Da je loša suradnja tužilaštava i policijskih agencija u Bosni i Hercegovini (BiH), pokazao je i izvještaj Centra za sigurnosne studije.
U njemu je ta suradnja ocijenjena nezadovoljavajućom, sa međusobnim primjedbama na račun rada ova dva tijela.
„Imamo primjere gdje tužioci obično kao razlog velikog broja neriješenih slučajeva korupcije smatraju slab kvalitet izvještaja o krivičnom djelu kojeg dostavi policija. Sa druge strane imamo primjedbe predstavnika iz policije na rad tužilaca”, kaže Mirela Hodović, istraživačica Centra za sigurnosne studije.
U analizi o procjeni policijskog integriteta obuhvaćeno je pet oblasti: procesuiranje kriminala vanjski nadzor, unutrašnja kontrola, upravljanje ljudskim resursima, upravljanje financijama i procesuiranje kriminala.
Policijski sektor u BiH se sastoji od 16 policijskih agencija, kao još pet institucija blisko povezanih sa policijom.
Govoreći o žalbama na rad policije, ona kaže da je u prošloj godini u BiH razmotrena 91 žalba građana.
„Veoma mali procenat tih žalbi završi u određivanju odgovarajućih sankcija”, kazala je Hodović.
U svim policijskim agencijama u BiH uspostavljeni su odjeli za unutrašnju kontrolu. Oni su nadležni za vođenje internih istraga po prijavama građana o nezakonitom ponašanju policijskih službenika.
Međutim, kako Hodović ističe, postoje nedorečenosti u praksi vezane za objektivnosti rada šefova odjela za unutrašnju kontrolu.
“To na neki način vodi zaključku da ove jedinice nisu u potpunosti nezavisne u svom radu. Znamo da njihove rukovodioce imenuju rukovodioci konkretnih policijskih agencija. Smatram da bi njih trebala imenovati neka vaninstitucionalna tijela”, zaključuje Hodović.
Kada je riječ o nadzoru nad radom policije, Hodović kaže da osim Komisije za odbranu i sigurnost Paramentarne skupštine BiH, koja u određenoj mjeri postiže rezultate, uočene su slabosti kod ostalih parlamentarnih tijela u vršenju nadzora nad radom policije.
“Informacije o radu i aktivnostima ovih tijela obično nisu dostupne. Kod većine njih nije moguće pristupiti čak ni godišnjim izvještajima o radu” kaže Hodović.
Nedovoljan napredak ostvaren je i u pogledu dostupnosti podataka iz policijskih izvještaja, navodi se u izvještaju.
Prema riječima Hodović, izvještaji se dostavljaju najvišim rukovodiocima policijskih institucija i proslijeđuju dalje vanjskim tijelima za nadzor.
Ovi izvještaji su za javnost nepoznanica, uz izutetak nekoliko policijskih agencija.
