Ukoliko BiH teži ka demokratskom poretku, transparentnost je osnovni uslov kako bi se taj nivo postigao, smatra Leila Bičakćić, direktorica CIN-a.
Ona je na konferenciji posvećenoj ovoj tematici, istakla da se radi o vrlo osjetljivim procesima sa kojima javnost ipak mora biti upoznata.
Međutim, kako je navela, komunikacija između ove dvije strane otežana je zbog niza proceduralnih i drugih procesa, što u konačnici stvara negativnu percepciju prema radu pravosuđa.
“Transparentnost je zbog toga neophodna”, kaže Bičakčić.
O niskom povjerenju građana, govorio je i Richard Wood, šef Odjela za vladavinu prava EUSR u BiH.
Wood ističe da EU podržava BiH u njenom nastojanju da identificira ovaj problem, ali, kako kaže, javnost i dalje ima negativan stav o radu sudova i tužilaštava.
“Uprkos stalnim nastojanjima, ankete pokazuju da je povjerenje veoma nisko. Devet od deset ispitanika zapravo ne vjeruje pravosudnom sistemu. Javnost se onda ima pravo zapitati zašto je to tako”, smatra Wood.
Da pravodusni sistem nije otvoren prema javnosti, smatra i glavna kantonalna tužiteljica, Dalida Burzić.
Ona tvrdi da je i sama pokušala uspostaviti bolji, transparentniji sistem, ali je zbog toga često bila izložena raznim pritiscima.
“Mislim da što se bude više znalo o našim problemima koje ne treba kriti, onda će građani i javnost znati za probleme sa kojima se srećemo u poslu koji radimo. Sve što je zatvoreno, mislim da nije dobro”, poručuje Burzić.
Neadekvatan i skup sistem dodjele službenog branioca
Prema istraživanju CIN-a, institut zastupanja po službenoj dužnosti u BiH pokazuje niz manjkavosti, od netransparentnog sistema dodjele advokata i njihove neravnopravne zastupljenosti u procesu izbora po službenoj dužnosti.
Sa druge strane, pokazalo se da je takav sistem skup i predstavlja financijski teret za institucije.
Merima Hrnjica, novinarska CIN-a kaže da je istraživanje pokazalo da se najčešće angažuju isti advokati te da je na ovaj način u posljednjih sedam godina potrošeno više od 76 miliona konvertibilnih maraka (KM).
Po tom principu, deset je najistaknutijih advokata u BiH plaćeno iznosom većim od 12 miliona KM.
Hrnjica ističe još jednu pojavu, a to je pravo optuženih na odbranu koje se često ne poštuje. Kako tvrdi, ptuženicima je često nametnut advokat od strane pravosudnih predstavnika.
Facebook Forum