Linkovi

Britanija: Gdje je nestao novac?

  • Henry Ridgwell
  • VOA

Javna potrošnja na udaru budžetskih kresanja

Britanska vlada izdvojila je više od hiljadu milijardi dolara da bi sanirala bankarske gubitke koji su pratili ekonomsku krizu. Na taj način budžetski deficit se uvećao na preko 11 procenata bruto domaćeg proizvoda, što je jedan od najvećih državnih budžetskih deficita u Evropi.

Nova britanska koaliciona vlada usvojila je, nakon brojnih upozorenja da je finansijsko stanje mnogo gore nego što je predviđano, budžet kojim je predviđeno veliko kresanje javnih troškova i smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru. Britanija, kako je ocijenio njen novi premijer, mora izvući pouke iz onoga što se dešava sa Grčkom i početi otplaćivati dugove i budžetski deficit. Mjere bitanske vlade, ističu neki kritičari, mogle bi Britaniju vratiti nazad, u ekonomsku recesiju.

Clapham Park jednom prilikom poglašen je najgorim, državno subvencioniranim stambenim kompleksom u Londonu. Kriminal... droga... nezaposlenost stanara su uobičajeni problemi. Mnogi koji stanuju u tom naselju oslanjaju se na državnu pomoć da bi preživjeli. Zapuštene zgrade bile su predviđene za rušenje, nove su trebale biti izgrađene, ali novca nema.

Vernon de Maynard, predsjedavajući udruženja stanara govori:

“Gdje je nestao novac? Pitali smo kada ćemo dobiti pristojne stanove. Rekli su nam 2016, 2017. ili kasnije. Još jednom kola se slamaju na malim ljudima.”

Mjesta kao Clapham Park mogla bi trpjeti najviše smanjivanjem fondova za stanovanje i druge socijalne beneficije.

Protesta je bilo, a koliko će ih još biti... ostaje da se vidi?
Protesta je bilo, a koliko će ih još biti... ostaje da se vidi?

Novi britanski ministar finansija George Osborne tvrdi da je prethodna, laburistička vlada, dovela Britaniju na ivicu bankrota. U hitno usvojenom budžetu ministar Osborne je posebno institirao na velikom kresanju vladine potrošnje - za čak 25 odsto tokom slijedećih pet godina. Slijedile su i prve demonstracije protiv najavljenog kresanja javnih troškova

Dave Prentis, generalni sekretar Ujedinjenih sindikata ističe:

“Osamdeset procenata, četiri petine deficita u kojem smo sada, uz sve bankarske i druge probleme, nosiće na svojim leđima zaposleni u javnim službama i lomiće se preko javnih službi i usluga koje oni pružaju građanima.”

Britanska vlada izdvojila je više od hiljadu milijardi dolara da bi sanirala bankarske gubitke koji su pratili ekonomsku krizu. Na taj način budžetski deficit je uvećan na preko 11 procenata bruto domaćeg proizvoda, što je jedan od najvećih državnih budžetskih deficita u Evropi.

Za Susan Anderson iz Britanske industrijske konfederacije, privatne poslovne grupacije, drastične mjere vlade su nužne i opravdane:

“Britanija se suočava sa podužim periodom stezanja kaiša. Naš deficit je jedan od najvećih u OECD-u. Mislimo da je vlada na pravi način izbalansirala smanjenje javne potrošnje i povećanje poreza.”

Zadržavajući svoju valutu, funtu, Britanija je u stanju držati se podalje od krize u koju je zapao euro. Ipak, Evropa je njen najveći trgovinski partner i svaki problem u Evropi odražavaće su i na britansku ekonomiju.

Wendy Carlin, profesorica ekonomije na jednom londonskom univerizetu, smatra da će dalje simultano kresanje javne potrošnje u Evropi stanje činiti još težim:

“Ako sve evropske, ekonomski snažne zemlje budu kresale potrošnju u isto vrijeme biće izuzetno teško naći ekstra izvore za povećanje potražnje i ekonomski oporavak pretočiti u ekonomski rast.”

Za Michele Marconi, vlasnicu prodavnice cvijeća u Londonu, kao i mnoge druge njoj slične, mogućnost nove recesije nije nimalo prijatna. Prodaja artikala za koje se može reći da su luksuz je vrlo osjetljiva u ekonomski lošim trenucima. Uz to, gospođa Marconi se suočava i sa povećanjem poreza od 20 posto:

“U mojoj situacija ja mogu malo toga učiniti. Moram se prilagoditi onome što se dešava. Prodavaću manje cvijeća, ali se nadam... ako održim kvalitet... moji kupci će se vratiti.”

Optimizam te vrste prisutan je u britanskoj javnosti. Nedavno istraživanje javnog mnijenja pokazuje da 59 odsto Britanaca podržava vladim program kresanja javnih troškova. Poruka o opasnosti budžetskog deficita, kako izgleda, dopire do sviju. Puni efekti stezanja kaiša osjetiće se, međutim, narednih godina. Sasvim sigurno može se očekivati više protesta, sličnih nedavnim, kako se sadašnja generacija Britanaca bude suočavala sa vrlo velikim promjenama u oblasti javne potrošnje i socijalnih davanja.

XS
SM
MD
LG