Kriza bankarskog sustava na Cipru potresa direktorske urede ruskih kompanija. O šteti koju je ciparska kriza nanijela ruskim investitorima u prilogu Jamesa Brookea…
Građevinske kompanije na Cipru godinama su mamile Ruse na ulaganja na tom mediteranskom otoku. U manje od deset godina, 40.000 Rusa nastanilo se na Cipru i čine sada 5% od ukupnog stanovništva. Ono što ih je privlačilo nije bila samo mogućnost da hladne moskovske zime zamjene lagodnim životom pod suncem Cipra, već, u prvom redu, niska porezna stopa, blagi propisi i sigurnost euro-zone.
I dok stakleni tornjevi nove moskovske financijske četvrti zjape poluprazni, Rusi sada imaju 32 milijarde dolara na ulozima u ciparskim bankama. Mali je Cipar sada najveći strani investitor u Rusiji, čije gospodarstvo je 75 puta veće od ciparskog.
Mark Galeotti prati kretanja ruskog novca. Sa New York University, gdje radi kao profesor međunarodnih odnosa, rekao je za Glas Amerike putem Skypea:
“Cipar je bio skrovište za svaku vrstu prljavog novca, profita od kriminala, ali i novca onih koji su htjeli izbjeći plaćanje poreza u Rusiji. I drugo, za mnoge ruske oligarhe, Cipar je bio i mjesto za obrtanje novca.”
Za ultra bogate Ruse, Cipar je bio ključ za smanjivanje poreza. Predodžba Cipra kao sunčanog mjesta za mračne tipove bila je predmetom karikature objavljene prošli tjedan u International Herald Tirbuneu. Njezin je fokus na pranju novca, odnosno legalizaciji ilegalno stečenog novca.
Ali Cipar je, dodaje Galeotti, također postao bankarsko utočište za novu rusku srednju klasu. “Mislilo se da Cipar uz preplanuli ten jamči i sigurnost.”
Svemu je tome ovaj tjedan došao kraj, sa ciparskom bankarskom krizom i odlukom o uvođenju poreza od 40% na sve depozite veće od 130.000 dolara. I ruske su se zastave i transparenti ispisani na ruskom pojavili na ulicama.
Maxim Mokeyev, izvršni direktor Evansa, moskovske kompanije za nekretnine, kaže da Rusi taj porez doživljavaju kao neprijateljski čin.
“Primaju to osobno. U pitanju je povjerenje koje je potpuno nestalo jer konfiscirali su 40% naših depozita.”
Kontrola kapitala, dodaje Mokeyev, mogla bi potrajati godinama i oligarsi se bore da svoj novac izvuku s računa.
“Avioni za Cipar polijeću gotovo svakog sata i puni su ruskih biznismena koji problem nastoje riješiti na ruski način – preko veza, na bilo koji način, ne bi li svoj novac izvukli sa Cipra.”
Mokeyev predviđa da bi vrijednost vikendica na Cipru mogla pasti za 50% ukoliko se ruski kupci budu držali dalje od Cipra.
“Cipar je potpuno izgubio povjerenje bilo kojeg ulagača, bilo koga tko traži mjesto za pohranjivanje svojeg novca.”
Za ruske turiste, Cipar je možda i dalje sigurna luka, ali ne više i za ruske investitore.
Građevinske kompanije na Cipru godinama su mamile Ruse na ulaganja na tom mediteranskom otoku. U manje od deset godina, 40.000 Rusa nastanilo se na Cipru i čine sada 5% od ukupnog stanovništva. Ono što ih je privlačilo nije bila samo mogućnost da hladne moskovske zime zamjene lagodnim životom pod suncem Cipra, već, u prvom redu, niska porezna stopa, blagi propisi i sigurnost euro-zone.
I dok stakleni tornjevi nove moskovske financijske četvrti zjape poluprazni, Rusi sada imaju 32 milijarde dolara na ulozima u ciparskim bankama. Mali je Cipar sada najveći strani investitor u Rusiji, čije gospodarstvo je 75 puta veće od ciparskog.
Mark Galeotti prati kretanja ruskog novca. Sa New York University, gdje radi kao profesor međunarodnih odnosa, rekao je za Glas Amerike putem Skypea:
“Cipar je bio skrovište za svaku vrstu prljavog novca, profita od kriminala, ali i novca onih koji su htjeli izbjeći plaćanje poreza u Rusiji. I drugo, za mnoge ruske oligarhe, Cipar je bio i mjesto za obrtanje novca.”
Za ultra bogate Ruse, Cipar je bio ključ za smanjivanje poreza. Predodžba Cipra kao sunčanog mjesta za mračne tipove bila je predmetom karikature objavljene prošli tjedan u International Herald Tirbuneu. Njezin je fokus na pranju novca, odnosno legalizaciji ilegalno stečenog novca.
Ali Cipar je, dodaje Galeotti, također postao bankarsko utočište za novu rusku srednju klasu. “Mislilo se da Cipar uz preplanuli ten jamči i sigurnost.”
Svemu je tome ovaj tjedan došao kraj, sa ciparskom bankarskom krizom i odlukom o uvođenju poreza od 40% na sve depozite veće od 130.000 dolara. I ruske su se zastave i transparenti ispisani na ruskom pojavili na ulicama.
Maxim Mokeyev, izvršni direktor Evansa, moskovske kompanije za nekretnine, kaže da Rusi taj porez doživljavaju kao neprijateljski čin.
“Primaju to osobno. U pitanju je povjerenje koje je potpuno nestalo jer konfiscirali su 40% naših depozita.”
Kontrola kapitala, dodaje Mokeyev, mogla bi potrajati godinama i oligarsi se bore da svoj novac izvuku s računa.
“Avioni za Cipar polijeću gotovo svakog sata i puni su ruskih biznismena koji problem nastoje riješiti na ruski način – preko veza, na bilo koji način, ne bi li svoj novac izvukli sa Cipra.”
Mokeyev predviđa da bi vrijednost vikendica na Cipru mogla pasti za 50% ukoliko se ruski kupci budu držali dalje od Cipra.
“Cipar je potpuno izgubio povjerenje bilo kojeg ulagača, bilo koga tko traži mjesto za pohranjivanje svojeg novca.”
Za ruske turiste, Cipar je možda i dalje sigurna luka, ali ne više i za ruske investitore.
