Čelnici 20 vodećih gospodarstava svijeta okupit će se sljedeći vikend u Torontu na razgovorima o tome kako iznaći najbolje načine da se globalna ekonomija povede prema snažnijem oporavku. Predsjednici i premijeri država te vodeći financijski dužnosnici mogli bi se sporiti oko trgovine i pitanja deficita, razmotriti europsku dužničku krizu, bolju regulaciju financijskih tvrtki, poresku politiku prema bankama i druga pitanja.
Čelnici koji se okupljaju u Torontu dolaze iz zemalja na koje otpada 90 posto globalnog ekonomskog 'outputa', 80 posto svjetske trgovine i dvije trećine svjetskog stanovništva. Mnogi od njih slažu se da je globalna financijska kriza jasno dala do znanja da postoji potreba za boljom regulacijom financijskih tvrtki, međutim, ne slažu se oko toga kako to učiniti. Neki ministri financija pozivaju banke da posuđuju manje količine novca, a da drže veći dio u gotovini, u slučaju da neki zajam ili investicija ne budu otplaćeni.
Među drugim idejama nalazi se i ograničavanje količine novca za posuđivanje, a financijske tvrtke bi se same trebale nositi s propalim financijskim kompanijama na način da se minimalizira šteta po ostatak ekonomije. Jose Vinals iz Međunarodnog monetarnog fonda očekuje od čelnika u Torontu da odluče hoće li uvesti dodatne poreze na banke kako bi se moglo platiti za financijske probleme u budućnosti. Međutim, on dodaje da će odgoditi donošenje odluka o drugim pitanjima:
"Toronto će biti ključni trenutak da se preispita postizanje napretka kako bi se regulativni prioriteti mogli pomaknuti naprijed, a konačna odluka o tome mogla bi biti donesena u Seulu, u Južnoj Koreji. Takva su očekivanja."
Sebastian Mallaby iz Vijeća za vanjsku politiku kaže da je ključno za vrlo raznovrsne zemlje iz skupine G-20 da surađuju u upravljanju financijskih tvrtki:.
"Financijske ustanove nadilaze granice, one su multinacionalne, one su globalne – tako da morate imati i globalna pravila da biste se mogli nositi s njima. Ali to nije način na koji se Kongres nosi s njima u Sjedinjenim Državama, a očekujem da se neće nositi i europski regulatori."
On kaže da bi međunarodna suradnja mogla izblijediti kako se bude nastavljala trgovina, a mnoge zemlje nastave s gospodarskim oporavkom od financijske krize iz 2008. godine. Druga vrsta krize izbila je u Grčkoj zbog visoke zaduženosti. Nastojanja da se smanji proračunski manjak rezanjem vladine potrošnje dovela su do nereda u Ateni.
Snažnija europska gospodarstva, posebice njemačko, ostavili su Grčkoj vrlo malo izbora. Inzistiraju da Grčka provede striktni program štednje kao preduvjet za dobivanje pomoći. Očekuje se da će zemlje iz skupine G-20 također razgovarati o planovima za smanjivanje deficita. Ekonomist Fred Bergsten s Petersonovog Instituta za međunarodnu ekonomsku politiku kaže da će europska dužnička kriza biti visoko na dnevnom redu G-20 u Torontu, jer predstavlja upozorenje drugim zemljama:
"Sjedinjene Države i druge zemlje sučeljene su sa sličnim rizicima, iako u znatno manjem razmjeru. Međutim, ako se ti problemi ne isprave, mogli bi postati istih razmjera i ovdje kao u drugom zemljama s velikim deficitom širom svijeta."
Čelnici će u Torontu također voditi razgovore o neuravnoteženosti globalne trgovine, uključujući i veliki trgovinski manjak Sjedinjenih Država i ogromni trgovinski višak Kine. Ta neuravnoteženost predstavlja izvor napetosti između dviju zemalja. Tjedan dana prije summita kineski su dužnosnici priopćili da će omogućiti više fleksibilnosti u trgovanju nacionalnom valutom, što najvjerojatnije znači da će joj povećati tečaj u odnosu na druge valute. Čelnici osam industrijaliziranih i najbogatijih zemalja svijeta G-8 moći će dobiti uvid u ova složena pitanja ranije – već u petak u jednom kanadskom odmaralištu u blizini Toronta gdje se u subotu i nedjelju održava summit G-20.