Linkovi

BiH

BiH: Dvije trećine prihoda idu na otplatu duga

  • Glas Amerike

Brojač javne potrošnje u BiH

Zbog političke krize u Bosni i Hercegovini (BiH), sprovedba reformske agende je značajno usporena, manje od polovine potrebnih mjera je sprovedeno, dok ostale oblasti bilježe skromne, čak i negativne rezultate.

Ovo su zaključci istraživanja Centara civilnih inicijativa (CCI), a odnose se na reformsku agendu i napredak BiH na njenom putu za članstvo u Evropskoj uniji (EU).

Izvještaj ukazuje na negativne trendove poput sive ekonomije, koji čine da se vanjski dug BiH dodatno povećava.

Jedan od najvećih problema sa kojim se BiH suočava kada su u pitanju raspoloživi budžeti, odsnosi se na javni dug prema stranim kreditorima i bankama. On iznosi 41 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), navedeno je u izvještaju CCI-a.

Druga strana ovog problema je javna statistika na nivou BiH, koja ne obuhvata kompletan iznos javnog duga.

Adis Arapović, menadžer u CCI, kaže da je problem što je obuhvaćen samo dug koji vlade imaju prema stranim kreditorima, ali ne i dug javnih preduzeća, vanbudžetskih fondova i slično.

“Gotovo svi oni imaju dugove, ali ti dugovi ne ulaze u ukupan javni dug BiH”, kaže Arapović.

On napominje da se niko do sada nije zvanično bavio problemom vrijednosti duga u komercijalnim bankama u BiH.

Adis Arapović
Adis Arapović

Vlade su, kako kaže Arapović, komercijalnim bankama dužne preko dvije milijarde konvertibilnih maraka (KM), s tim da taj iznos ima tendenciju rasta.

Dug je uzrokovan neispunjenim uslovima za kreditiranje kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), da bi se, navodi CCI, kreditiranje kod banaka u BiH dešavalo pod mnogo lošijim uslovima.

Arapović navodi još jedan kritičan trend, a to je drastičan pad direktnih stranih investicija.

Stranci su u prošloj godini investirali oko 100 miliona KM, dok istovremeno postoji visoka stopa odliva kapitala, koji je jednim dijelom rezultat udjela sive ekonomije.

Prema zadnjim podacima Mastercarda, udio sive, odnosno neoporezovane ekonomije, za BiH iznosi oko 20 posto BDP-a, a radi se o iznosu od oko sedam milijardi KM.

“Da se pola sive ekonomije zauzda, BiH ne bi trebao ni MMF, ni bilo koji drugi strani niti domaći kreditor”, upozorava Arapović.

On kaže da u moru negativnih pokazatelja, postoji i jedna pozitivna pojava, a odnosi se na povećanje zaposlenosti u odnosu na prethodnu godinu.

Taj procenat iznosi dva do tri posto, ili oko 15 hiljada novih zaposlenja, ali ni u toj oblasti nema cjelovitih podataka, budući da oni “dolaze sa tri adrese”, navodi Arapović.

To su agencije za rad i zapošljavanje u BiH, entitetski zavodi, kao i poreske uprave entiteta.

“Podaci se razlikuju, vjerovali ili ne i do 40 hiljada ljudi na strani zaposlenih ili na strani nezaposlenih”, upozorava Arapović.

Poreski dug javnih preduzeća direktno se odražava na penzioni, javni i zdravstveni sistem.

Zaključno sa prošlom godinom, taj dug u BiH prešao je cifru od tri milijarde KM, ali precizan broj nikome nije poznat, budući da su podaci dostupni samo za Federaciju BiH i oni pokazuju dug od oko dvije milijarde KM.

Entitet Republika Srpska, kako napominnje Arapović, već punu godinu dana odbija objaviti informacije o tom dugu.

“Ne mislimo da je to slučajno ili da je u pitanju tehnički problem. To je javni podatak koji mora biti objavljen, a iz njega bi se vidjelo koliko je nepravde i nejednakosti na tržištu, nelojalne konkurencije i svejsnog rušenja ponzionog i drugih sistema u ovoj zemlji”, navodi Arapović.

Dug zarobio javne finansije
Dug zarobio javne finansije

Arapović kaže da su dvije trećine budžetskih prihoda već unaprijed potrošene na otplatu duga, te da je takva praksa “zarobila javne finansije”.

“Pored toga što mi više ne možemo govoriti o razvojnim budžetima, ne možemo govoriti ni o stabilizirajućim budžetima, kao ni o socijalnim. Budžeti su postali samo jedno, dužnički budžeti”, zaključuje Arapović.

XS
SM
MD
LG