Linkovi

Top priča

Učestale prijetnje zakonodavcima u uzavreloj političkoj klimi

Arhiva - Bodljikava žica i ograda koja štiti od izgrednika u bezbjednosnoj zoni na Capitol Hillu, 19. januara 2021.

Nekoliko američkih zakonodavaca nedavno je primilo prijetnje po svoju bezbjednost dok je predsjednica doma Nancy Pelosi tražila pojačano obezbjeđenje na Capitolu, navodeći da opasnosti dolaze ne samo od javnosti već i od "neprijatelja iznutar" u samom Kongresu.

Komentari Pelosi u četvrtak istakli su rastuću napetost između političkih partija u Kongresu zbog zabrinutosti za bezbjednost nakon ovomjesečnog napada pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na Capitol. Petero ljudi izgubilo je živote u nasilju tada.

Više od 30 poslanika potpisalo je ove nedjelje pismo u kojem se traži veća zaštita u njihovim distriktima. Primjetili su da su prijetnje članovima Kongresa naglo porasle posljednjih godina, a skoro 4.900 prijetnji stiglo je u fiskalnoj godini koja se završila septembra 2018. To se poredi sa nešto više od 900 u 2016. godini.

Policija Capitola SAD saopštila je da preduzima korake kako bi zaštitila zakonodavce dok putuju na posao i sa posla, navodi se u mailu glavnog službenika za sprovođenje zakona koji je u petak dobio Associated Press.

Timothy P. Blodgett​, vršilac dužnosti zapovednika Policije Capitola, napisao je u mailu da policija uspostavlja online portal kako bi zakonodavci, koje je pozvao da prijave prijetnje ili sumnjive aktivnosti, mogli da ih obavijeste o svojim planovima putovanja.

Rekao je da će policija Capitola biti stacionirana na aerodromima i željezničkom čvorištu Union Station u Washingtonu u danima gužve, navodi se u izvještaju.

Prijetnje zakonodavcima

Članica Kongresa iz New Yorka, demokratkinja Alexandria Ocasio-Cortez​, jedna je od nekoliko zakonodavaca koji su nedavno bili meta prijetnji. Prema sudskim dokumentima, čovjek iz Texasa koji je učestvovao u opsadi Capitola 6. januara optužen je prošle nedjelje zbog prijetnji upućenih njoj, tvitujući "Atentat na AOC", pri čemu je koristio u javnosti često upotrebljavane inicijale Ocasio-Cortezove.

Ocazio-Cortez u četvrtak je javno opomenula teksaškog senatora, republikanca Teda Cruza, koji je podržao neutemeljene Trumpove tvrdnje da je pobijedio na predsjedničkim izborima 2020. godine, kada je ponudio da podrži njen stav o drugoj, nepovezanoj stvari.

"Sretna sam da sa republikancima radim na ovom pitanju gdje postoji zajedničko tlo, ali zamalo ste me ubili pre tri nedjelje da biste mogli da izdvojite ovo", tvitovala je ona. "Sretna što radim sa gotovo bilo kojim drugim GOP-om (republikancem, op. nov.) koji ne pokušava da me ubije".

"Neprijatelj je unutar Predstavničkog doma", rekla je Pelosi u četvrtak pozivajući na povećanu bezbjednost poslanika. Na pitanje novinara na koga se to odnosi, demokratkinja iz Californije je odgovorila: "To znači da imamo članove Kongresa koji žele da nose oružje za govornicom i koji su prijetili nasiljem nad ostalim članovima Kongresa".

U izvještajima medija kaže se da je republikanski zakonodavac Andy Harris​ iz Marylanda prošle nedjelje aktivirao detektor metala dok je pokušavao da uđe u salu Predstavničkog doma, da bi bilo utvrđeno da nosi skriveni pištolj.

Zakonodavac Hakeem Jeffries​, demokrata iz New Yorka, takođe je kongresmen koji prima prijetnje. Muškarac iz Californije uhapšen je ove nedjelje nakon što je optužen za slanje prijetećih poruka članovima Jeffriesove porodice.

"Vaš brat dovodi u opasnost čitavu vašu porodicu", kaže se u jednoj poruci upućenoj Jeffries​ovoj​ braći i sestri, prema sudskim dokumentima. "Naoružani smo i u blizini smo vaše kuće".

Prijetnje republikancima

Demokrate nisu jedini zakonodavci koji primaju prijetnje. Na meti su i republikanci.

Adam Kinzinger​, republikanac iz Illinoisa, rekao je za Washington Post da je primio višestruke prijeteće poruke od poziva na smjenu Trumpa.

Kinzinger je jedan od 10 republikanaca u Predstavničkom domu koji su u januaru glasali za opoziv Trumpa zbog podsticanja pobune 6. januara.

"Oni zbog kojih se brinem nisu oni koji tipkaju prijetnju", rekao je za Post. "Brinem zbog onih koji to jednostavno rade."

Još jedna članica Republikanskog doma koja je glasala za opoziv, Liz Cheney ​iz Wyominga, trećeplasirana članica te stranke u Domu, suočila se sa snažnom političkom rekacijom zbog svog glasanja. U četvrtak je u glavnom gradu države, u Cheyenneu, održan "anti-Cheney" skup, na kom je bilo više od 1.000 ljudi, a mnogi su držali znake koji pozivaju na njen opoziv.

Očekuje se da će republikanci u Predstavničkom domu sljedeće nedjelje odlučiti hoće li oduzeti poziciju Cheneyovoj u Domu.

Poboljšanje bezbjednosti

Bezbjednosni i politički zvaničnici nastavljaju da razgovaraju o načinima za poboljšanje bezbjednosti poslanika i uopšte oko Capitola.

Bezbjednost je naglo povećana uoči inauguracije predsjednika Joea Bidena 20. januara, uz podignute barijere ogradama i postavljem na dužnost više od 20.000 pripadnika Nacionalne garde.

Policija Capitola u četvrtak je pozvala zakonodavce da dodaju trajne ograde oko Capitola, što su poslanici obje stranke odmah odbili.

Policija je takođe preporučila stacioniranje rezervnih snaga u blizini zdanja.

Gradonačelnica Washingtona Muriel Bowser​ bila je jedna od nekoliko demokrata koji su se usprotivili toj mjeri. Napisala je na Twitteru da "nećemo prihvatiti dodatne trupe ili trajno ograđivanje kao dugoročnu postavku u DC-u", iako je nagovijestila podršku privremenom dodatnom obezbjeđenju tokom "potencijalno nestabilnih događaja".

See all News Updates of the Day

Prošlogodišnji rast američke ekonomije najbrži od 1984.

Arhiv - Kamioni u luci Oakland u Californiji (Foto: AP/Noah Berger)

Američka ekonomija je prošle godine rasla najbržim tempom od predsjedničkog mandata Ronalda Reagana, i oporavila se od kratke ali katastrofalne recesije 2020. izazvane pandemijom koronavirusa.

Bruto društveni proizvod porastao je za 5,7 odsto 2021. godine što je najsnažniji godišnji rast od 1984. kada je zabilježen skok od 7,2 procenta poslije prethodne recesije.

Sekretarijat za ekonomiju u četvrtak je saopštio da je ekonomija rasla po godišnjoj stopi od 6,9 odsto od oktobra do decembra, nakon što su kompanije obnovile svoje zalihe.

"To samo pokazuje da se američka privreda adaptirala na nove varijante i da nastavlja da bude produktivna", ocijenila je Beth Ann Bovino​, ekonomista u kompaniji Standard & Poor’s.

Međutim, očekuje se da će američka ekonomija usporiti ove godine zbog inflacije i velikog broja zaraženih od Covida. Mnogi ekonomisti snižavaju procjene rasta za aktuelni prvi kvartal, od januara do marta, uzimajući u obzir posljedice širenja omicron soja koronavirusa. Međunarodni monetarni fond (MMF) procijenio je da će rast BDP-a za celu 2022. godinu usporiti na 4 odsto.

Mnogi američki biznisi, naročito restorani, barovi i hoteli, i dalje trpe posljedice omicrona, zbog kojeg milioni ljudi nerade izlaze napolje da bi izbjegli gužve. Potrošnja, koja je glavni pokretač ekonomije, mogla bi da bude manja ove godine zbog ukidanja vladine pomoći, koja je podsticala privednu aktivnost 2020. i 2021. godine.

Federalne rezerve (američka centralna banka) u srijedu su takođe saopštile da planiraju da povećaju kamatne stope više puta ove godine da bi suzbile najveći rast inflacije za gotovo četiri decenije. Zbog tog poteza, krediti će biti skuplji što će možda usporiti ekonomski rast ove godine.

Prošlogodišnji rast podstaknut je skokom potrošnje od 7,9 odsto i privatnih ulaganja od 9,5 procenata. Potrošnja je u posljednja tri mjeseca 2021. međutim rasla po umjerenijoj godišnjoj stopi od 3,3 odsto. Privatne investicije skočile su za 32 odsto, kako su kompanije obnavljale zalihe da bi zadovoljile potražnju.

Rast američke privrede prošle godine uslijedio je nakon pada BDP-a od 3,4 odsto 2020. godine - najvećeg od 1946. godine. Zbog mjera za suzbijanje koronavirusa, izgubljeno je 22 miliona poslova, a ekonomija upala u duboku recesiju.

Međutim, veoma niske kamatne stope, vladina pomoć, te kampanja imunizacije protiv Covida oživjeli su ekonomiju, a mnogi građani su počeli ponovo da izlaze i troše.

Skok potražnje je međutim iznenadio kompanije, od kojih su mnoge bile suočene sa nedovoljnim zalihama i malim brojem radnika.

Fabrike i luke su postale preopterećene, a lanac nabavke poremećen. Počela je da se ubzrava inflacija, pa su tokom proteklih 12 mjeseci potrošačke cijene skočile za 7 odsto - najviše od 1982. godine. Najviše su skočile cijene hrane, energenata i automobila.

Krajem prošle godine, ekonomija je počela da usporava. Maloprodaja je pala za 1,9 odsto u decembru, a proizvodnja je istog mjeseca pala na najniži nivo za 11. mjeseci.

State Department: Pandemija pogoduje trgovini ljudima

Američki državni sekretar Antony Blinken

Pandemija COVID-19 pogoršala je problem trgovine ljudima, navodi State Department u svom godišnjem izvještaju o trgovini ljudima objavljenom u utorak.

"Ovogodišnji izvještaj o trgovini ljudima šalje snažnu poruku svijetu da globalne krize, kao što su pandemija COVID-19, klimatske promjene i trajne diskriminatorske politike i prakse, imaju nesrazmjeran učinak na pojedince koji su već potlačeni drugim nepravdama", rekao je američki državni seketar Antony Blinken rekao je u uvodnom dijelu izvještaja.

"Ovi izazovi dodatno otežavaju postojeće ranjivosti na eksploataciju, uključujući trgovinu ljudima", rekao je on.

U izvještaju, Blinken poziva druge zemlje da se pridruže Sjedinjenim Državama kako bi poboljšali "naše kolektivne napore u sveobuhvatnom rješavanju problema trgovine ljudima".

On je rekao da to zahtijeva ublažavanje "štetnih praksi i politika koje uzrokuju socioekonomske ili političke ranjivosti na koje trgovci često padaju".

U izvještaju se navodi da je pandemija COVID-19 donijela "neviđene posljedice po ljudska prava i ekonomski razvoj na globalnom nivou, uključujući trgovinu ljudima".

"Vlade širom svijeta su preusmjerile resurse ka pandemiji, često na račun napora u borbi protiv trgovine ljudima, što je rezultiralo smanjenim mjerama zaštite i pružanjem usluga za žrtve, smanjenjem preventivnih napora, i smetnje istragama i krivičnom gonjenju trgovaca ljudima", navodi se u izvještaju.

U izvještaju se objašnjava da su oni koji su uključeni u napore protiv trgovine ljudima "našli načine da se prilagode i uspostavili nove odnose kako bi prevazišli izazove". Dodaje se da su trgovci ljudima također bili vješti u promjeni svojih metoda.

Neki specifični slučajevi koji se spominju u izvještaju uključuju primjere u Indiji i Nepalu u kojima su mlade siromašne djevojke napuštale školu kako bi pomogle izdržavanju svojih porodica zbog ekonomskih posljedica pandemije. Neki su, navodi se u izvještaju, bili prisiljeni na brak zbog novca.

U izvještaju se navode incidenti u Sjedinjenim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu i Urugvaju u kojima su stanodavci prisiljavali žene koje su bile ekonomski povrijeđene pandemijom da imaju seks s njima kada stanar nije mogao plaćati stanarinu.

Na Haitiju, Nigeru i Maliju, "bande" koje rade u kampovima za raseljene osobe koristile su slabo osiguranje uzrokovano pandemijom kako bi natjerale stanovnike na seks za novac.

U Mjanmaru (bivša Burma), koji je bio potresen Covidom i političkim nemirima, u izvještaju se navodi da je 94% domaćinstava bilježilo pad prihoda, ostavljajući neke članove ranjivim na seksualnu trgovinu.

"Ako postoji nešto što smo naučili u prošloj godini, to je da trgovina ljudima ne prestaje tokom pandemije", rekla je Kari Johnstone, visoka zvaničnica i glavna zamjenica direktora Ureda za praćenje i borbu protiv trgovine ljudima u uvodnom dijelu izvještaja.

"Udruženost povećanog broja ugroženih pojedinaca, sposobnost trgovaca ljudima da iskoriste konkurentske krize i preusmjeravanje resursa na napore za odgovor na pandemiju rezultirali su idealnim okruženjem za cvjetanje i razvoj trgovine ljudima", rekla je Johnstone.

General Townsend za Glas Amerike: Kina je najveći rival SAD-a u Africi

General  Stephen Townsend

SAD su potvrdile izvještaje da su ruski plaćenici, poznati pod imenom Wagner Group, prisutni u Maliju i da ih podržava ruska vojska.

"Grupa Wagner je u Maliju. Mislimo da ih trenutno ima nekoliko stotina", kazao je u ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike čelnik američke vojske za područje Afrike (AFRICOM), general Stephen Townsend.

U razgovoru koji je obavljen Skype-om, general, govoreći iz svog ureda u Stuttgartu, kazao je i ovo: "Ruske zračne snage ih prebacuju u Mali. Cijeli svijet to može vidjeti, i istinski smo zabrinuti zbog toga."

General Townsend, koji je stupio na ovu dužnost 2019. godine, kaže da je Kina najaktivniji globalni konkurent Amerike u Africi, i, kako je naglasio, namjerava izgraditi vojnu bazu ili primorsku bazu u Ekvatorijalnoj Gvineji.

"Ne tražimo od Ekvatorijalne Gvineje da bira između Kine i nas, već samo tražimo da uzmu u obzir i druge međunarodne partnere i njihove interese - jer je mogućnost kineskih vojnih baza u toj zemlji izvor velike brige i za Sjedinjene Države i sve druge partnere", kazao je Townsend.

Uz kinesku vojnu ekpanziju, general kaže da također prati i manje očiglednu prijetnju Americi na kontinentu - ogranak iranskih snaga sigurnosti koji provodi zlonamjerne aktivnosti na Srednjem Istoku. On je dodao da se zapravo radi o iranskom Korpusu islamske revolucionarne garde - skraćeno IRGC.

"Njihova ubacivanja mogu biti vrlo zlonamjerne prirode. To još uvijek nije očigledno, ali se događa već sada", kaže Townsend.

U jednom zvaničnom pismu je potvrđeno za Glas Amerike da je IRGC planirao pokušaj ubistva američkih diplomata u Africi. Iran je ove navode negirao nazvavši ih neosnovanim.

Zbog brige izazvane povećanim prijetnjama Irana, Kine i nekih drugih u toku proteklih godinu dana, američka vojska je uvela nove, modernizirane odbrambene sisteme i protu-dronsko oružje, u bazi Lemonnier u Djiboutiju, jedinoj američkoj vojnoj bazi u Africi.

U Somaliji, gdje lokalni i međunarodni partneri i dalje vode borbu protiv terorističke grupe al-Shabab, američke snage nastavljaju s povremenim vojnim prisutstvom, ostavljajući manje od stotinu vojnika. Bivši predsjednik Donald Trump je svojevremeno naredio povlačenje 800 američkih vojnika iz Somalije, u 2020. godini.

"Ulažemo sve napore da završimo ono što moramo. Međutim, s vojne strane smatram da postoje bolji načini da se posao obavi, pa smo tako predali naše preporuke ministru odbrane na uvid, i čekamo na konačnu odluku", kaže general Townsend.

Amerika nastavlja obuku novih somalijskih snaga Danab, iako nešto usporenijim tempom.

"Ukoliko se ne izvrši veći pritisak na al-Shabab, bojim se da bi uskoro ta grupa mogla izvesti novi veliki napad", zaključuje zapovjednik AFRICOM-a general Townsend u intervjuu za Glas Amerike.

Bidenov odgovor na pandemiju

Bidenov odgovor na pandemiju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00

Biden sumirao prvu godinu na položaju, Ukrajina među vodećim temama

Predsjednik SAD Joe Biden tokom konferencije za novinare u Istočnoj sobi Bijele kuće, 19. januara 2022. godine (Foto: AP/Susan Walsh)

Predsjednik SAD priznao je da se tokom prve godine na položaju suočio sa izazovima, ali je istakao i da je ostvario napredak. Biden je prvu konferenciju za novinare u 2022., počeo ističući neke od uspjeha koje je njegova administracija ostvarila u protekloj godini.

Međutim, kada je počeo da odgovara na pitanja novinara, mnoga od njih su se odnosila na sve veće tenzije u odnosima sa Rusijom i gomilanjem njenih trupa na granici sa Ukrajinom.

Biden je rekao da ne vjeruje da ruski predsjednik Vladimir Putin želi totalni rat u Ukrajini.

„Nisam baš siguran da i on sam zna šta će da uradi“, rekao je Biden i dodao:

„Pretpostavljam da će ući“.

Biden je, međutim, upozorio da će Putin platiti „skupu cijenu“, ako krene u vojnu akciju.

Nekoliko sati prije Bidenovog obraćanja iz Bijele kuće, američki državni sekretar Antony Blinken bio je u posjeti Kijevu.

Predsjednik Biden rekao je da je otvoren za susret sa svojim ruskim kolegom, dodajući da postoji "mogućnost" za to.

„Ono što me brine je da bi ovo moglo da izmakne kontroli, vrlo lako, zbog... granica Ukrajine i onoga što Rusija uradi ili ne uradi“, rekao je on.

„Nadam se da Vladimir Putin razumije da, izuzev u slučaju potpunog nuklearnog rata, nije u dobroj poziciji da dominira svijetom".

Godinu dana Bidenove administracije: Pobjede, porazi i dileme
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:42 0:00

Na unutrašnjem planu, Biden je kao uspjeh prve godine svog mandata naveo povećan broj Amerikanaca koji su vakcinisani protiv COVID 19. Takođe je primijetio da se broj nezaposlenih Amerikanaca dramatično smanjio.

Biden je rekao da je trebalo obaviti više testiranja na COVID19 u ranoj fazi pandemije, ali da se sada radi više.

Amerikanci su od srijede u mogućnosti da naručuju besplatne kućne testove za COVID19 - po četiri za svaku porodicu.

U trenutku održavanja konferencija za novinare, dva ključna dijela Bideove agende zakočena su u Kongresu, dok pandemija kovida 19 i dalje izaziva haos u zemlji i inostranstvu. Njegova popularnost u anketama birača postojano opada od haotičnog povlačenja američkih snaga iz Afganistana prošlog septembra. Njegov prosječni rejting je nešto iznad 40 odsto, a u anketi koju je prošle sedmice objavio Univerzitet Kvinipijak svega 33 odsto je odobravalo kako vodi zemlju.

Bidenov nizak rejting pogoršan je percepcijom o načinu na koji se suprotstavio pandemiji koronavirusa, koja ulazi u treću godinu, uprkos intenzivnoj kampanji vakcinacije koju sprovodi administracija. Stručnjaci za javno zdravlje kritikovali su administraciju zbog toga što nije predvidjela pojavu delta i omikron varijanti koronavirusa, kao i zbog toga što nije uspjela da poveća kapacitet za testiranje na COVID19, uključujući i omogućavanje pristupa za brzo testiranje svim Amerikancima.

Neke informacije u ovom izvještaju dobijene su od AP-a, Reutersa i AFP-a.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG