Ova izjava uslijedila je nakon nedavne posjete eurokomesara za proširenje Olivera Varheljia Sofiji. Poslije susreta sa njim, bugarski predsjednik Rumen Radev izjavio je da očekuju jasne pravno-obavezujuće odluke koje će dovesti do održivih i nepovratnih rezultata.
Narednog dana, u srijedu, Zaev je izjavio da će se termin “bugarski” brisati u navedenom kontekstu.
Makedonski vicepremijer za evropska pitanja Nikola Dimitrov, odgovarajući na novinarske upite u vezi odnosa Skoplja i Sofije, rekao je da je odgovornost politike da stvori atmosferu, a da je odgovornost eksperata i akademske zajednice da adresiraju istorijska pitanja. On je istakao da je “atmosfera ucjene veliki problem za napredak i razgovora o istoriji i razgovora o drugim temama”.
“I makedonski narod i bugarski narod i mnogi drugi balkanski narodi imaju jednu izreku koja kaže ‘nema ljubavi na silu’. Ne može se govoriti o pravoj bliskosti i pravom napretku ako opstane ova atmosfera ucjene. Mora biti međusobnog poštovanja, većeg razumijevanja za osjetljivost drugog. Ne može se stvoriti bliskost i prijateljstvo bez takvog elementarnog poštovanja i nikako se ne može stvoriti bliskost i prijateljstvo kada se ucjenjuje”, naglasio je Dimitrov.
U međuvremenu, izjava premijera Zaeva ne prestaje da izaziva reakcije.
Osim toga što je povezano sa brisanjem pridjeva “bugarski”, on je rekao i da se ovim ne miješa u posao zajedničke makedonsko-bugarske komisije o istorijskim i obrazovnim pitanjima, te da je i ovdje u Sjevernoj Makedoniji bilo saradnika fašističkog okupatora i da u evropskim udžbenicima nema nacionalnih kvalifikacija o fašizmu.
Kako je u Evropi?
Istoričar Petar Todorov iz Instituta za nacionalnu istoriju kaže da u evropskim udžbenicima ima i drugačijih primjera.
“Nisu mi poznati svi udžbenici u Evropi, ali u nekim udžbenicima istorije piše se kakva je bila određena država u određenom periodu. Tako, na primjer, u francusko-njemačkom zajedničkom udžbeniku istorije, o Njemačkoj piše ‘nacistička Njemačka’, tako da postoje i takve kvalifikacije”, kaže Todorov.
On u ovom trenutku formalno nije član Zajedničke komisije zbog isteklih ugovora o radu. U toj komisiji radi od njenog formiranja 2018. godine. Todorov naglašava da su udžbenici jedino mjesto gdje država ima uticaja oko toga kako će njene mlade generacije učiti o istoriji, ali da je na kraju pisanje posao eksperata iz te oblasti.
“Svi političari, ne samo premijer i ne samo u Makedoniji, nego i u Bugarskoj, trebaju stvarati atmosferu da bi nam olakšali posao, da ne radimo pod političkim ili bilo kakvim drugim pritiskom”, ističe Todorov.
Šta se uči iz bugarskih udžbenika?
U komisiji, koja je do sada imala 14 sastanaka, analizirali su i makedonske i bugarske udžbenike, a Todorov kaže da od onih koje su pogledali, za peti i šesti razred, odnosno do 18. vijeka, ima mnogo problematičnih koncepata.
Kao primjer on pominje da se teritorija Makedonije, dijelovi južne Srbije i čitava sjeverna Grčka, u bugarskim udžbenicima smatraju za istorijske bugarske zemlje i da na njima istorijski živi bugarski narod.
U odnosu na ulogu Makedonije i Bugarske za vrijeme Drugog svjetskog rata, Todorov ističe da to što su se Makedonci priključivali fašistima bile su individualne odluke, a da je u Bugarskoj to bila državna politika.
“Mora se pomenuti da Makedonija formalno-pravno tada nije bila država. Tačno je da je bilo ljudi koji su bili saradnici, ali njima je za to suđeno na kraju rata. Mi kao društvo trebamo otvoreno govoriti o tim aspektima, ali nikako ih ne treba izjednačavati, jer to nije fer prema žrtvama fašizma i žrtvama u Drugom svjetskom ratu”, kaže Todorov.
I predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski u govoru na Generalnoj Skupštini Ujedinjenih nacija rekao je da je zemlja spremna na konstruktivni dijalog sa Bugarskom, da bi se obezbjedila kompletna implementacija Dogovora o dobrosusjedstvu i saradnji sa tom zemljom.
