Izdvojeno
BPNP: Unutar anonimnog bošnjačkog neonacističkog pokreta koji privlači maloljetnike
Duže od deceniju Bosanski pokret nacionalnog ponosa (BPNP) na svojoj internet stranici uz bošnjački nacionalizam promovira i neonacističke ideje antisemitizma, homofobije i rasizma, ali je organizacija uspjela izbjeći odgovornost i od javnosti sačuvati identitet svojih članova.
Istraživanje Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) identifikovalo je najmanje deset članova čija su lica uglavnom zamagljena na fotografijama. Neki od njih u prvim razgovorima za medije otkrivaju kako je pokret organizovan, načine regrutovanja i planove registracije pokreta.
Emir je konačno mogao slobodno spustiti na sto listove papira koje je do tada savijao i skrivao jaknom. Na njima je bio promotivni materijal krajnje desničarske organizacije koju je pomogao izgraditi. Izgledao je uvjereno da novinari ne znaju njegov stvarni identitet.
Kada je njegovo pravo ime izgovoreno u razgovoru, mršavi mladić u kasnim dvadesetim sa rijetkom svijetlom bradom na trenutak je zastao prije nego što je nastavio dijeliti svoje iskustvo ulaska u pokret.
“Osjećao sam se na neki način moćno. Kao tinejdžer – zastava, imaš neku viziju da će to postati nešto malo veće”, kaže Emir, što nije njegovo pravo ime jer je na razgovor pristao anonimno.
Njega su kao maloljetnika u pokret najprije privukli ekstremni bošnjački nacionalizam kojeg je organizacija ispoljavala ali nije imao dilema kakvu ideologiju on predstavlja.
“Znao sam da ima nacizma. Nadao sam se da to neće biti toliko ispoljavano. Imam i ja to gledanje pozitivno što se tiče svastike”, kaže on.
Otvorenije od drugih, krajnje desničarska grupa u Bosni i Hercegovini BPNP je na svojoj internet stranici promovirao nacionalsocijalizam, politički pokret Adolfa Hitlera koji je odgovoran za ubistava miliona ljudi.
U zemlji kakvu žele stvoriti članovi BPNP-a za Jevreje i druge manjine ne bi bilo mjesta, a državljani BiH bi mogli biti “jedino ljudi koji pripadaju evropskom genetskom i kulturnom nasljedstvu, gdje su Bošnjaci uključeni”.
U takvoj zemlji ne bi bilo mjesta za LGBT osobe niti slobodne medije. Emir govori da je u jednom trenutku želio zvanično registrovati pokret, ali ta ideja nije naišla na odobravanje jer bi morali da se odreknu neonacističke ideologije.
Uprkos tome što u BiH ne postoje zakoni koji zabranjuju ili kažnjavaju isticanje nacističkih simbola, pripadnici BPNP-a skrivaju od javnosti svoje identitete.
Novinari BIRN-a BiH su istraživanjem na društvenim mrežama identifikovali deset trenutnih ili bivših članova ove organizacije koji su na svojim društvenim mrežama opisani kao “pripadnici Handžar divizije”, grupe Skinheads, te dijele desničarske simbole ili su sami naveli da pripadaju BPNP-u.
Dodatno istraživanje osoba povezanih sa ovim članovima otkrilo je druge članove ili simpatizere koji su dijelili oznake ili se slikali sa zastavom pokreta.
Najmanje jedan bivši član je danas politički aktivan, a objave organizacije pokazuju i divljenje desničarskim grupama širom Evrope.
Stavovi BPNP-a promoviraju neonacizam
Članom BPNP-a na društvenoj mreži VKontakte se predstavlja Alen Žunić iz Tuzle. Na tom profilu on ističe kako je zainteresiran za nacionalsocijalizam, krv, rasu i zemlju, te bošnjački tradicionalizam.
Iza opisa “Forces of Tradition” [Snage tradicije] na Facebooku nalazi se upravo Žunić. Na profil pod nazivom Veritas Vincit [Istina pobjeđuje] postavio je fotografiju kolovrata.
Na upit novinara BIRN-a BiH, sa ovog profila je prvo odgovoreno da nije riječ o Žuniću, da bi u početku nove poruke, koja je ubrzo poslije obrisana zajedno sa profilom na Facebooku, bilo navedeno: “Ja jesam Alen.”
U kratkim odgovorima na upit novinara, Žunić je napisao kako više nije član pokreta.
“To prvo nisu bili ozbiljni članovi, drugo Pokret se vodio u dijaspori”, napisao je u jednom od odgovora Žunić, dodajući kako članovi pokreta nisu bili “nikakvi teroristi”.
Trojica članova koji su pristali razgovarati sa novinarima BIRN-a BiH i koji za sebe također tvrde da su bivši članovi, Žunića i dalje smatraju aktivnim članom BPNP-a.
Članovi iz dijaspore igraju važnu ulogu u donošenju odluka ali i finansiranju rada pokreta, naglašeno je u nekoliko razgovora s osobama koje su potvrdile da su bili unutar pokreta. Iako više nisu dio organizacije, oni i dalje skrivaju identitete bivših kolega iz dijaspore.
Glavni štab, kako ga naziva Emir, odnosno osobe koje su donosile odluke nalaze se u inostranstvu.
“Oni su nas na neki način finansirali”, kaže on i dodaje kako su promotivni materijali pokreta također dolazili iz inostranstva.
Ali je djelovanje usmjereno u BiH, a internet stranica pokreta je godinama bila poveznica i mjesto za privlačenje novih članova.
Na stranici Bosanskinacionalisti.org kreiranoj 2018. godine, koja predstavlja nastavak bivše ugašene stranice, navedeno je kako članovi BPNP-a nisu “humanitarci, niti glasnici kompromisa i štetnog mira, nego nosioci novog vala bosanskog nacionalizma, ponosa i tradicionalizma”.
“BPNP je nacionalistička i socijalistička organizacija. Iskreno se zalažemo za nacionalsocijalistički pogled na svijet”, navedeno je u jednom od opisa, što prema doktorici Bethan Johnson, doktorantici u Centru za analizu radikalne desnice, predstavlja zanimljiv aspekat s obzirom da se većina grupa ustručava koristiti taj izraz.
“On ima jače nagovještavanje nacizma od ostalih izraza koji bi se mogli koristiti”, govori ona.
“Pokret je naš biološki pogled na svijet i bori se za Bošnjake bez obzira na religijsku i podrasnu pripadnost”, navodi se na stranici, te dodaje kako je povratak Bosne Bošnjacima primarni cilj.
Na plakatima koje su lijepili širom BiH isticali su simbole nadmoći bijelaca, a u objavama na zvaničnoj Twitter stranici ovog pokreta iskazivano je divljenje prema Adolfu Hitleru.
Kako se navodi u objavi od 20. aprila 2019. godine “Hitler je utemeljio nacionalsocijalizam i bio je političar, umjetnik, pisac, vojnik i vođa”, a u objavi pola godine nakon se opisuje kako su članovi BPNP-a oni koji “samo poštuju prirodu”.
“Želimo biti najbolji, najjači, najmoćniji – je li to zločin? Za slabe, možda jeste”, stoji u objavi iz oktobra 2019. godine.
Na upit BIRN-a BiH upućen na e-mail adresu navedenu na stranici ovog pokreta o funkcioniranju ove organizacije nije odgovoreno.
Majicu na kojoj se nazire polovina natpisa “White power” kojim je okružen keltski križ, simbol koji koriste brojne desničarske i supremacističke grupe na jednom od svojih Facebook profila, tri godine nakon prvobitne objave, i dalje je u vrijeme istraživanja BIRN-a BiH držao Ahmed Lugonja iz Novog Travnika.
Opisi profila kojima je upravljao sadržavali su brojeve 19 i 88, te naziv Nacionalsocijalističke partije. Dok se na jednom od profila opisao kao “handžar Boj”, naInstagramu drži fotografiju Totenkopfa, nasmiješene lobanje sa prekriženim kostima iza.
Prema Bazi podataka o simbolima mržnje organizacije Anti-Defamation League (ADL) broj 88 znači “Heil Hitler”, dok je Totenkopf simbol koji je koristila SS “Totenkopf divizija” u Drugom svjetskom ratu.
Lugonja je nakon javljanja novinara BIRN-a BiH pristao na sastanak i nezvanični razgovor, ali je odbio zvanično govoriti o članstvu u organizaciji.
Nedugo poslije je izbrisao dva profila na društvenim mrežama.
Pokret koji slijedi ideologiju “krvi i tla”
Članovi BPNP-a, prema analiziranim profilima i razgovorima sa članovima koji tvrde da su izašli iz pokreta, pokretu se najčešće pridružuju kao maloljetni. Dva bivša člana pokreta koja su pristala na razgovor, na prelazu u punoljetstvo su, u različitim vremenskim periodima, u dva grada, pristupila pokretu. Pristali su dati uvid u rad organizacije pod uslovom da govore anonimno.
Za njih je ulazak u pokret počeo “lajkanjem” stranica BPNP-a na društvenim mrežama i praćenjem osoba koje promoviraju ekstremni nacionalizam, ali i mržnju prema određenim skupinama u društvu.
Nedim iz Sarajeva, što nije njegovo pravo ime, kaže kako je prije četiri godine zapratio stranice na kojima je objavljivan propagandni materijal protiv LGBT zajednice i protiv komunizma, a gdje se pozivalo na jedinstvo Bošnjaka.
“Kada lajkaš te objave ili komentarišeš, oni vide”, kaže Nedim i dodaje da uslijedi poziv za pridruživanje.
“Tako su i mene ubacili”, kaže on, dodavši kako je ubačen u tajnu grupu.
Njega je u srednjoj školi interesovala historija što ga je odvelo da čita o nacizmu i nacionalsocijalizmu, ali i Hitlerov “Mein Kampf”, nakon čega je otkrio da u BiH postoji “bosanski neonacistički pokret”.
“Pokret je samo nacionalistički, nije nacionalsocijalistički, ali većina članova simpatiše nacionalsocijalizam”, navodi Nedim, koji sebe ne smatra šovinistom.
“Istražio sam tu ideju i svidjela mi se – nacionalsocijalizam. Priznat ću, tada sam htio da pripadam nečemu”, dodaje Nedim, za koga odlazak na utakmice kao navijača nije bio dovoljan: “Trebalo mi je još nešto malo da me ispuni, da imam šta raditi prije i poslije škole. Bio sam zainteresovan za tu ideju, bio sam protivnik komunizma.”
On je umjesto dokumentarnih filmova o holokaustu nad Jevrejima koji su se emitovali na televizijskim kanalima tražio videe na YouTubeu u kojima se negira holokaust. Nedim i danas relativizira broj od šest miliona stradalih Jevreja i odgovornost nacista za njihovu smrt.
Emir iz Tuzle je sa novinarima razgovarao dva puta. On sebe opisuje kao bivšeg vođu ogranka u Tuzli, jednog od nekoliko koje BPNP ima prema njihovoj internet stranici. On je u svoje prijatelje na Facebooku počeo da dodaje osobe iz pokreta, komentariše i odobrava njihove objave. Prije nego je postao član, preuzeo je sliku tadašnjeg vođe i stavio na svoj profil.
“Samim tim on je pratio mene i kada me vidio u gradu, prišao mi je. Tako smo se upoznali. Poznavao me preko Facebooka”, ispričao je Emir, koji navodi da ga je jedan od članova pozvao da bude član pokreta.
Kako pojašnjava Johnson, društvene mreže su jako bitne za regrutaciju novih članova s obzirom da omogućavaju stepen anonimnosti i tajnost za članove.
“Takva radikalizacija danas se dešava putem društvenih mreža, ili barem inicijalno putem društvenih mreža, da bi kasnije prešla na neke druge platforme”, navodi Johnson, pojašnjavajući kako mladi na mrežama lajkaju različite stvari koje im potom konstantno izlaze, zbog čega se stvara “eho komora”.
“To je vrlo bitno za regrutaciju odraslih i mladih, posebno mladih”, kaže Johnson.
Emir je, kako navodi, kratko bio član, te relativno brzo dobio “viši čin” – postao je vođa tuzlanskog ogranka.
“Bila mi je čast biti vođa tuzlanskog ogranka jer još taj pokret nije bio toliko razvijen. U to vrijeme ja sam razmišljao o tome da ja njega razvijem, i kada se bude razvio toliko dovoljno ja ću biti upamćen kao osoba koja ga je razvila”, kaže, dodajući kako je pokret prvenstveno fokusiran na “borbu za ljiljane”.
Bivši sarajevski član priznaje kako su stavovi ove organizacije kontroverzni.
Prema Priručniku BPNP-a objavljenom na stranici, naglašeno je kako je bitno da članovi žive kao nacionalsocijalisti, pri čemu se nacionalsocijalizam definira kao “originalni, biološki, prirodni i naučni način razmišljanja i posmatranja svijeta”.
Zbog ovakvih stavova pokret se spominje i u Izvještaju Komiteta za međunarodne odnose Kuće lordova pri britanskom parlamentu o Zapadnom Balkanu objavljenom u januaru 2018. godine.
“U Bosni i Hercegovini, Bosanski pokret nacionalnog ponosa formiran 2009. godine nacionalistička je i sekularna organizacija čija je ideologija potkrijepljena uvjerenjem u superiornost Bošnjaka i uvjerenje da samo oni trebaju vladati Bosnom i Hercegovinom”, stoji u ovom Izvještaju, dok se u Izveštaju Centra Simon Vizental o digitalnoj mržnji i terorizmu BPNP opisuje kao pokret koji slijedi ideologiju “krvi i tla”, pozivajući na Bosnu samo za “Bošnjake”, koje “genetika” smatra građanima.
“Oni su protiv multikulturalizma koji se smatra prijetnjom za opstanak ‘pravih’ Bosanaca. BPNP se suprotstavlja cionizmu, islamizmu, komunizmu i kapitalizmu. Pokret je snažno homofobičan, tvrdeći da homoseksualnost uništava društvo prijeteći ‘porodičnim vrijednostima’”, navodi se u izvještaju.
Takve “porodične vrijednosti” i shvatanje ideologije iza nacističke svastike danas svojoj kćerki želi da prenese član iz Tuzle.
“Svastiku sam poštovao (…) zato što je protiv Jevreja. Oni nisu dobar narod, oni su loš narod. Cionisti tačnije”, kaže, te na dodatno pitanje o mržnji prema LGBT zajednici, migrantima govori kako je “to zaobišao u djelovanju pokreta”, ali da podržava stavove BPNP-a prema njima.
Na pitanje novinara o upotrebi kukastog križa u djelovanju pokreta u Sarajevu, bivši član kaže kako je ona bila zabranjena.
“Imali smo slike stećaka na kojima je bio simbol sličan kukastom križu. Mi smo smatrali da on ne bi trebao biti zabranjen jer je to germanski simbol”, smatra Nedim.
On na svom Facebook profilu ima fotografije znaka rune, simbola koji su prisvojili nacisti u Njemačkoj u Drugom svjetskom ratu.
Osim rune, na jednoj od fotografija on nosi majicu sa simbolom crnog sunca.
Nacionalsocijalistička partija je upotrebljavala te simbole kako bi se poticao narod, dodaje on.
Crno sunce prema Bazi simbola mržnje predstavlja izmijenjeni oblik svastike. Ovaj simbol su koristile SS divizije, a brojni neonacisti i drugi supremacisti su usvojili ovaj simbol.
Zastava – najvrednija materijalna stvar
Bosanski pokret nacionalnog ponosa koristi grb koji je u okviru crnog štita sa zlatnim linijama okolo, na čijem vrhu je ispisan skraćeni naziv pokreta – BPNP.
Mač koji prolazi kroz rotirani grb srednjovjekovne Bosne po sredini, kako se na stranici navodi, postoji na mnogim srećcima i predstavlja simbol vječne borbe za Bosnu i bošnjaštvo.
Uz ovaj, pokret koristi i grb s orlom koji simbolizira “slobodu Bosne i asocira na dominaciju ili preuzimanje potpune kontrole i autoriteta”, a njega koriste samo aktivisti pokreta.
Zastavu koju pripadnici ovog pokreta ističu na društvenim mrežama i dalje ima bivši vođa iz Tuzle. On je novinarima BIRN-a BiH kazao kako je dobijanje zastave najvrednija materijalna stvar koja se može dobiti, te da su svi ogranci imali po jednu zastavu.
Uz nju je dobio i zakletvu prema kojoj “ni u kom slučaju, nipošto ne smije zastava biti izgubljena, ni da padne, niti išta slično”.
“Zastavu si morao da poljubiš kad je uzimaš u ruke”, kaže i dodaje kako se oduzimanje zastave od suparničke grupe nije smjelo dopustiti bez borbe.
Prema fotografijama koje su pronašli novinari BIRN-a BiH, zastave su nosili na bitna obilježavanja i postavljane su na stranicu pokreta kao dio aktivnosti.
Zastavu koju je dobio bivši vođa iz Tuzle, isticao je Ernad Drljić iz okoline Tuzle.
Na upit novinara BIRN-a BiH o aktivnostima koje je provodio dok je bio član, Drljić je odbio razgovor, navodeći kako je bio maloljetan i nije do kraja bio upoznat čime se pokret bavi, te da je sada politički aktivan u svojoj zajednici.
Prema podacima objavljenim na njegovom profilu, Drljić je član Stranke demokratske akcije (SDA).
Finansiranje organizacije, najčešće za pravljenje letaka ili zastava, dolazilo je iz BiH ali i izvana nakon što su se neki članovi odselili, kaže Nedim.
“Kako su se odselili, bilo im je žao što ne mogu učestvovati u akcijama pa su pomagali novčano. Novac se trošio na naljepnice, majice, zastave i plakate”, govori Nedim.
Divljenje stranim ultradesničarskim grupama
Prije četiri godine zajedno sa zastavom BPNP-a pet osoba istaklo je zastavu Nordijskog pokreta otpora (Nordic Resistance Movement NRM), desničarskog neonacističkog pokreta koji djeluje pretežno u Finskoj, Norveškoj i Švedskoj.
Ovaj pokret je u Finskoj zabranjen 2017. godine, a njihovo gašenje zbog djelovanja protiv prihvaćenih moralnih kodeksa kao što su ljudska prava i jednakost, te kršenja zakona Vrhovni sud je naredio 2020. godine.
Ova organizacija također održava veze sa drugim sličnim organizacijama poput “Ruskog imperijalnog pokreta” (Russian Imperial Movement) i Nacionalne akcije (National Action), krajnje desničarskim organizacijama odnosno paravojnim pokretima.
Fotografiju sa zastavom NRM-a objavio je Haris Husarić iz Tuzle. Fotografija se također nalazila na ranijoj internet stranici BPNP-a, a Husarić je na svom profilu osim ove podijelio još nekoliko fotografija članova BPNP-a sa zamućenim licima ali i fotografiju mladih pripadnika jedinice sa SS obilježjima.
On je odbio razgovarati za BIRN BiH, nakon čega je izbrisao svoj profil na Facebooku.
Na fotografiji pojedinca koji javno ističe da je pripadnik BPNP-a iskazana je podrška “ukrajinskim nacionalistima u borbi protiv ruske i robounijske dominacije”.
Na jednoj od fotografija zastava ovog pokreta nalazi se uz zastavu “Azova”, ukrajinske vojne jedinice koja ratuje protiv proruskih snaga na istoku zemlje i koja je godinama u svoje redove privlačila ultradesničare.
Poput ovih organizacija, članovi BPNP-a su za komunikaciju najčešće koristili grupne poruke kroz aplikacije na mobilnim telefonima. Sastajali su se najčešće u barovima, ali su se trudili da drugi ne čuju o čemu govore. Na članskim kartama nisu bila navođena njihova prava imena a trebalo je da se na društvenim mrežama suzdrže od otkrivanja pripadnosti pokretu.
“Nisu željeli svoj privatni život miješati u to. Željeli su ostati u tajnosti”, kaže Emir i dodaje kako je danas teško doći do članova pokreta.
On je ranije imao ideju da registruju pokret, a kasnije uđu i u politiku.
“Ja sam krenuo prema legalizaciji, nisam želio da budemo u tami, planirali smo i uniforme da se naprave”, objašnjava Emir i nastavlja kako je tu ideju odbilo rukovodstvo pokreta.
On se prisjeća rasprava da bi za legalizaciju morali da se odreknu poveznica sa nacizmom.
“Nije trebalo samo znakovi da se sklone, trebalo je i ideologiju izmijeniti. Ne možeš da pratiš ideologiju Hitlera, ne smiješ da podržavaš ideologiju za ubijanje nekog naroda. Moraš biti čist. Budi čist na papiru”, navodi on.
Sam pokret neko vrijeme nema vidljivije objave na društvenim mrežama. Nedim kaže da je iz pokreta izašao 2019. godine i da ne zna šta se danas dešava unutra, ali je ove godine ponovo dobio poruku o pokretanju aktivnosti od drugih članova.
“Ja sam u januaru ubačen u grupu, ali sam rekao da nisam zainteresovan”, kaže on.
Iz pokreta je izašao zbog fakulteta ali i vjerskih razloga.
“Došao sam do toga da mi osim Kur′ana ne treba ništa, (…) smatram da mi osim islama ne treba druga uputa i da sam bezveze tražio nešto drugo”, kaže Nedim, koji uprkos napuštanju pokreta oklijeva osuditi većinu stavova pokreta o holokaustu i nacionalsocijalizmu.
“Da li mi je drago što sam bio u tome, nije mi ni drago ni žao”, navodi on.
BPNP i policija
Bivši članovi BPNP-a sa kojima su novinari razgovarali rekli su kako im nije poznato da je pokret imao nasilnih akcija, niti problema sa policijom. Oni negiraju ranije navode da članovi organizacije stoje iza nasrtaja na antifašiste i skrnavljenja jevrejskog groblja u Tuzli.
Ali upravo je kanal koji nosi naziv BPNP na svom YouTube kanalu 2018. godine postavio video u kojem se spominje i napad na jednog od antifašista u Sarajevu sa naslovom “Ne možete nas zaustaviti”.
Član Antifašističke grupe iz Sarajeva, koji je govorio anonimno za BIRN BiH, ispričao je kako su imali neugodnosti sa BPNP-om tokom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom 2013. godine.
“Izašli su sa transparentima i pljunuli su nekog momka”, kazao je, dodavši kako su u grupi bila tri muškarca.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajeva kažu da su upoznati sa postojanjem pokreta i da sve informacije o pojedincima iz desničarskih organizacija prosljeđuju Federalnoj upravi policije, ali su iz ove Uprave rekli kako nemaju podatke o radu pokreta.
See all News Updates of the Day
Putin kaže da bi se on i Trump trebali sastati kako bi razgovarali o Ukrajini i cijenama energije
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u petak da je otvoren za razgovore s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o pitanjima kao što su rat u Ukrajini i cijene energenata i ideju da se sastanu ocijenio dobrom.
Ali Putin je novinaru ruske televizije rekao da je pitanje pregovora sa Ukrajinom komplikovano činjenicom da je njen predsjednik Volodimir Zelenski potpisao dekret kojim se sprječava da vodi razgovore sa Putinom.
Putin je Trumpa, koji je ove sedmice zaprijetio Rusiji novim sankcijama i tarifama ako ne pregovara o prekidu rata, opisao kao pametnog i pragmatičnog.
Rekao je da ne očekuje da će američki predsjednik donositi odluke o sankcijama koje će se odraziti na američku ekonomiju.
„Zato bi, najvjerovatnije, bilo bolje da se sastanemo, na osnovu današnje realnosti, da mirno razgovaramo o svim onim oblastima koje su od interesa i za SAD i za Rusiju. Spremni smo. Ali, ponavljam, to prvenstveno, naravno, zavisi od odluka i izbora sadašnje američke administracije”, rekao je.
Američki agenti izvršili su raciju na radilištu u New Jerseyju nakon Trumpovih uredbi o imigrantima
Američki imigracioni agenti uhvatili su u četvrtak migrante bez dokumenata, kao i američke državljane u raciji na radnom mjestu u Newarku, New Jersey, a gradonačelnik je rekao da je akcija uključivala pritvaranje vojnog veterana i kršenje ljudskih prava.
Racija u najmnogoljudnijem gradu New Jerseyja, kojeg je u prošlosti hvalio gradonačelnik Ras Baraka zbog politike "utočišta" koja štiti migrante, uslijedila je nakon obećanja predsjednika Donalda Trumpa da će deportirati milione imigranata koji se ilegalno nalaze u SAD-u.
Trump je nakon preuzimanja dužnosti u ponedjeljak izdao niz izvršnih naredbi koje imaju za cilj suzbijanje ilegalne imigracije. On je poduzeo korake da kazni zvaničnike koji se opiru provođenju njegove sveobuhvatne akcije.
U raciji u poslovnom objektu u Newarku, agenti Imigracione i carinske službe (ICE) nisu uspjeli predočiti nalog dok su privodili "stanovnike bez dokumenata, kao i građane", rekao je Baraka u saopćenju.
"Jedan od zatočenih je vojni veteran SAD-a koji je pretrpio poniženje zbog dovođenja u pitanje legitimnosti njegove vojne dokumentacije", rekao je Baraka.
U saopćenju, glasnogovornik ICE-a je rekao da agenti "mogu naići na američke građane dok obavljaju terenski rad i mogu zatražiti identifikaciju kako bi utvrdili identitet pojedinca, kao što je bio slučaj tokom ciljane operacije na radilištu u Newarku".
Portparol je rekao da ICE istražuje incident.
Baraka je rekao da je racija prekršila prava građana prema Ustavu SAD-a.
"Newark neće stajati skrštenih ruku dok se ljudi nezakonito terorišu", rekao je on.
Ni Baraka ni ICE nisu identifikovali firmu koja je pretresena.
Portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je na X-u da je Trumpova administracija u četvrtak uhapsila 538 ljudi, opisujući ih kao "ilegalne imigrantske kriminalce". Ona je rekla da su među njima bili članovi venecuelanske zatvorske bande i ljudi osuđeni za seksualne zločine.
Leavitt nije dala više detalja.
Niz studija akademika i istraživačkih centara pokazalo je da imigranti ne čine zločine u većoj stopi od Amerikanaca. Druge studije otkrivaju da imigranti u SAD ilegalno također ne čine zločine u većoj stopi.
Baraka, gradonačelnik Newarka, jedan je od prvih lokalnih zvaničnika u SAD-u koji je dao izjavu o specifičnoj raciji nakon početka Trumpove kontrole imigracije.
2017. godine potpisao je izvršnu naredbu kojom se učvršćuje status utočišta Newarka i bio je glasni protivnik Trumpove imigracione politike tokom prvog predsjednika predsjednika.
Da li će Trump inicirati trku poput "zlatne groznice" za mineralima na Grenlandu?
Rudna bogatstva na arktičkom ostrvu Grenland u centru su pažnje nakon što je američki predsjednik Donald Trump rekao da želi da preuzme kontrolu nad tom teritorijom od Danske, što je izazvalo uzbunu evropskih saveznika.
Trumpove riječi odjeknule su u intervjuu potpredsjednika JD Vancea 12. januara za Fox News Sunday, koji je rekao: "Na Grenlandu treba da se sklopi dogovor" i da ostrvo ima "mnogo velikih prirodnih resursa".
Do sada se rudarska industrija Grenlanda mučila da ostvari profit, ali da li bi to sada moglo da se promijeni?
„Pun minerala”
Grenland trenutno ima samo jedan aktivni komercijalni rudnik — Bijelu planinu — koji se nalazi sjeverno od glavnog grada, Nuuka, a krajolik svoju jasnu, monohromatsku boju dobija zbog anortozita, magmatske stijene koja je bogata naslagama kalcijuma i drugim mineralima.
Operater rudnika, Lumina Sustainable Materials, otprema stijenu sa zapadne obale Grenlanda u Aziju, Evropu i Sjevernu Ameriku, gdje se koristi za izradu raznih proizvoda kao što su fiberglas, boje, ispunjivači, cement i polimeri.
U toku su napori da se eksploatišu nalazišta aluminijuma unutar anortozita.
„Grenland je zemlja puna minerala. Imamo, bukvalno, minerale dostupne svuda”, rekao je Bent Olsvig Jensen, izvršni direktor Lumine na Grenlandu, u razgovoru za Glas Amerike.
Desetine drugih rudarskih kompanija iz cijelog svijeta sprovode istraživanja i studije izvodljivosti širom Grenlanda, iako je Bijela planina za sada jedina živa komercijalna operacija.
Takmičenje sa Kinom
Prisutni minerali uključuju obilje rijetkih zemnih elemenata kao što su litijum i skandijum, koji su kritični za uređaje kao što su baterije. Globalnim lancima snabdijevanja za te elemente trenutno dominira Kina.
Trump je više puta rekao da je američka kontrola nad Grenlandom neophodna zbog "međunarodne bezbjednosti". Njegovi komentari izazvali su političku buru na Grenlandu i u Danskoj, ali rudarske kompanije vide priliku.
"Njegova zainteresovanost za Grenland zapravo može da pomogne industriji da dobije pristup daljim investicijama, koje su potrebne da bi se industrija razvila na Grenlandu", rekao je Jensen. "Dakle, da, definitivno to pozdravljam. I mislim da je važno da se sa obje strane - i sa strane industrije, ali i sa političke strane na Grenlandu - pozicioniramo prema Trumpu i SAD"
"Nije na prodaju"
Vlada Grenlanda je uglavnom autonomna, iako je Danska odgovorna za bezbjednost ostrva.
Naaja Nathanielsen, ministrica za resurse Grenlanda, naglasila je dugogodišnji odgovor vlade na Trumpovo interesovanje: Otvoreni smo za posao, ali ne i za prodaju.
"Mi zaista želimo američke investicije. Želimo saradnju sa američkim State Departmentom i već neko vrijeme pokušavamo da se založimo za to", rekla je ona za Glas Amerike.
Grenland je potpisao ugovor sa Trumpom tokom njegove prve administracije 2019. o jačanju rudarske industrije.
"SAD su finansirale naš direktni marketing prema investitorima širom svijeta, ali taj sporazum je upravo došao do kraja. Zbog toga, već neko vrijeme pokušavamo dobijemo angažman sa SAD kako bismo obnovili taj ugovor", rekla je Nathanielsen.
Izazovi
Uprkos širokom priznanju datom rudnom bogatstvu Grenlanda, privlačenje investicija u rudarstvo je dugoročan problem.
"Već dugi niz godina vidimo da postoji određeno oklijevanje u okruženju investitora da se angažuju u visokorizičnim, dugoročnim projektima. Trenutno imamo samo jednu licencu u američkom vlasništvu. Za poređenje, imamo 23 iz Kanade, 23 iz Ujedinjenog Kraljevstva i oko 10 iz Danske, tako da to nije oblast u kojoj se trenutno nalazi mnogo angažovanja SAD, a postoji mnogo mogućnosti", kaže Nathanielsen.
Vlada Grenlanda se zalaže za punu nezavisnost od Danske. Pristalice se nadaju da bi rudno bogatstvo ostrva moglo jednog dana da obezbijedi ekonomsku osnovu za punu državnost. Ali predstoji dug put, rekao je Ulrik Pram Gad, analitičar Danskog instituta za međunarodne studije u Kopenhagenu.
"Ako želite minerale iz zemlje i ekonomski finansirate samoodrživost Grenlanda, onda ćete morati da se uključite u međunarodnu preradu", rekao je Gad za Glas Amerike.
"I onda, vjerovatno ćete morati da dobro razmislite o tome kako da se uvjerite da ovi rudarski projekti koriste ljudima koji žive blizu njih, umjesto da to bude nova verzija imperijalističkog vađenja. Jer tada Grenlanđani to možda neće željeti u svom kraju", objasnio je.
Rizik se ne završava uvijek nagradom. Rubini i ružičasti safiri vađeni su u rudniku Aapalutok do 2023. godine, kada je njegov operater, Greenland Ruby, bankrotirao, sa 71 milion dolara duga. Kompanija je u restrukturiranju i traži nove investitore, sa ciljem ponovnog pokretanja poslovanja.
Grenland se prostire na 2,1 milion kvadratnih kilometara i veći dio godine je okovan ledom.
"Očigledno je da smo usred Arktika, tako da postoje neki logistički izazovi", rekao je Jensen iz Lumine. "Nije cijeli Grenland otvoren tokom cijele godine. Međutim, to je nešto iz čega možemo da isplaniramo izlaz."
Jensen je dodao da investitori moraju imati strpljenja da bi ostvarili profit.
"Potrebno je vrijeme da se razvije projekat od rane faze istraživanja dok zapravo ne budete imali rudnik iz kojeg možete da vadite i počnete da prodajete. I kao što svi kažemo u rudarstvu, 'Vrijeme je novac'".
Elon Musk i nasljeđe mogula u američkoj politici
Biznisi su bili isprepleteni sa američkom politikom još od prije osnivanja nacije. I premda neizabrani poslovni lideri igraju glavnu ulogu u finansiranju kampanja i političkih inicijativa, malo njih je u novije vrijeme preuzelo ličnu i javnu ulogu u politici kao Elon Musk.
Čak i prije izbora 2024, poduzetnik rođen u Južnoj Africi često je komunicirao s Vladom SAD preko svojih kompanija. Njegov proizvođač električnih automobila, Tesla, dobio je subvencije za zelenu energiju, dok njegova kompanija Space X ima više ugovora s NASA-om i američkom vojskom za pružanje usluga lansiranja u svemir, razvoj vozila i upravljanje letovima.
Preko SpaceX-a, Musk je također odigrao ključnu ulogu u američkoj podršci odbrani Ukrajine od ruske invazije tako što je ukrajinskim snagama obezbijedio Starlink satelitske internet terminale. Muskovo učešće u ratu postalo je izvor zabrinutosti nakon što su se pojavili izvještaji da je on direktno donosio odluke o korištenju terminala na terenu i da je bio u ličnom kontaktu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugim najvišim ruskim zvaničnicima.
Musk je stekao još značajniju ulogu u medijima kupovinom platforme za društvene mreže Twitter 2022. godine, koja je postala de facto javni trg na kojem su novinari, kompanije i vladini službenici davali javne objave i učestvovali u diskusijama zajedno sa redovnim korisnicima.
Preimenujući stranicu u X, Musk je promijenio politiku verifikacije i moderiranja sadržaja kako bi se borio protiv onoga što je opisao kao ljevičarsku pristrasnost, vraćajući nalog predsjednika Donalda Trumpa, kao i višestruke naloge koji su bili zabranjeni zbog govora mržnje. Kako su se približavali predsjednički izbori, Musk je koristio platformu da ojača Trumpove političke pozicije, na kraju se pojavio zajedno s njim u kampanji i sudjelovao u njegovim pozivima sa stranim liderima.
Muskovo učešće kulminiralo je time što je biznismen najavljen kao šef nove savjetodavne komisije za efikasnost vlade, nazvane po internetskom memu i kriptovaluti koju je sam Musk popularizirao.
No, iako je Muskova uključenost u američku politiku možda neobična u usporedbi s njegovim savremenicima, ona podsjeća na ranija razdoblja kada su poslovni lideri imali veliki utjecaj na poslove u zemlji.
J.P. Morgan (1837-1913)
Nakon što je svoju ranu karijeru napravio na Wall Streetu, John Pierpont Morgan je stekao slavu reorganizacijom rastuće željezničke industrije u zemlji nakon građanskog rata. Organiziranjem konferencija među željezničkim kompanijama i konsolidacijom onih u kojima je imao udjele, pomogao je u stvaranju integriranog željezničkog sistema, kao što će kasnije učiniti s nacionalnom proizvodnjom čelika.
Kada je ekonomska panika 1893. godine dovela do toga da SAD ponestaju zlatne rezerve, Morganova kompanija je uskočila da spasi vladu, isporučujući zlato u zamjenu za obveznice Trezora.
Zatim 1907. godine, kada je finansijska panika zaprijetila da sruši nacionalne banke, Morgan je ponovo bio zaslužan za spašavanje zemlje tako što je okupio direktore banaka i prisilio ih da se dogovore o planu uzajamne stabilizacije.
Morgan je zapamćen kao ozbiljan biznismen koji je davao prednost stabilnosti nad špekulacijama i podržavao bolnice, muzeje i univerzitete kroz svoje filantropske napore. Ali Morganova integracija željeznice i industrije čelika stvorila je monopole koji su inspirirali najranije antimonopolske zakone u zemlji.
Štaviše, činjenica da se američka vlada dva puta morala osloniti na privatnog biznismena da spasi svoje finansije postala je glavni razlog za zabrinutost, što je dovelo do stvaranja Federalnih rezervi.
Henry Ford (1863-1947)
Henry Ford je najpoznatiji po razvoju prvog masovno proizvedenog automobila, čime je ono što je ranije bio luksuzni proizvod učinio pristupačnim za prosječnog potrošača. Ford je popularizirao montažnu traku i 40-satnu radnu sedmicu, kao i postavljanje viših standarda plata s obrazloženjem da će bolje plaćeni i sretniji radnici biti produktivniji i moći kupiti automobile koje prave.
Ford je vjerovao da industrija i konzumerizam ne samo da bi koristili privredi, već promovirali svjetski mir, aktivno vodeći kampanju protiv rata kao gubitka produktivnosti. Pošto nije uspio spriječiti ulazak SAD-a u Prvi svjetski rat, Ford je poslušno opskrbljivao ratne napore i smirivao svoj aktivizam, ali se i dalje kandidirao za američki Senat 1918. - trku koju je za dlaku izgubio.
Ipak, nisu svi aspekti Fordove reputacije dobro zastarjeli. Tajkunov paternalistički i velikodušni pristup svojim zaposlenima išao je ruku pod ruku s njegovim nepokolebljivim protivljenjem sindikalnim naporima i štrajkovima radnika, koji su bili ugušeni silom.
Njegov pacifizam imao je i mračniju stranu. Ford je bio izrazito antisemit i vjerovao je da su Jevreji odgovorni za Prvi svjetski rat, kao i za mnoge bolesti u američkom društvu. Nakon što je kupio novine Dearborn Independent 1918. godine, Ford ih je iskoristio za objavljivanje više antisemitskih teorija zavjere, zaustavivši se tek nakon prijetnji bojkotom njegovih kompanija.
Kao dio America First Committee, Ford je vodio kampanju protiv ulaska SAD-a u Drugi svjetski rat i nastavio je poslovati s nacističkom Njemačkom sve dok SAD nisu objavile rat 1941.
William Randolph Hearst (1863-1951)
Kao vlasnik San Francisco Examinera i New York Morning Journala, Hearst je izgradio medijsko carstvo dok je bio pionir senzacionalističkog izvještavanja koji je postao poznat kao "žuto novinarstvo". Preuveličani izvještaji časopisa o španjolskom kolonijalnom nasilju na Kubi raspalili su američko mišljenje i povećali pozive na intervenciju. Kada je Kongres konačno objavio rat Španiji 1898, Hearst je lično otputovao na Kubu da izvještava o sukobu.
Hearstovo medijsko djelovanje kasnije će se proširiti na više od dvadesetak novina u više gradova, kao i na časopise i izdavače knjiga.
Nakon što se usredotočio na politiku, Hearst je nakratko služio u Zastupničkom domu američkog Kongresa za 11. okrug New Yorka, ali je za dlaku izgubio naknadne kandidature za gradonačelnika i gubernatora. Hearstove novine objavile su uvodnike u kojima se optužbe protiv predsjednika Williama McKinleya imale kontekst, a njega su okrivili za poticanje na McKinleyjevo ubojstvo 1901.
U početku progresivni populista, Hearst se pomjerio ka desničarskom izolacionizmu nakon Prvog svjetskog rata i Ruske revolucije 1917. Prosuđujući politiku New Deala predsjednika Franklina Delana Roosevelta kao antiameričku, Hearst je izrazio divljenje Hitleru i objavio članke njemačkog lidera. Ipak, Hearst je podržao ulazak SAD-a u Drugi svjetski rat nakon napada na Pearl Harbor, preusmjeravajući svoj fokus na promoviranje antiazijskih osjećaja i interniranje Amerikanaca Japana.
Danas se Hearst pamti kao inspiracija iz stvarnog života za film "Građanin Kane", koji je snimljen za njegovog života i koji je pokušao da spriječi da bude pušten.
Zaključak
Tajkuni koji su oblikovali američku politiku u prošlim epohama izazivali su divljenje i kontroverze, a njihov utjecaj je postao jasan tek kad se pogleda unazad. Ostaje da se vidi hoće li Muskov utjecaj nadživjeti Trumpovu administraciju i hoće li drugi moderni moguli slijediti njegov primjer.
Šta obuhvataju Trumpove dosadašnje uredbe
Predsjednik Donald Trump otpočeo je drugi mandat desetinama novih uredbi koje je potpisao, a čija je svrha da promijene trasu kojom ide vlada.
U četvrtak je potpisao uredbu kojom se nalaže da se skine oznaka "povjerljivo" sa dokumenata o ubistvu Johna F. Kennedyja, Roberta F. Kennedyija i Martina Luthera Kinga mlađeg, potvrdio je njegov saradnik.
Trump je potpisao i uredbu kojom se predviđa da Amerika postane centar razvoja vještačke inteligencije, a druga uredba predviđa osnivanje radne grupe za kripto valutu koja treba da predloži nove propise u toj oblasti. Također, potpisao je i uredbu o osnivanju tijela koje će biti zaduženo za nauku i tehnologiju.
Ostale uredbe koje je Trump potpisao od prvog dana na vlasti pokrivaju različite oblasti - od trgovine, imigracije, strane pomoći, afirmativne akcije pri zapošljavanju, ljudskih prava. Neke će imati utjecaj odmah, za druge će biti potrebno vrijeme, a zbog nekih su već pokrenute tužbe u pokušaju da zaustave primjenu.
Evo šta je Trump sve potpisao u prvih nekoliko dana mandata.
Imigracija i granice SAD
- Proglašena je "invazija na južnoj granici SAD", što sa sobom povlači određene poteze vlade i Trump kaže da će njegov kabinet preduzeti odgovarajuće korake kako bi "uklonio strane državljane koji učestvuju u invaziji".
- Američkim vojnicima daju se ovlaštenja da postupaju kao agenti graničnih službi, što je dio programa masovne deportacije. Iako zakon iz 1878. godine zabranjuje da se vojska koristi u svrhe unutrašnjih poslova, Trumpova uredba priliv imigranta definše kao "prijetnju po nacionalnu bezbjednost", i onda on kao vrhovni komandant može da naredi raspoređivanje vojske.
- Zaustavljanje ulaska izbjeglica i ukidanje Programa prijema izbjeglica počev od 27. januara 2025. godine i stavljanje tog programa na reviziju od 90 dana.
- Redefinisanje pravila o dobijanju državljanstva SAD pri rođenju koje reguliše 14. amandman. Trumpova uredba ukida pravo da djeca rođena u SAD automatski dobiju američko državljanstvo. Djeca čije majke nemaju legalan imigracioni status, ili u SAD borave legalno ali na privremenoj vizi, a očevi im nisu državljani SAD ili nemaju zelenu kartu, ne mogu da dobiju američko državljanstvo. Ova uredba se već osporava na sudu.
- Prioritetno završavanje zida i drugih barijera na granici SAD i Meksika.
- Naredbe sekretarima za pravosuđe i unutrašnju bezbjednost da osnuju radne grupe za bezbjednost u svih 50 država, i da u saradnji sa lokalnom i državnom policijom "okončaju prisustvo kriminalnih kartela, stranih bandi i transnacionalnih kriminalnih organizacija".
- Davanje ovlaštenja sekretaru za unutrašnju bezbjednost da angažuje i agente drugih državnih službi, onoliko koliko to zakon dozvoljava, da rade posao imigracionih agenata.
- Zahtijeva se sakupljanje DNK uzoraka i otisaka prstiju svih imigranata koji su u zatvorima, u skladu sa federalnim zakonom iz 2005.
- Zabraniti politiku "hapšenja i puštanja" koja zapravo dozvoljava ilegalnim imigrantima da ostanu u SAD dok čekaju da sud odluči o njihovom statusu, i umjesto toga primijeniti politiku hapšenja i deportovanja.
- Naložiti Sekretarijatu za unutrašnju bezbjednost da posveti resurse i honorarno angažuje firme kako bi "izgradile, upravljale, kontrolisale i koristile objekte za zadržavanje ilegalnih imigranata".
- Okončati programe "ujedinjenja porodica" koji omogućavaju članovima porodica ljudi iz Kube, Nikaragve, Haitija i Venecuele - koji su američki državljani ili imaju zelenu kartu - da im se pridruže u SAD, iako o njihovom statusu još nije odlučeno.
- Zahtijeva se revizija svih slučajeva imigranata koji su sada u SAD po osnovu "privremeno zaštićenog statusa" sa namjerom da se smanji obim onih koji dobijaju takav status.
- Vraćaju se standardi iz Trumpovog prvog mandata o dobijanju viza i bezbjednosnim provjerama za sve one koji traže "bilo kakvu vrstu imigracije", a nalaže se i primjena standardnih procedura za vize za "sve izbjeglice ili apatride" koji žele da dođu u SAD.
- Ukida se Bidenova uredba koja zahtijeva izradu planova utjecaja klimatskih promjena na trendove migracija.
- Nalaže se državnom sekretaru SAD i diplomatama da prijete sankcijama svakoj državi za koju procijene da oklijeva da primi svoje državljane koje SAD protjeraju.
- Nalaže se State Departmentu, Sekretarijatu za unutrašnju bezbjednost i drugima da preispitaju i preporuče promjene u sistemima za dobijanje viza i u roku od 60 dana podnesu izvještaj predsjedniku. Uredbom se poziva i da se identifikuju zemlje u kojima je proces dobijanja viza "toliko manjkav da se zahtijeva djelimična ili totalna suspenzija prijema njihovih državljana u SAD".
- Sekreratar za pravosuđe i drugi su pozvani da odbiju zahtjeve za davanje federalnih sredstava takozvanim "gradovima utočištima" za migrante, za koje ova administracija smatra da upadaju u ovlaštenja federalnih imigracionih službi.
- Privremeno obustavljanje davanja federalnih sredstava nevladinim organizacijama koje "podržavaju ili obezbjeđuju usluge, direktno ili indirektno, ilegalnim imigrantima, i provjera da li te organizacije na bilo koji način svojim djelovanjem krše imigracione zakone.
- Međunarodni karteli se označavaju kao "strane terorističke organizacije" prema postojećem federalnom zakonu. Ova uredba također aktivira Zakon o stranim neprijateljima u borbi sa kartelima.
- Sekretar za pravosuđe, državni sekretar i drugi u narednih 30 dana treba da "evaluiraju adekvatnost programa namijenjenih asimilaciji legalnih imigranata u SAD, i da preporuče neke mjere koje promovišu američki identitet".
Međunarodna trgovina, biznis i ekonomija
- Nalaže se svim agencijama izvršne vlasti da svoje politike kreiraju tako da potrošačke cijene budu manje. Trump želi izvještaj od najviših ekonomskih savjetnika Bijele kuće o tome na svakih 30 dana.
- Sekretarijatu za finansije i trgovinu, trgovinskom predstavniku SAD i drugima se traži da istraže uzroke trgovinskog deficita, identifikuju nepoštene prakse i izdaju preporuke - moguće i "globalne suplementarne tarife".
- Početak revizije trgovinskog sporazuma SAD, Meksika i Kanade, sa mogućnošću da se ponovo ispregovara 2026. ili ranije. Trump je najavio da će uvesti tarife od 25 odsto na uvoz robe iz Kanade i Meksika od 1. februara.
- Nalaže se osnivanje "spoljne poreske uprave" koja bi sakupljala novac od tarifa, carina i drugih prihoda od trgovine sa inostranstvom.
- Revizija trgovinskih dogovora sa Kinom i razmatranje novih, viših tarifa. Kao kandidat, Trump je pretio Kini tarifama i od 60 odsto.
- Istraga o tome kako fentanil ulazi u SAD, sa posebnim fokusom na Kanadu, Meksiko i Kinu, i izrada preporuka - uključujući tarife i sankcije.
- Suspendovanje učešća SAD u globalnom Poreskom dogovoru, međunarodnom sporazumu čiji je cilj da utvrdi minimum korporativnog poreza, kako bi se spriječile multinacionalne korporacije da ne plaćaju porez.
- Pauza na zabranu TikToka od 75 dana, a posebno se zabranjuje sekretaru za pravosuđe da primijeni zakon koji je Kongres usvojio 2024, kako bi nova administracija mogla da preispita rizike po nacionalnu bezbjednost i potraži potencijalnog američkog kupca za dio te društvene mreže.
- Vladnim zvaničnicima se zabranjuje da od vlasnika društvenih mreža traže da se bore protiv dezinformacija. Ova uredba konstatuje da su prethodni pokušaji da se tako nešto uradi "kršili ustavom zagarantovanu slobodu govora" i "davali prednost narativu koji je vlada željela da plasira o važnim stvarima u javnoj debati"
Klima, energetika, životna sredina
- Povlačenje SAD iz Pariskog sporazuma, kojim su se zemlje obavezale da smanje emisije štetnih gasova koje uzorukuju klimatske promjene. Uredbom se blokira transfer sredstava prethodno izdvojenih u okviru Međunarodnog klimatskog plana za finansiranje
- Proglašava se vanredno stanje u energetici, što je i simbolična mera koja oslikava Trumpovo obećanje o širenju energetskih projekata, ali i dozvoljava da se koriste federalna sredstva i primjenjuju zakoni poput Zakona o proizvodnji u odbrani. Taj zakon dozvoljava vladi da upravlja privatnim zemljištem i resursima kako bi proizvela dobra koja su neophodna na nacionalnom nivou.
- Traži se od Vojnog inženjerskog korpusa, dela američke vojske, da u najvećoj mogućoj mjeri iskoristi svoje ovlaštenje za hitno odobravanje energetskih projekata, i apeluje na sve agencije da koriste slične procedure, kako bi se zaobišli propisi o zaštiti ugroženih vrsta ili divljih životinja
- Eliminisanje Bidenovih politika namenjenih podsticanju proizvodnje i razvoja električnih vozila
- Traži se od svih agencija da u roku od 30 dana Kancelariji za budžet Bijele kuće dostave planove za ukidanje regulativa i pravila koja su ocijenjena kao "teret" za domaću proizvodnju i konzumaciju energije, sa posebnim naglaskom na naftu, prirodni gas, ugalj, hidro energiju, biogoriva, kritične minerale i nuklearnu energiju
- Ukidanje Bidenovih uredbi o klimatskim promjenama, uključujući i uputstva za primjenu koja dolaze iz Zakona o smanjenju inflacije, čiji je cilj bio da se smanje finasnijski rizici u borbi protiv klimatskih promjena, i osnivanje Predsedničkog saveta za nauku i tehnologiju
- Omogućiti eksploataciju fosilnih goriva na Aljasci i "ukinuti, povući, revidiradi, dopuniti, odvratiti ili izuzeti pojedine ili sve" regulatorne akcije koje su važne u toj državi. Posebno, Trump ponovo daje do sada suspendovane dozvole za eksploataciju fosilnih goriva, što je bilo zabranjeno zbog propisa o zaštiti divljih životinja na Arktiku
- Odbiti zahtjev Službe za ribarstvo i divlje životinje da napravi starosjedilačko sveto mjesto u okviru zakona o zaštiti divljnih životinja na Arktiku.
- Ponovno uvođenje pravila iz prvog Trumpovog mandata o lovu u nacionalnim rezervatima na Aljasci.
- Ukidaje Bidenovih regulativa o eksploataciji fosilnih goriva na federalnom zemljištu.
- Obnoviti pravnu borbu sa vladom Kaliforije o vodenim tokovima Sacramento-delta San Joakin. Trump želi da ukine propise o zaštiti riba i divljih životinja kako bi se omogućio veći protok vode ka Centralnoj dolini i južnoj Kaliforniji.
Različitost, ljudska i manjinska prava
- Izvršnoj vlasti i agencijama se daje 60 dana da ukinu programe po prinicipima afirmativne ackije - različitosti, pravičnosti, inkluzije (DEI), da smanje broj zaposlenih po tom osnovu. To je ukidanje pravila starog 60 godina čija ja namjera bila da uspostavi anti-diskriminatorna pravila u vladi i firmama koje sa njom sarađuju.
- Ukidanje propisa iz Bidenove ere o rasnoj i etničkoj jednakosti i pravima LGBTQ osoba. Među njima su naređenja da se osigura pravična raspodjela federalnog novca u skladu sa popisom iz 2020. godine, da se spriječi diskriminacija u vladi po rodnoj ili seksualnoj orijentaciji, da se ohrabri inkluzija u školama, da se transrodnim osobama dozvoli da služe vojsku.
- Od Vlade SAD se zahtijeva da prizna samo dva pola, muški i ženski, u pasošima, vizama i drugim dokumentima, svim programima i komunikacijama.
- Nalaže se da se svi federalni zakoni o ljudskim pravima i radnom pravu tumače i primjenjuju tako da se razumije da "pol nije sinonim za polni identitet".
- Traži se da se rasformira savjet Bijele kuće o rodnim politikama i ukinu uputstva Sekretarijata za obraazovanje koja se tiču prava transrodnih osoba, tretmana LGBTQ osoba u školama.
- Zabranjuje se davanje federalnog novca, uključujući i grantove, za "promovisanje rodne ideologije" i nalaže se sekretaru za pravosuđe i unutrašnju bezbjednost da osiguraju da "muškarci ne borave u ženskim zatvorima".
Federalni radnici i struktura vlade
- Osnivanje Sekretarijata za efikasnost vlade (DOGE) do 4. jula 2026, na čelu sa najbogatijim čovjekom na svijetu Elonom Muskom. Sekretarijat je zadužen da smanji troškove federalne vlade.
- Od svih vladinih agencija se traži da osnuju svoj DOGE tim od najmanje četiri člana koji će raditi sa Muskom.
- Zamrzavanje zapošljavanja u vladi, sa izuzecima u domenu imigracije i upravljanja granicom, vojske i drugih "esencijalnih poslova". Direktiva se ne odnosi na ljude koje direktno postavlja predsednik.
- Blokada novih federalnih pravila i regulativa u svim agencijama gdje Trumpovi kandidati još nisu zvanično stupili na dužnost. Nova pravila se mogu primjenjivati tek kada novi direktori stupe na dužnost.
- Od svih zaposlenih u federalnim agencijama se zahtijeva povratak u kancelariju pet puta nedjeljno.
- Revizija zaposlenih na višim nivoima i lakše otpuštanje federalnih radnika ili njihovo premještanje na druge poslove. "Zbog toga što najviše izvršne funkcije imaju autoritet od vlade, moraju služiti predsjedniku", navodi se u Trumpovom memorandumu.
- Lakše otpuštanje federalnih zaposlenih ponovnim uvođenjem uredbe iz Trumpovog prvog mandata, koju je ukinuo Biden. Najnovija uredba nalaže da "iako federalni zaposleni nisu u obavezi da politički ili lično podržavaju aktuelnog predsjednika, moraju vjerno da primjenjuju politiku administracije", i ako to ne rade - to može biti osnova za otkaz.
- Zahtijeva se zabrana zapošljavanja u federalnoj službi u trajanju od 120 dana, kako bi se uveli novi standardi za zapošljavanje. Prioritet, prema uredbi, je "regrutovanje pojediniaca koji su strastveni prema idealima američke republike" i sprječavanje zapošljavanja na bazi rase, pola ili religije, kao i onih koji "nisu voljni da brane ustav ili vjerno služe vladi".
Zdravstvena zaštita
- Ukidanje propisa iz Bidenove ere čiji je cilj da se olakša ulazak u vladin program za osiguranje Medicare i druge vladine programe prema Zakonu o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti, i propisa usmjerenih na smanjenje cijena lijekova. Ipak, ne ukida se ograničenje na mjesečnu cijenu insulina od 35 dolara, niti pravilo da korisnici Medicarea mogu da plate najviše 2.000 dolara godišnje iz svog džepa za lijekove - te politike je usvojio Kongres.
- Ukidanje Bienovih uredbi i direktiva o Covidu 19.
- Povlačenje SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), zahtijevanje od Kancelarije za menadžment i budžet Bijele kuće da zaustavi transfere novca ubuduće WHO, a državnom sekretaru se naređuje da okonča pregovore o Sporazumu o pandemiji u WHO.
- Naređuje se državnom sekretaru i direktoru Kancelarije za budžet da identifikuju "kredibilne i transparentne partnere SAD" kako bi zamijenili članstvo u WHO.
Spoljna politika, nacionalna bezbjednost, "Amerika prvo", nacionalizam
- Ukidaju se Bidenove sankcije krajnje desničarskim izraelskim grupama i pojedincima optuženim za nasilje na Zapadnoj obali
- Državnom sekretaru se nalaže da izda uputstvo u kojem će sve politike, programe, operacije i osoblje State Departmenta staviti na liniju spoljne politike "Amerika na prvom mjestu".
- Huti u Jemenu ponovo će biti stavljeni na listu terorističkih organizacija. Trump je to uradio i u prvom mandatu, ali je Biden ukinuo uz obrazloženje da takve mjere ugrožavaju distribuciju humanitarne pomoći građanima u Jemenu
- Pauzira se strana pomoć SAD i radi se revizija "efikasnosti i usaglašenosti sa ciljevima administracije", u roku od 90 dana, po uputstvima državnog sekretara - koji može i da odmrzne bilo koji program.
- Momentalno davanje zelenog svjetla za određene članove administracija čija je bezbjednosna provjera na čekanju. Bijela kuća odlučuje ko od saradnika dobija privremenu propusnicu.
- Ukidanje Bidenovih uredbi o vještačkoj inteligenciji čiji je cilj da uspostave zaštitne mjere u domenu razvoja vještačke inteligencije.
- Zahtijeva se Trumpovo lično odobrenje za nove arhitektonske i dizajnerske standarde na federalnim zgradama, kako bi "predsjednik bio siguran da poštuju regionalno, tradicionalno i klasično arhitektonsko nasleđe".
Smrtna kazna i krivična djela
- Nalaže se sekretaru za pravosuđe da istraži da li 37 osuđenika za federalna krivična djela, kojima je Biden smrtnu kaznu preinačio u doživotni zatvor, mogu ponovo da budu optuženi i da im se sudi za federalna krivična djela pred državnim sudovima.
- Sekretar za pravosuđe mora da preduzme sve mjere kako bi države imale zalihe letalnih injekcija za smrtnu kaznu.
- Sekterar za pravosuđe takođe mora da traži od Vrhovnog suda SAD da preinači presedane prema kojima se ograničava izricanje smrtne kazne u državnim i federalnim jurisdikcijama.
- Simboličnim gestom se nalaže sekretaru za pravosuđe da ohrabri svoje kolege na nivou saveznih država, kao i okružne tužioce, da traže smrtnu kaznu tamo gdje je to moguće.
Upad u Capitol
- Ukidaju se zatvorske i druge kazne, i daju se pomilovanja za stotine osuđenih ili krivično gonjenih za upad u Kongres 6. januara 2021.
- Sekretar za pravosuđe i drugi nadležni treba da istraže da li se pravosuđe koristilo za progon Trumpovih pristalica. Direktiva se odnosi na Sekretarijat za pravosuđe, Federalnu trgovinsku komisiju kao i obavještajne službe. Nalaže se da se izvještaj o tome, sa preporukama kako to popraviti, dostavi predsjedniku.
- Sekretar za pravosuđe treba da istraži dogovore Vlade SAD sa društvenim mrežama tokom Bidenovog mandata i sačini preporuke kako da se popravi ono što Trump naziva "pokušajem cenzure".
- Nalaže se direktorima Nacionalnih obavještajnih službi i CIA da u roku od 90 dana podnesu izvještaj sa preporukama o dodatnim "disciplinskim akcijama" i kako da se spriječi da obavještajne službe i oni koji rade sa njima, nepropisno utječu na domaće izbore.
