktivnosti danas, sutra će imati vrlo dubok uticaj i na nas i na mnoge generacije koje dolaze."
Nakon tog poziva na buđenje vrlo brzo je uslijedila godišnja konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, održana u Varšavi. Predstavnici 192 zemlje razmatrali su osnove nove međunarodne konvencije kojom bi trebala biti zamijenjena konvencija čija je važnost istekla 2012. godine.
Ta nova konvencija trebalo bi da bude sublimacija programa i mjera svih država pojedinačno na sprečavanju nepovoljnih klimatskih promjena, ističe Elliot Diringer, ekspert centra za klimatske i energetske solucije. Kao primjere tih pojedinačnih mjera i programa on navodi napore Kine da smanji zagađivanje zraka, nova zakonska u Meksiku i američki program na zaštiti okoline koji je u junu najavio predsjednik Obama i dodaje:
"Bez ikakve dileme... države i gradovi ne smiju čekati na usvajanje međunarodne konvencije. Pojedinačne programe i mjere država i gradova treba uvezati i spojiti u okviru međunarodnog sporazuma. Ako bude poboljšanja zaštite prirodne okoline na lokalnom i državnom nivou, mnogo će lakše biti definirati snažan međunarodni sporazum."
Mjere i postupci za zaštitu prirode i zemljine atmosfere i za sprečavanja nepovoljnih klimatskih promjena su obaveza svih nivoa državne vlasti, javnog i privatnog sektora, industrijskih korporacija i malih firmi i svakog čovjeka pojedinačno.
U naletu tajfuna Haiyan na Filipinima je poginulo 6.000 osoba, a preko 4 miliona ostalo bez krova nad glavom. Na hiljade porodica, slično obitelji Filipinke Marilyn Dela Cruz, bilo je pogođeno stravičnom vremenskom stihijom :
"Ovo je lična karta oca mog muža. Nestao je... tragamo za njegovim tijelom. Ovo je odjeća mog sina. To je sve što imamo sada."
Klimatolozi smatraju da globalno povećanje temperature zemljine atmosfere utiče na pogoršanje vremenskih okolnosti.
Richard Kerr, saradnik Science Magazine-a, podsjeća da, ipak, nijednu vremensku nepogodu ne treba definitivno povezivati sa klimatskim promjenama:
"Osim kada je riječ o toplotnim talasima, velikim kišnim i sniježnim olujama znanstvenici su vrlo oprezni u tumačenju povezanosti ili uslovljenosti tornada i tajfuna globalnim klimatskim promjenama."
Ta vrsta suzdržanosti bila je uočljiva je i u septembarskom izvještaju međunardne komisije koju su činili ekperti vlada brojnih država, ali i potvrđeno opšteprihvaćeno uvjerenje da su ljudi odgovorni za globalno zagrijavanje zemljine atmosfere.
Govoreći o sazanjima i zaključcima te komisije na konferenciji u Štokholmu generalni sekretar Svjetske meteorološke organizacije Michel Jarraud je istakao:
"Sve što se dešava sa klimom treba da posluži kao još jedan poziv za buđenje. Naše aktivnosti danas, sutra će imati vrlo dubok uticaj i na nas i na mnoge generacije koje dolaze."
Nakon tog poziva na buđenje vrlo brzo je uslijedila godišnja konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, održana u Varšavi. Predstavnici 192 zemlje razmatrali su osnove nove međunarodne konvencije kojom bi trebala biti zamijenjena konvencija čija je važnost istekla 2012. godine.
Ta nova konvencija trebalo bi da bude sublimacija programa i mjera svih država pojedinačno na sprečavanju nepovoljnih klimatskih promjena, ističe Elliot Diringer, ekspert centra za klimatske i energetske solucije. Kao primjere tih pojedinačnih mjera i programa on navodi napore Kine da smanji zagađivanje zraka, nova zakonska u Meksiku i američki program na zaštiti okoline koji je u junu najavio predsjednik Obama i dodaje:
"Bez ikakve dileme... države i gradovi ne smiju čekati na usvajanje međunarodne konvencije. Pojedinačne programe i mjere država i gradova treba uvezati i spojiti u okviru međunarodnog sporazuma. Ako bude poboljšanja zaštite prirodne okoline na lokalnom i državnom nivou, mnogo će lakše biti definirati snažan međunarodni sporazum."
Mjere i postupci za zaštitu prirode i zemljine atmosfere i za sprečavanja nepovoljnih klimatskih promjena su obaveza svih nivoa državne vlasti, javnog i privatnog sektora, industrijskih korporacija i malih firmi i svakog čovjeka pojedinačno.
