Linkovi

Izdvojeno

BPNP: Unutar anonimnog bošnjačkog neonacističkog pokreta koji privlači maloljetnike

Plakati BPNP-a sa simbolima bijelog supremacizma. Foto: BPNP, ilustracija

Duže od deceniju Bosanski pokret nacionalnog ponosa (BPNP) na svojoj internet stranici uz bošnjački nacionalizam promovira i neonacističke ideje antisemitizma, homofobije i rasizma, ali je organizacija uspjela izbjeći odgovornost i od javnosti sačuvati identitet svojih članova.

Istraživanje Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) identifikovalo je najmanje deset članova čija su lica uglavnom zamagljena na fotografijama. Neki od njih u prvim razgovorima za medije otkrivaju kako je pokret organizovan, načine regrutovanja i planove registracije pokreta.

Emir je konačno mogao slobodno spustiti na sto listove papira koje je do tada savijao i skrivao jaknom. Na njima je bio promotivni materijal krajnje desničarske organizacije koju je pomogao izgraditi. Izgledao je uvjereno da novinari ne znaju njegov stvarni identitet.

Kada je njegovo pravo ime izgovoreno u razgovoru, mršavi mladić u kasnim dvadesetim sa rijetkom svijetlom bradom na trenutak je zastao prije nego što je nastavio dijeliti svoje iskustvo ulaska u pokret.

“Osjećao sam se na neki način moćno. Kao tinejdžer – zastava, imaš neku viziju da će to postati nešto malo veće”, kaže Emir, što nije njegovo pravo ime jer je na razgovor pristao anonimno.

Bivši član Bosanskog pokreta nacionalnog ponosa u razgovoru sa novinarima. Foto: BIRN BiH
Bivši član Bosanskog pokreta nacionalnog ponosa u razgovoru sa novinarima. Foto: BIRN BiH

Njega su kao maloljetnika u pokret najprije privukli ekstremni bošnjački nacionalizam kojeg je organizacija ispoljavala ali nije imao dilema kakvu ideologiju on predstavlja.

“Znao sam da ima nacizma. Nadao sam se da to neće biti toliko ispoljavano. Imam i ja to gledanje pozitivno što se tiče svastike”, kaže on.

Otvorenije od drugih, krajnje desničarska grupa u Bosni i Hercegovini BPNP je na svojoj internet stranici promovirao nacionalsocijalizam, politički pokret Adolfa Hitlera koji je odgovoran za ubistava miliona ljudi.

U zemlji kakvu žele stvoriti članovi BPNP-a za Jevreje i druge manjine ne bi bilo mjesta, a državljani BiH bi mogli biti “jedino ljudi koji pripadaju evropskom genetskom i kulturnom nasljedstvu, gdje su Bošnjaci uključeni”.

U takvoj zemlji ne bi bilo mjesta za LGBT osobe niti slobodne medije. Emir govori da je u jednom trenutku želio zvanično registrovati pokret, ali ta ideja nije naišla na odobravanje jer bi morali da se odreknu neonacističke ideologije.

Uprkos tome što u BiH ne postoje zakoni koji zabranjuju ili kažnjavaju isticanje nacističkih simbola, pripadnici BPNP-a skrivaju od javnosti svoje identitete.

Novinari BIRN-a BiH su istraživanjem na društvenim mrežama identifikovali deset trenutnih ili bivših članova ove organizacije koji su na svojim društvenim mrežama opisani kao “pripadnici Handžar divizije”, grupe Skinheads, te dijele desničarske simbole ili su sami naveli da pripadaju BPNP-u.

Dodatno istraživanje osoba povezanih sa ovim članovima otkrilo je druge članove ili simpatizere koji su dijelili oznake ili se slikali sa zastavom pokreta.

Najmanje jedan bivši član je danas politički aktivan, a objave organizacije pokazuju i divljenje desničarskim grupama širom Evrope.

Stavovi BPNP-a promoviraju neonacizam

Članom BPNP-a na društvenoj mreži VKontakte se predstavlja Alen Žunić iz Tuzle. Na tom profilu on ističe kako je zainteresiran za nacionalsocijalizam, krv, rasu i zemlju, te bošnjački tradicionalizam.

Iza opisa “Forces of Tradition” [Snage tradicije] na Facebooku nalazi se upravo Žunić. Na profil pod nazivom Veritas Vincit [Istina pobjeđuje] postavio je fotografiju kolovrata.

Na upit novinara BIRN-a BiH, sa ovog profila je prvo odgovoreno da nije riječ o Žuniću, da bi u početku nove poruke, koja je ubrzo poslije obrisana zajedno sa profilom na Facebooku, bilo navedeno: “Ja jesam Alen.”

U kratkim odgovorima na upit novinara, Žunić je napisao kako više nije član pokreta.

“To prvo nisu bili ozbiljni članovi, drugo Pokret se vodio u dijaspori”, napisao je u jednom od odgovora Žunić, dodajući kako članovi pokreta nisu bili “nikakvi teroristi”.

Trojica članova koji su pristali razgovarati sa novinarima BIRN-a BiH i koji za sebe također tvrde da su bivši članovi, Žunića i dalje smatraju aktivnim članom BPNP-a.

Članovi iz dijaspore igraju važnu ulogu u donošenju odluka ali i finansiranju rada pokreta, naglašeno je u nekoliko razgovora s osobama koje su potvrdile da su bili unutar pokreta. Iako više nisu dio organizacije, oni i dalje skrivaju identitete bivših kolega iz dijaspore.

Glavni štab, kako ga naziva Emir, odnosno osobe koje su donosile odluke nalaze se u inostranstvu.

“Oni su nas na neki način finansirali”, kaže on i dodaje kako su promotivni materijali pokreta također dolazili iz inostranstva.

Ali je djelovanje usmjereno u BiH, a internet stranica pokreta je godinama bila poveznica i mjesto za privlačenje novih članova.

Na stranici Bosanskinacionalisti.org kreiranoj 2018. godine, koja predstavlja nastavak bivše ugašene stranice, navedeno je kako članovi BPNP-a nisu “humanitarci, niti glasnici kompromisa i štetnog mira, nego nosioci novog vala bosanskog nacionalizma, ponosa i tradicionalizma”.

“BPNP je nacionalistička i socijalistička organizacija. Iskreno se zalažemo za nacionalsocijalistički pogled na svijet”, navedeno je u jednom od opisa, što prema doktorici Bethan Johnson, doktorantici u Centru za analizu radikalne desnice, predstavlja zanimljiv aspekat s obzirom da se većina grupa ustručava koristiti taj izraz.

“On ima jače nagovještavanje nacizma od ostalih izraza koji bi se mogli koristiti”, govori ona.

“Pokret je naš biološki pogled na svijet i bori se za Bošnjake bez obzira na religijsku i podrasnu pripadnost”, navodi se na stranici, te dodaje kako je povratak Bosne Bošnjacima primarni cilj.

Na plakatima koje su lijepili širom BiH isticali su simbole nadmoći bijelaca, a u objavama na zvaničnoj Twitter stranici ovog pokreta iskazivano je divljenje prema Adolfu Hitleru.

Kako se navodi u objavi od 20. aprila 2019. godine “Hitler je utemeljio nacionalsocijalizam i bio je političar, umjetnik, pisac, vojnik i vođa”, a u objavi pola godine nakon se opisuje kako su članovi BPNP-a oni koji “samo poštuju prirodu”.

“Želimo biti najbolji, najjači, najmoćniji – je li to zločin? Za slabe, možda jeste”, stoji u objavi iz oktobra 2019. godine.

Na upit BIRN-a BiH upućen na e-mail adresu navedenu na stranici ovog pokreta o funkcioniranju ove organizacije nije odgovoreno.

Ahmed Lugonja je na društvenim mrežama objavljivao fotografije sa simbolima nacističke i ideologije bijele moći. Foto: Screenshot, kolaž
Ahmed Lugonja je na društvenim mrežama objavljivao fotografije sa simbolima nacističke i ideologije bijele moći. Foto: Screenshot, kolaž

Majicu na kojoj se nazire polovina natpisa “White power” kojim je okružen keltski križ, simbol koji koriste brojne desničarske i supremacističke grupe na jednom od svojih Facebook profila, tri godine nakon prvobitne objave, i dalje je u vrijeme istraživanja BIRN-a BiH držao Ahmed Lugonja iz Novog Travnika.

Opisi profila kojima je upravljao sadržavali su brojeve 19 i 88, te naziv Nacionalsocijalističke partije. Dok se na jednom od profila opisao kao “handžar Boj”, naInstagramu drži fotografiju Totenkopfa, nasmiješene lobanje sa prekriženim kostima iza.

Prema Bazi podataka o simbolima mržnje organizacije Anti-Defamation League (ADL) broj 88 znači “Heil Hitler”, dok je Totenkopf simbol koji je koristila SS “Totenkopf divizija” u Drugom svjetskom ratu.

Lugonja je nakon javljanja novinara BIRN-a BiH pristao na sastanak i nezvanični razgovor, ali je odbio zvanično govoriti o članstvu u organizaciji.

Nedugo poslije je izbrisao dva profila na društvenim mrežama.

Pokret koji slijedi ideologiju “krvi i tla”

Članovi BPNP-a, prema analiziranim profilima i razgovorima sa članovima koji tvrde da su izašli iz pokreta, pokretu se najčešće pridružuju kao maloljetni. Dva bivša člana pokreta koja su pristala na razgovor, na prelazu u punoljetstvo su, u različitim vremenskim periodima, u dva grada, pristupila pokretu. Pristali su dati uvid u rad organizacije pod uslovom da govore anonimno.

Za njih je ulazak u pokret počeo “lajkanjem” stranica BPNP-a na društvenim mrežama i praćenjem osoba koje promoviraju ekstremni nacionalizam, ali i mržnju prema određenim skupinama u društvu.

Nedim iz Sarajeva, što nije njegovo pravo ime, kaže kako je prije četiri godine zapratio stranice na kojima je objavljivan propagandni materijal protiv LGBT zajednice i protiv komunizma, a gdje se pozivalo na jedinstvo Bošnjaka.

“Kada lajkaš te objave ili komentarišeš, oni vide”, kaže Nedim i dodaje da uslijedi poziv za pridruživanje.

“Tako su i mene ubacili”, kaže on, dodavši kako je ubačen u tajnu grupu.

Njega je u srednjoj školi interesovala historija što ga je odvelo da čita o nacizmu i nacionalsocijalizmu, ali i Hitlerov “Mein Kampf”, nakon čega je otkrio da u BiH postoji “bosanski neonacistički pokret”.

“Pokret je samo nacionalistički, nije nacionalsocijalistički, ali većina članova simpatiše nacionalsocijalizam”, navodi Nedim, koji sebe ne smatra šovinistom.

“Istražio sam tu ideju i svidjela mi se – nacionalsocijalizam. Priznat ću, tada sam htio da pripadam nečemu”, dodaje Nedim, za koga odlazak na utakmice kao navijača nije bio dovoljan: “Trebalo mi je još nešto malo da me ispuni, da imam šta raditi prije i poslije škole. Bio sam zainteresovan za tu ideju, bio sam protivnik komunizma.”

On je umjesto dokumentarnih filmova o holokaustu nad Jevrejima koji su se emitovali na televizijskim kanalima tražio videe na YouTubeu u kojima se negira holokaust. Nedim i danas relativizira broj od šest miliona stradalih Jevreja i odgovornost nacista za njihovu smrt.

Emir iz Tuzle je sa novinarima razgovarao dva puta. On sebe opisuje kao bivšeg vođu ogranka u Tuzli, jednog od nekoliko koje BPNP ima prema njihovoj internet stranici. On je u svoje prijatelje na Facebooku počeo da dodaje osobe iz pokreta, komentariše i odobrava njihove objave. Prije nego je postao član, preuzeo je sliku tadašnjeg vođe i stavio na svoj profil.

“Samim tim on je pratio mene i kada me vidio u gradu, prišao mi je. Tako smo se upoznali. Poznavao me preko Facebooka”, ispričao je Emir, koji navodi da ga je jedan od članova pozvao da bude član pokreta.

Kako pojašnjava Johnson, društvene mreže su jako bitne za regrutaciju novih članova s obzirom da omogućavaju stepen anonimnosti i tajnost za članove.

“Takva radikalizacija danas se dešava putem društvenih mreža, ili barem inicijalno putem društvenih mreža, da bi kasnije prešla na neke druge platforme”, navodi Johnson, pojašnjavajući kako mladi na mrežama lajkaju različite stvari koje im potom konstantno izlaze, zbog čega se stvara “eho komora”.

“To je vrlo bitno za regrutaciju odraslih i mladih, posebno mladih”, kaže Johnson.

Emir je, kako navodi, kratko bio član, te relativno brzo dobio “viši čin” – postao je vođa tuzlanskog ogranka.

“Bila mi je čast biti vođa tuzlanskog ogranka jer još taj pokret nije bio toliko razvijen. U to vrijeme ja sam razmišljao o tome da ja njega razvijem, i kada se bude razvio toliko dovoljno ja ću biti upamćen kao osoba koja ga je razvila”, kaže, dodajući kako je pokret prvenstveno fokusiran na “borbu za ljiljane”.

Bivši sarajevski član priznaje kako su stavovi ove organizacije kontroverzni.

Prema Priručniku BPNP-a objavljenom na stranici, naglašeno je kako je bitno da članovi žive kao nacionalsocijalisti, pri čemu se nacionalsocijalizam definira kao “originalni, biološki, prirodni i naučni način razmišljanja i posmatranja svijeta”.

Zbog ovakvih stavova pokret se spominje i u Izvještaju Komiteta za međunarodne odnose Kuće lordova pri britanskom parlamentu o Zapadnom Balkanu objavljenom u januaru 2018. godine.

“U Bosni i Hercegovini, Bosanski pokret nacionalnog ponosa formiran 2009. godine nacionalistička je i sekularna organizacija čija je ideologija potkrijepljena uvjerenjem u superiornost Bošnjaka i uvjerenje da samo oni trebaju vladati Bosnom i Hercegovinom”, stoji u ovom Izvještaju, dok se u Izveštaju Centra Simon Vizental o digitalnoj mržnji i terorizmu BPNP opisuje kao pokret koji slijedi ideologiju “krvi i tla”, pozivajući na Bosnu samo za “Bošnjake”, koje “genetika” smatra građanima.

“Oni su protiv multikulturalizma koji se smatra prijetnjom za opstanak ‘pravih’ Bosanaca. BPNP se suprotstavlja cionizmu, islamizmu, komunizmu i kapitalizmu. Pokret je snažno homofobičan, tvrdeći da homoseksualnost uništava društvo prijeteći ‘porodičnim vrijednostima’”, navodi se u izvještaju.

Takve “porodične vrijednosti” i shvatanje ideologije iza nacističke svastike danas svojoj kćerki želi da prenese član iz Tuzle.

“Svastiku sam poštovao (…) zato što je protiv Jevreja. Oni nisu dobar narod, oni su loš narod. Cionisti tačnije”, kaže, te na dodatno pitanje o mržnji prema LGBT zajednici, migrantima govori kako je “to zaobišao u djelovanju pokreta”, ali da podržava stavove BPNP-a prema njima.

Na pitanje novinara o upotrebi kukastog križa u djelovanju pokreta u Sarajevu, bivši član kaže kako je ona bila zabranjena.

“Imali smo slike stećaka na kojima je bio simbol sličan kukastom križu. Mi smo smatrali da on ne bi trebao biti zabranjen jer je to germanski simbol”, smatra Nedim.

On na svom Facebook profilu ima fotografije znaka rune, simbola koji su prisvojili nacisti u Njemačkoj u Drugom svjetskom ratu.

Osim rune, na jednoj od fotografija on nosi majicu sa simbolom crnog sunca.

Nacionalsocijalistička partija je upotrebljavala te simbole kako bi se poticao narod, dodaje on.

Crno sunce prema Bazi simbola mržnje predstavlja izmijenjeni oblik svastike. Ovaj simbol su koristile SS divizije, a brojni neonacisti i drugi supremacisti su usvojili ovaj simbol.

Zastava – najvrednija materijalna stvar

Zastava BPNP-a koju u svom vlasništvu i dalje čuva bivši član. Foto: BIRN BiH
Zastava BPNP-a koju u svom vlasništvu i dalje čuva bivši član. Foto: BIRN BiH

Bosanski pokret nacionalnog ponosa koristi grb koji je u okviru crnog štita sa zlatnim linijama okolo, na čijem vrhu je ispisan skraćeni naziv pokreta – BPNP.

Mač koji prolazi kroz rotirani grb srednjovjekovne Bosne po sredini, kako se na stranici navodi, postoji na mnogim srećcima i predstavlja simbol vječne borbe za Bosnu i bošnjaštvo.

Uz ovaj, pokret koristi i grb s orlom koji simbolizira “slobodu Bosne i asocira na dominaciju ili preuzimanje potpune kontrole i autoriteta”, a njega koriste samo aktivisti pokreta.

Zastavu koju pripadnici ovog pokreta ističu na društvenim mrežama i dalje ima bivši vođa iz Tuzle. On je novinarima BIRN-a BiH kazao kako je dobijanje zastave najvrednija materijalna stvar koja se može dobiti, te da su svi ogranci imali po jednu zastavu.

Uz nju je dobio i zakletvu prema kojoj “ni u kom slučaju, nipošto ne smije zastava biti izgubljena, ni da padne, niti išta slično”.

“Zastavu si morao da poljubiš kad je uzimaš u ruke”, kaže i dodaje kako se oduzimanje zastave od suparničke grupe nije smjelo dopustiti bez borbe.

Prema fotografijama koje su pronašli novinari BIRN-a BiH, zastave su nosili na bitna obilježavanja i postavljane su na stranicu pokreta kao dio aktivnosti.

Zastavu koju je dobio bivši vođa iz Tuzle, isticao je Ernad Drljić iz okoline Tuzle.

Na upit novinara BIRN-a BiH o aktivnostima koje je provodio dok je bio član, Drljić je odbio razgovor, navodeći kako je bio maloljetan i nije do kraja bio upoznat čime se pokret bavi, te da je sada politički aktivan u svojoj zajednici.

Prema podacima objavljenim na njegovom profilu, Drljić je član Stranke demokratske akcije (SDA).

Finansiranje organizacije, najčešće za pravljenje letaka ili zastava, dolazilo je iz BiH ali i izvana nakon što su se neki članovi odselili, kaže Nedim.

“Kako su se odselili, bilo im je žao što ne mogu učestvovati u akcijama pa su pomagali novčano. Novac se trošio na naljepnice, majice, zastave i plakate”, govori Nedim.

Divljenje stranim ultradesničarskim grupama

Pet osoba istaknulo je zastavu BPNP-a sa zastavom NRM-a. Foto: Screenshot
Pet osoba istaknulo je zastavu BPNP-a sa zastavom NRM-a. Foto: Screenshot

Prije četiri godine zajedno sa zastavom BPNP-a pet osoba istaklo je zastavu Nordijskog pokreta otpora (Nordic Resistance Movement NRM), desničarskog neonacističkog pokreta koji djeluje pretežno u Finskoj, Norveškoj i Švedskoj.

Ovaj pokret je u Finskoj zabranjen 2017. godine, a njihovo gašenje zbog djelovanja protiv prihvaćenih moralnih kodeksa kao što su ljudska prava i jednakost, te kršenja zakona Vrhovni sud je naredio 2020. godine.

Ova organizacija također održava veze sa drugim sličnim organizacijama poput “Ruskog imperijalnog pokreta” (Russian Imperial Movement) i Nacionalne akcije (National Action), krajnje desničarskim organizacijama odnosno paravojnim pokretima.

Fotografiju sa zastavom NRM-a objavio je Haris Husarić iz Tuzle. Fotografija se također nalazila na ranijoj internet stranici BPNP-a, a Husarić je na svom profilu osim ove podijelio još nekoliko fotografija članova BPNP-a sa zamućenim licima ali i fotografiju mladih pripadnika jedinice sa SS obilježjima.

On je odbio razgovarati za BIRN BiH, nakon čega je izbrisao svoj profil na Facebooku.

Na fotografiji pojedinca koji javno ističe da je pripadnik BPNP-a iskazana je podrška “ukrajinskim nacionalistima u borbi protiv ruske i robounijske dominacije”.

Na jednoj od fotografija zastava ovog pokreta nalazi se uz zastavu “Azova”, ukrajinske vojne jedinice koja ratuje protiv proruskih snaga na istoku zemlje i koja je godinama u svoje redove privlačila ultradesničare.

Poput ovih organizacija, članovi BPNP-a su za komunikaciju najčešće koristili grupne poruke kroz aplikacije na mobilnim telefonima. Sastajali su se najčešće u barovima, ali su se trudili da drugi ne čuju o čemu govore. Na članskim kartama nisu bila navođena njihova prava imena a trebalo je da se na društvenim mrežama suzdrže od otkrivanja pripadnosti pokretu.

“Nisu željeli svoj privatni život miješati u to. Željeli su ostati u tajnosti”, kaže Emir i dodaje kako je danas teško doći do članova pokreta.

On je ranije imao ideju da registruju pokret, a kasnije uđu i u politiku.

“Ja sam krenuo prema legalizaciji, nisam želio da budemo u tami, planirali smo i uniforme da se naprave”, objašnjava Emir i nastavlja kako je tu ideju odbilo rukovodstvo pokreta.

On se prisjeća rasprava da bi za legalizaciju morali da se odreknu poveznica sa nacizmom.

“Nije trebalo samo znakovi da se sklone, trebalo je i ideologiju izmijeniti. Ne možeš da pratiš ideologiju Hitlera, ne smiješ da podržavaš ideologiju za ubijanje nekog naroda. Moraš biti čist. Budi čist na papiru”, navodi on.

Sam pokret neko vrijeme nema vidljivije objave na društvenim mrežama. Nedim kaže da je iz pokreta izašao 2019. godine i da ne zna šta se danas dešava unutra, ali je ove godine ponovo dobio poruku o pokretanju aktivnosti od drugih članova.

“Ja sam u januaru ubačen u grupu, ali sam rekao da nisam zainteresovan”, kaže on.

Iz pokreta je izašao zbog fakulteta ali i vjerskih razloga.

“Došao sam do toga da mi osim Kur′ana ne treba ništa, (…) smatram da mi osim islama ne treba druga uputa i da sam bezveze tražio nešto drugo”, kaže Nedim, koji uprkos napuštanju pokreta oklijeva osuditi većinu stavova pokreta o holokaustu i nacionalsocijalizmu.

“Da li mi je drago što sam bio u tome, nije mi ni drago ni žao”, navodi on.

BPNP i policija

Bivši članovi BPNP-a sa kojima su novinari razgovarali rekli su kako im nije poznato da je pokret imao nasilnih akcija, niti problema sa policijom. Oni negiraju ranije navode da članovi organizacije stoje iza nasrtaja na antifašiste i skrnavljenja jevrejskog groblja u Tuzli.

Ali upravo je kanal koji nosi naziv BPNP na svom YouTube kanalu 2018. godine postavio video u kojem se spominje i napad na jednog od antifašista u Sarajevu sa naslovom “Ne možete nas zaustaviti”.

Član Antifašističke grupe iz Sarajeva, koji je govorio anonimno za BIRN BiH, ispričao je kako su imali neugodnosti sa BPNP-om tokom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom 2013. godine.

“Izašli su sa transparentima i pljunuli su nekog momka”, kazao je, dodavši kako su u grupi bila tri muškarca.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajeva kažu da su upoznati sa postojanjem pokreta i da sve informacije o pojedincima iz desničarskih organizacija prosljeđuju Federalnoj upravi policije, ali su iz ove Uprave rekli kako nemaju podatke o radu pokreta.

See all News Updates of the Day

Senatorica Shaheen: Osnažiti Zapadni Balkan kako bi se suprotstavio ruskom uplitanju

Senatorica Shaheen: Osnažiti Zapadni Balkan kako bi se suprotstavio ruskom uplitanju
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:08 0:00

Senatorica Jeanne Shaheen je u aprilu ove godine posjetila BiH i druge zemlje Zapadnog Balkana. Jedna je od autorica senatskog zakona o Zapadnom Balkanu, o kojem je sa njom razgovarala Milena Gjorgjievska iz makedonskog servisa Glasa Amerike.

Godišnjica povlačenja SAD-a iz Afganistana: Mnogi su frustrirani jer nema volje da se nauče lekcije

Godišnjica povlačenja SAD-a iz Afganistana: Mnogi su frustrirani jer nema volje da se nauče lekcije
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:36 0:00

Neposredno pred godišnjicu američkog povlačenja iz Afganistana, zvaničnici kažu da okončanjem rata SAD imaju bolji strateški položaj. Ipak, mnogi iskazuju nezadovoljstvo onim što nazivaju nedovoljnim naporom administracije da se iz 20-godišnjeg rata izvuku pouke.

Sekretarijat za pravosuđe traži da se otpečati nalog za pretres Trumpove rezidencije

Pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa prolazi pored njegovog imanja Mar-a-Lago, u ponedjeljak, 8. avgusta 2022., u Palm Beachu, Florida.

Američki Sekretarijat za pravosuđe zatražio je u četvrtak od federalnog suda da otpečati nalog za pretres kuće bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na Floridi u vezi sa istragom o Trumpovom rukovanju dokumentima iz Bijele kuće.

Državni tužilac Merrick Garland najavio je zahtjev, rekavši da je lično odobrio odluku o traženju naloga za pretres u vezi sa tekućom istragom o Trumpovom rukovanju spisima Bijele kuće.

U svojim prvim javnim komentarima o kontroverznom FBI pretresu Trumpovog odmarališta Mar-a-Lago u ponedjeljak, Garland je rekao da je odluka da se otpečati nalog za pretres, kao i priznanica o imovini koja je data Trumpovim predstavnicima donijeta pošto je Trump javno objelodanio pretres.

"Sekretarijat je odlučilo da podnese zahtjev za objavljivanje naloga i priznanice u svjetlu javne potvrde bivšeg predsjednika o pretresu, okolnih okolnosti i značajnog javnog interesa za ovo pitanje", rekao je Garland u kratkoj televizijskoj izjavi.

Pretres, tokom kojeg su agenti FBI izvukli desetak kutija dokumenata vezanih za Trumpovo predsednikovanje, republikanci su osudili kao oružje Sekretarijata za pravosuđe protiv bivšeg predsjednika.

Rekavši da Sekretarijat za pravosuđe "ne poduzima takve odluke olako", Garland je ukazao da agenciji za sprovođenje zakona nije preostalo drugog izbora.

"Tamo gdje je to moguće, standardna je praksa da se traže manje nametljiva sredstva kao alternativa pretresu i da suzi obim svake pretrage koja se preduzima", rekao je Garland.

Pogled na Trumpovo imanje na Floridi
Pogled na Trumpovo imanje na Floridi

Garland je odbio republikanske kritike upućene na račun Sekretarijata za pravosuđe i FBI-a zbog navodnog izdvajanja slučaja bivšeg predsjednika u političke svrhe.

"Neću šutke stajati po strani kada je njihov integritet nepravedno napadnut", rekao je Garland. "Muškarci i žene iz FBI-a i Sekretarijata za pravosuđe su posvećeni, patriotski nastrojeni javni službenici."

Iako Garland nije otkrio nikakve detalje istrage, izvori upoznati sa istragom rekli su da je ona fokusirana na Trumpovo rukovanje dokumentima Bijele kuće.

Washington Post je u četvrtak kasno uveče objavio, pozivajući se na anonimne izvore, da su federalni agenti tokom pretresa Trumpovog odmarališta tražili dokumente u vezi sa nuklearnim oružjem. Nije jasno da su pronađeni takvi dokumenti ili da li su se odnosili na SAD ili drugu zemlju.

Istraga je navodno otvorena nakon što je Nacionalni arhiv saopštio da je sa zakašnjenjem izvukao 15 kutija dokumenata Bijele kuće, uključujući neke označene kao povjerljive, koje je bivši predsjednik trebalo da preda po izlasku iz Bijele kuće u januaru 2021.

Ispitivanje Trumpovog tretmana vladinih dokumenata odvojeno je od ispitivanja napora Trumpa i njegovih saradnika da ponište ishod predsjedničkih izbora 2020. od strane Sekretarijata za pravosuđe.

Federalni sudija potpisao je nalog za pretres Trumpove kuće nakon što je utvrdio da FBI ima "vjerovatan razlog" da je zločin počinjen i da su dokazi o navodnom zločinu prisutni na Trumpovoj imovini.

Zakon o predsjedničkoj evidenciji zahtijeva da odlazeći predsjednik preda sve dokumente Bijele kuće u vezi sa njegovim predsjedništvom Nacionalnom arhivu.

Trump je bio u New Yorku kada je FBI pretresao njegovu rezidenciju na Floridi, ali je otišao na svoju drštvenu mređu "Istina" (Truth Social) da to objavi kako je pretres u toku, napisavši "Ništa slično se nikada ranije nije dogodilo predsjedniku Sjedinjenih Država".

Gaza: Više od dvije trećine ljudi živi u siromaštvu

Gaza: Više od dvije trećine ljudi živi u siromaštvu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:22 0:00

Nakon tri dana teških borbi, prekid vatre između Islamskog Džihada u Gazi i Izraela još traje. Najnovije borbe u Gazi bacaju svjetlo na probleme s kojima je suočeno dva milijuna Palestinaca koji tamo žive. Siromaštvo i nezaposlenost su visoki, a 95 posto vode nije pitko.

Bitka za Bunske kanale: endemične vrste i voda u kandžama mini hidrocentrala

Bunski kanali

Jedna od najvećih borbi koja se vodi u Bosni i Hercegovini je ona za zaštitu rijeka od pogubne izgradnje mini hidrocentrala. Snaga vode dugo je korištena za dobijanje električne energije i jedan dio proizvodnje struje u Bosni i Hercegovini, pa i svijetu, zasniva se na tom modelu.

Međutim, male hidrocentrale (MHE) djeluju daleko pogubnije na rijeke, biološku raznolikost i na stanovništvo područja u kojima se izgrade nego velike hidrocentrale. Borba protiv izgradnje mini hidrocentrala je u BiH postala svojevrstan simbol otpora korupciji.

Nulta emisija ne mora značiti i da je to ekološki prihvatljivo

Rijeka Neretva i njene pritoke imaju posebnu ljepotu i draž ekoturizma, tim prije što teku kroz kršne hercegovačke krajolike koji na mahove izgledaju kao krajolik Mjeseca, i zeleno-plava boja vode ovdje djeluje kao melem, spas i blagoslov.

Međutim, mini hidrocentrale koje se grade ili planiraju izgraditi, mogu preobraziti pejsaž – učiniti ga sušnijim smanjenjem dotoka vode. Istovremeno, mini hidrocentrale se pokušavaju predstaviti kao „zeleni izvoz energije“ i kao dio plana za prelazak za smanjenje emisija ugljičnog dioksida, što na prvi pogled zvuči dobro.

Ono što se izostavlja u ovoj priči jeste da „nulte“ emisije ugljičnog dioksida ne moraju automatski značiti i da je nešto dobro za okoliš. Smanjenje dotoka vode iz pritoka utječe na smanjenje vode i u donjim dijelovima toka rijeka. Zapravo, akumulirani efekat više mini hidrocentrala na rijeci veći je utjecaj na okoliš jedne veće hidroelektrane. I to je samo dio problema s mini hidrocentralama.

Bunski kanali
Bunski kanali

Oni koji se protive ovome dobijaju epitet „protivnika napretka“. Procjene utjecaja na okoliš – koje obično kažu kako skoro pa nema nikakvog utjecaja na okoliš – zvuče nerealno.

Mini hidrocentrale prijete rijetkim endemima

Osim na pritokoma Neretve i samoj rijeci Neretvi, bila je planirana izgradnja čak dvije mini hidrocentrale na području Bunskih kanala, neobičnoj kraškoj geološkoj tvorevini, gdje rijeke Buna i Neretva teku paralelno i Buna se postrance u vodopadima prelijeva u Neretvu.

Kada vodostaj Neretve poraste s kišama, onda se ove dvije rijeke miješaju, što omogućava čak i prelazak određenih vrsta riba, poput čuvene endemske mekousne pastrmke (Salmothymus obtusirostris) iz jedne u drugu rijeku.

Ovakav kraški fenomen bio bi uništen izgradnjom mini hidrocentrala.

„Borba za Bunske kanale je okončana odlukom Gradskog vijeća Grada Mostara da će ih skinuti s prostornog plana. Sam čin je na neki način velika pobjeda za svijet koji se godinama borio protiv te izgradnje. Investitor je tražio saglasnost (op.a za izgradnju malih hidrocentrala) ali odbijena im je“, kaže dr. Sanel Riđanović, profesor ihtiologije, zoologije i ekologije na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru.

Mini hidrocentrale predstavljaju pogibeljnije rješenje od standardnih hidrocentrala. Jasno je kako destruktivni efekti izgradnje hidrocentrala u vodenim ekosistemima počinju već građevinskim radovima kada se sav obrušeni materijal osipa uglavnom u korito rijeka. Na taj način riblje populacije ostaju bez prirodnih staništa i rijeka ima smanjene potencijale ishrane.

Sanel Riđanović, profesor ihtiologije, zoologije i ekologije na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru.
Sanel Riđanović, profesor ihtiologije, zoologije i ekologije na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru.

„Što se tiče hidrocentrala, tu postoje jezera, akumulacije koje nastanu izgradnjom ovih centrala i njihovom regulacijom, koju čine elektroprivrede ispuštanjem vode na osnovu priliva vode, što ovisi o padavinama, je li bilo snijega, je li bilo kiše“, objašnjava Riđanović.

Međutim, konkretno problem s malim hidrocentralama je to što investitor zaustavi vodu na dijelu gdje je brana, od strojare i taj dio kompletno isuši.

„Kod MHE između strojare i brane obično ostaje pustoš. Sve izumire. Od briofita (op.a. mahovine), makroinvertebrata, riba, vodozemaca, gmizavaca. Ne ostavljaju se koridori za prolazak živih organizama, koji su vrlo bitno za bidiverzitet“, dodaje Riđanović.

Gornji Horizonti i Ulog, hidrocentrala planirana iznad Glavatičeva, imati će isto veliki utjecaj na živi svijet Neretve, ali i na ljude. „Ljudi oko Konjica, na koje bi HE Ulog imao utjecaja, žive od ekoturizma, raftinga, kajakaštva, desetine porodica se hrane tako, a gradnja ove hidrocentrale bi smanjila dotok vode. Umjesto da se posvetimo ekoturizmu, mi uništavamo sve prirodne ljepote koje imamo“, ističe dr. Sanel Riđanović.

Prema analizi koju je Riđanović radio za Udrugu „Majski cvijet“ koja je samo jedna od udruga koja se bori za povećanje svijesti i MHE i borbu protiv njihove izgradnje te protiv devastacije rijeka, samo neke od mogućih posljedica izgradnje su smanjenje biodiverziteta i rasprostanjenosti vrsta nizvodno, ali i uzvodno od HE, ekstinkcije mnogih ribljih vrsta i drugih vodenih organizama, nestanak ptica iz priobalnog područja, veliki gubitaka rastinja, negativni utjecaji na močvarni ekosistem zaštićenih područja Parka prirode Hutovo blato i delte rijeke Neretve, erozije delte, i mnoge druge nepredvidive posljedice.

Smanjuje se i koncentracija kisika u rijekama usljed izgradnje ovakvih objekata, što ima pogubno dejstvo na ribe iz porodice pastrmki (Salmonidae) koje prirodno traže protočnu vodu bogatu kisikom. Najviše utjecaja izgradnja MHE ima na riblje populacije, a posebno su osjetljive i ugrožene mekousna pastrmka i glavatica, ali stanje više nije dobro i s „običnom“ potočnom neretvanskom pastrmkom.

„Po nekim procjenama iz istraživanja koje sam radio za Critical Ecosystem Partnership Fund (CEPF), pokazano je da je mekousna pastmka ugrožena, i njena populacija znatno smanjena. Problem je i to što postoje dvije Crvene liste, naša i evropska, koje nisu usklađene – na evropskoj je ona 'least concern' (op.a. najmanja zabrinutost za očuvanje vrste), dok je na našoj ona ugrožena. Moja sugestija će biti i da se status ove vrste izjednači na našoj i evropskoj Crvenoj listi i da se označi kao kritično ugrožena. Ugrožena je i glavatica, Salmo marmoratus“, izražava Riđanović svoju zabrinutost.

Područje u blizini Bunskih kanala je mjesto i gdje se mrijesti mekousna pastrmka i izgradnja mini hidrocentrala bi ugrozila opstanak ionako ugrožene vrste.

„Situacija s mekousnom pastrmkom u rijeci Buni je alarmantna i vrlo je malo ima. Problem je taj što ima jako puno kalifornijske pastrmke koja bježi iz uzgajališta ribnjaka, dakle nije namjerno puštena. Čak je ugrožena i obična potočna pastrmka, Salmo trutta m. fario“, nastavlja dr. Riđanović i dodaje kako ribari kažu da ulove malo primjeraka potočare.

„Problem je i hibridizacija, ukrštavanje potočne pastrmke s mekousnom pastrmkom, što ugrožava genofond potočare. Još jedan od problema i to što se prilikom poribljavanja nije vodilo računao ubacivanju autohtonih pastrmki nego je ubačena dunavka (op. a. potočna pastrmka koja pripada dunavskom, a ne jadranskom slivu, iz drugačijeg genofonda), kada elektroprivrede daju novac za poribljavanje“, dodaje on.

Ugrožen je i lipljen (Thymallus thymallus), vrlo specifična riba draga ribarima. „Lipljena ima u gornjem toku Neretve, on je osjetljiv, traži čistu, bistru protočnu vodu“.

Izgradnja MHE na Bunkskim kanalima, ali i drugdje, ugrozila bi i sedrene strukture, koje su važno stanište mnogih vodenih insekata, puževa i mahovina. U slučaju nestanka sedrenih površina nestalo bi važno stanište koje je izvor hrane i sklonište za te biljke i životinje. To bi dovelo do poremećaja cijelog ekosistema, narušavanja lanaca ishrane, kao i ukupnog kruženja materije.

U Buni su nađene 23 endemične vrste, od kojih je najviše riba. Osim već spomenutih vrsta mekousna pastrmka i glavatica, u ovom regionu se mogu naći i potočna paklara (Lampetra planeri), koja se nalazi na Crvenoj listi IUCN-a kao gotovo ugrožena vrsta, a zaštićena je Bernskom konvencijom i Evropskom direktivom o zaštiti staništa te lojka (Alosa fallax nilotica), migratorna vrsta, koja u Neretvu ulazi do ušća Bune, nalazi se na Crvenoj listi IUCN-a od 1996. godine kao vrsta o kojoj nema dovoljno podataka, također zaštićena Bernskom konvencijom i Evropskom direktivom o zaštiti staništa. Treba spomenuti i ribu žutalj (Rutilus basak), regionalnog i ugrožnog endema, te strugača (Leuciscus svallize) i ukliju (Alburnus albidus).

Zabilježene su i vrste koje poniru, poput podustve (Chondrostoma knerii) koja je prisutne su rijeci tek nekoliko mjeseci.

Rijeke kao prilika za edukaciju djece i mladih, ali i za pomirenje

Poznavanje prirode, orijentacija u prirodi, upoznavanje sa karakteristikama kraja u kojem živimo – sve bi to trebalo biti dio nastavnog plana. Ali ipak, nekako ove stvari iskliznu iz obrazovnog procesa. Adnan Đuliman, iz nevladine organizacije „Novi val“ je prepoznao značaj rijeka za neformalno obrazovanje mladih, stvorivši jednu vrstu dodatka obrazovanju u školama.

Adnan Đuliman, nevladina organizacija „Novi val“, i Oliver Arapović, predsjednik Udruge „Majski cvijet“.
Adnan Đuliman, nevladina organizacija „Novi val“, i Oliver Arapović, predsjednik Udruge „Majski cvijet“.

„Mi smo shvatili da, u cilju očuvanja i rijeka i životinja, poput supova, mi moramo raditi s djecom. Ne možemo mijenjati mentalitet odraslih ljudi. U jednom momentu smo uvidjeli i da škole nemaju međusobnu saradnju i ja sam odlučio da nastavimo edukacije o prirodi kroz projekte sličnima kave smo radili o supovim, magarcu, psu tornjaku. Recimo kako se ponašati u prirodi. A u procesu tog rada s djecom treba raditi i na procesu pomirenja“, ističe Đuliman.

Đuliman tijesno sarađuje sa dr. Riđanovićem i pomaže oko mnogih stvari vezanih za probleme rijeka Neretve i Bune. Spada u neke od ključnih osoba koje su skrenule pažnju na to šta MHE znače za područje u kojem se grade i kolika je šteta od njih.

„Planirano je istraživanje rijeke Bune odnosno invertarizacija mekousne pastrmke. Ovaj projekat će biti finansiran od strane američke The Nature Conservancy i u ovom projektu sam uključen ja, kao ekspert iz oblasti ekologije i ihtiologije i radim zajedno s eko-udrugom Novi val iz Blagaja“, ističe dr Riđanović.

Pravna borba za Bunske kanale

U ovoj priči oko očuvanja Bunskih kanala našao se i Oliver Arapović, predsjednik udruge „Majski cvijet“. Ova udruga nastoji sačuvati rijeku Bunu i Neretvu i spriječiti izgradnju malih hidroelektrana MHE „Buna 1” i MHE „Buna 2“ te je organizovala i potpisivanje peticija protiv izgradnje ovih objekata. Građanska hrabrost ovih ljudi da ne šute i ne zatvore oči pred prijetnjom devastacije rijeka zaslužuje veliko poštovanje.

Nakon pravne analize, iznijete u Studiji slučaja za spomenute mini hidrocentrale, koju su uradili pravni eksperti Centra za životnu sredinu (CZZS) i Aarhus Centra Sarajevo, utvrđeno je da proces izdavanje okolišne dozvole za izgradnju MHE „Buna 1” i MHE „Buna 2” nije izvršen u skladu s zakonom i međunarodnim pravilima i postupcima, kao što je Arhuška konvencija, s obzirom da Eko udruga „Majski Cvijet,” kao zainteresovana strana, nije bila adekvatno uključena u administrativne procese koji prethode izdavanju okolinske dozvole. Također, došlo je do grubog kršenja administrativnih procesa u postupku pripreme Odluke o izmjenama i dopunama Prostornog plana Općine Mostar.

Prema podacima udruženja EkoAkcija u Federaciji BiH planirana izgradnja ili je u izgradnji 207 mini hidrocentrala, a u Republici Srpskoj 146. U FBiH je već izgrađeno 69 MHE, a u RS 51.

„Po našoj statistici, ukupno 60 koncesija je trebalo biti u Hercegovačno-neretvanskoj županiji, a izdato je negdje oko 40, preko 20 je urađeno. Donošenjem ovog novog zakona spriječeno je oko 100 minihidroelektrana da se izgradi“, kaže Oliver Arapović.

Iako je Agencija vodno područje Jadranskog mora u julu 2022. godine odbacila zahtjev za izdavanje saglasnosti za zahvatanje vode radi proizvodnje električne energije za MHE Buna 1 i Buna 2, borba za Bunu i Bunske kanale još nije gotova. Kako kaže Emina Veljović, izvršna direktorica Resursnog Aarhus centra u BiH, veliku prijetnju Buni i za Bunske kanale opasnost predstavlja izgradnja Gornjih Horizonata.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG