"Kancelarija glavnog tužioca Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Ujedinjenih nacija (UN) žali zbog konstantne glorifikacije ratnih zločinaca i negiranja zločina, uključujući i genocid u Srebrenici – što se dešava na području država bivše Jugoslavije", izjavio je Serž Bramerc, čelnik te međunarodne institucije, govoreći na sjednici Savjeta bezbjednosti, tijelom pred kojim je predstavio izveštaj o saradnji sa državama bivše Jugoslavije i Ruandom.
"Neki od lidera regiona rade na prevazilaženju teške prošlosti. Nažalost pomake podrivaju neodgovorni komentari drugih zvaničnika negirajući ono što je, bez sumnje, ustanovljeno presudama međunarodnih sudova. Proizvodeći u heroje ljude koji su počinili najokrutnija kršenja međunarodnog prava. Vojnici svoju državu ne brane časno ukoliko ubijaju civile, spaljujući domove i silujući žene i devojke i proganjaju čitave zajednice zbog njihovog etničkog porijekla i vjere. Države ne mogu graditi zajedničku budućnost ukoliko ne uspostave uzajamno razumijevanje i prihvatanje nedavne prošlosti", rekao je Bramerc na sesiji kojoj su osim stalnih i nestalnih članica Savjeta bezbjednosti prisustvovali predstavnici Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije.
U svojim izlaganjima predstavnici Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Država, Francuske i Holandije ukazali su značaj rada Rezidualnog mehanizma za obezbeđivanje pravde žrtvama zločina i njihovim porodicama – kao i utvrđivanje istine o tome kako su stradali. Istakli su, međutim, kao i tužilac Bramerc, neprihvatljivost tolerisanja i slavljenja ratnih zločina.
Karel Van Usterom, predstavnik Holandije u Savjetu bezbjednosti, ukazao je na zabrinutost zbog sve lošije saradnje zemalja Zapadnog Balkana u oblasti ratnih zločina.
"Glorifikovanje ratnih zločinaca uz saglasnost, ili čak učešće nacionalnih vlast je uznemirujuće i zabrinjavajuće. Negiranje zločina u Srebrenici parlamentaraca Republike Srpske u Bosni i Hercegovini i vodećih političara u Srbiji je za svaki prekor. Pokazuje nepostojanje poštovanja za žrtve, porodice, kao i presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Čvrsto odbacujemo ideologiju diskriminacije, podjela i mržnje", rekao je ambasador Holandije pri UN na sjednici Savjeta bezbjednosti.
Državni zvaničnik Srbije koji je nedavno, sredinom novembra, iznosio stavove o Srebrenici bila je premijerka Srbije Ana Brnabić.
Ona je u intervjuu nemačkom Dojče veleu negirala da je Srebrenici počinjen genocid – istakavši da je riječ o gnusnom zločinu. Takođe, činjenica da je tokom potonjeg beogradskog sajma knjiga promovisan takozvani ratni dnevnik haškog osuđenika Nebojše Pavkovića (koji služi zatvorski kaznu zbog zločina na Kosovu) našla se čak i u izvještaju tužioca Bramerca.
Ukazala je na to Nela Kuburović, ministarka pravde Srbije, koja je u izlaganju pred članovima Savjeta bezbjednosti, navela da ne vidi ništa sporno.
"To izveštaj o napretku ocjenjuje kao veoma zabrinjavajuće. To se međutim ne može shvatiti kao glorifikacija samo jedne strane u ratu. Memoari su lična gledišta o događajima i prema članu 19 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. Nije jasno kako su memoari isključivo osuđenika srpske nacionalnosti našli svoje mjesto u izveštaju o napretku u saradnji sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom, a ne i oni učesnika rata sa drugih strana", rekla je Kuburović.
Ona je ocijenila da je saradnja Srbije sa Mehanizmom, uprkos svemu, uspješna i da među dvije strane nema otvorenih pitanja – za šta se nada da će biti notirano u narednom izveštaju.
Zasjedanje Savjeta bezbjednosti i razmatranje izvještaja Međunarodnog rezidualnog mehanizma bila je i prilika za oproštaj aktuelnog predsjedavajućeg Teodora Merona, koji će u januaru 2019. napustiti tu funkciju. On se u dijelu svog izlaganja osvrnuo na suđenja Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću – političkim i vojnim vođama Srba i u BiH.
"Očekuje se da žalbeni postupak u slučaju Karadžića bude završen u prvom kvartalu 2019. – malo kasnije nego što je prethodno najavljeno. Kada je riječ o suđenju Mladiću okončanje se očekuje do kraja 2020", ukazao je Meron, koga će na mjestu predsedavajućeg naslijediti sudija Karmel Agius.
Rezidualni mehanizam je organ koji je zamijenio u radu Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i osnovao ga je Savjet bezbjednosti 2010. godine. Preuzeo je sve neokončane postupke koji se vode u vezi sa ratnim zločinima počinjenim na područjima Ruande i bivše Jugoslavije.
