Linkovi

Međudržavne granice: Povijest i sadašnjost nam govore da nisu nepromjenjive


Djelimična mapa Evrope prije Prvog svjetskog rata
Djelimična mapa Evrope prije Prvog svjetskog rata

Nakon Prvog svjetskog ratu na prostoru tri velika carstva formirane su mnoge nove, samostalne države. Bilo je to vrijeme najvećih promjena na mapi Evrope.

Prije stotinu godina, na početku Prvog svjetskog rata mapa Evrope izledala je mnogo drugačije nego danas. Granice su mijenjane, neke poslije Prvog, neke poslije Drugog svjetskog rata, neke mirnim ili polu-mirnim raspadima saveza, unija, federacija ili cijepanjem pojedinačnih država na više manjih. Promjene granica uglavnom su bile rezultat mirovnih sporazuma, post-ratnih političkih dogovora i okolnosti, a mnogo manje ekonomskih kriterija i određenja. Mijenjanje granica rezultiralo je brojnim problemima čiji se negativni uticaji osjećaju gotovo konstantno, i ranije, i sada, a i u godinama i decenijama koje će slijediti.

Nakon četiri godine ratovanja i 16 miliona poginulih vojnika i civila u Prvom svjetskom ratu, tri velika carstva su kolapsirala. Na prostoru Austro-ugarske monarhije, Ruskog i Otomanskog carstva, koja su trajala stoljećima, formirane su mnoge nove, samostalne države. Bilo je to vrijeme najvećih promjena na mapi Evrope.

Mike Haffernan, profesor povijesne geografije na univerzitetu Nottingham podsjeća:

"Poljska je kao država rekonstrirana na istoku Evrope, takođe i Latvija, Litvanija i Estonija. Prostorno velika Austro-ugarska monarhija se raspala u veliki broj malih država."

Tokom pet godina međunarodnih pregovora granice novih samostalnih država dogovarene, poslije Prvog svjetskog rata, su i određivane političkim argumentima i saglasnostima, a ne ekonomskim kriterijima ističe profesor Haffernan:

"Savjetnici u nacionalnim političkim pregovaračkim timovima najšeđće su bili historičari, geografi, klasično obrazovani akademici koji nisu razmišljali o kreiranju i na ekonomskoj logici održivih zemalja u novoj Evropi."

Dobro organizirana i snažna vlast u starim carstvima osiguravala je stabilnost, a poslije raspada tih carstava mnogi narodi prolazili su kroz brojne nevolje prilagođavajući se novim okolnostima i novoj vlasti, ističe Margaret MacMillan, profesorica međunarodne povijesti na univerzitetu Oxford:

"Najednom su narodi u centralnoj i jugo-istočnoj Evropi bili zatečeni životom u okruženju u kojem nisu znali kojoj državi pripadaju. Državne granice nisu bile dovoljno jasno određivane i čitav niz malih, lokalnih ratova izbio je u pokušajima da se zgrabi još neki dio teritorije. Bila su to takođe teška vremena za ljude sa tih prostora."

Mir poslije Prvog svjetskog rata u Evropi je trajao dvadesetak godina. Zatim je izbio novi, Drugi svjetski rat, duži i mnogo tragičniji. Ni nakon tog rata sve sporne granice u Evropi nisu riješene. Naredni period mira trajao je mnogo duže, a sa raspadom Sovjetskog Saveza došlo je do novih sukoba. I nove mape su ponovo morale biti crtane. Isto se desilo i sa raspadom bivše Jugoslavije.

Stanislao Pugliese, profesor evropske povijesti na njujorškom univerzitetu Hofstra ukazuje na činujenicu da mnogi ljudi ne shvataju da su mape i granice vrlo često diktirane političkim interesima i moći i da će se to dešavati i ubuduće :

"Možemo misliti da su granice svetinja, nepovredive i neprikosnovene, ali povijest i sadašnjost nam govori da nisu."

Prije tri, četiri decenije malo ko je mogao zamisliti da će se moćni Sovjetski Savez raspasti. To se, ipak, desilo, nove granice ucrtane su na mapi Evrope. I ne treba očekivati da neće biti mijenjane. Granica između Ukrajine i Rusije nedavno je, ruskom aneksijom Krima, promijenjena.

Međudržavne granice: Povijest i sadašnjost nam govore da nisu nepromjenjive
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:25 0:00

XS
SM
MD
LG