Tradiciju proizvodnje sira trapista, začetu još 1869. godine u banjalučkom samostanu rimokatoličkih svećenika iz reda trapista danas nastavljuju trojica svećenika. Sir, nekada služen i na carskim trpezama Beča, sada se može naći i u bosankohercegovačkim prodavnicama. Decenijama ga nije bilo jer je njegova javna prodaja bila zabranjena u vrijeme komunističke vladavine u bivšoj Jugoslaviji.
Prve kolutove sira trapista napravili su svojevremeno francuski svećenici- trapisti, a 130 godina duga tradicija proizvodnje u banjalučkom samostanu Marija Zvijezda prekinuta je 1996. godine kada je svećenik po imenu Mohor preminuo, odnijevši u grob i tajnu pravljenja tog sira.
Receptura po kojoj se pravi sir nikada i nigdje nije zapisivana, svećenici koji su se time bavili prenosili su znanje s jednog na drugog i svećenik Tomislav, da bi obnovio proizvodnju, morao je jedno vrijeme boraviti kod francuskih svećenika-trapista da bi vidio i naučio praviti sir.
Braća Tomislav i Franjo, uz još jednog svećenika, sada su jedini svećenici-trapisti u samostanu Marija Zvijezda. Uoči Prvog svjetskog rata taj samostan je bio jedan od najvećih u svijetu po broju svećenika. Bilo ih je tada 216, različitih nacionalnosti i kako reče svećenik Tomislav, bila je to Evropa u malom.
Pred trojicom svećanika sada je ogroman izazov - održati samostan Martija Zvijezda, održati trapističku tradiciju i taj svećenički red na području uveliko etnički očišćenom tokom surovog i tragičnog bosanskohercegovačkog rata.
U decenijama komunističke vladavine banjalučki svećenici-trapisti mogli su sir praviti samo za potrebe samostana i seljane iz okoline od kojih su nabavljali mlijeko. Uz pomoć katoličke humanitarne organizacije Caritas proizvodnja trapista u samostanu je obnovljena 2008. godine i sada trojica svećenika prave čak 24 tone sira godišnje.
Cijena kilograma trapista iz samostana Marija Zvijezda je 12 eura i, osim u Bosni i Hercegovini, jako dobro se prodaje i u Hrvatskoj.
Mada samo svećenik Tomislav za sada zna recepturu, trojica banjalučkih svećenika-trapista su uvjereni da obnovljena tradicija pravljenja tog čuvenog sira neće biti još jednom prekinuta.
Prve kolutove sira trapista napravili su svojevremeno francuski svećenici- trapisti, a 130 godina duga tradicija proizvodnje u banjalučkom samostanu Marija Zvijezda prekinuta je 1996. godine kada je svećenik po imenu Mohor preminuo, odnijevši u grob i tajnu pravljenja tog sira.
Receptura po kojoj se pravi sir nikada i nigdje nije zapisivana, svećenici koji su se time bavili prenosili su znanje s jednog na drugog i svećenik Tomislav, da bi obnovio proizvodnju, morao je jedno vrijeme boraviti kod francuskih svećenika-trapista da bi vidio i naučio praviti sir.
Braća Tomislav i Franjo, uz još jednog svećenika, sada su jedini svećenici-trapisti u samostanu Marija Zvijezda. Uoči Prvog svjetskog rata taj samostan je bio jedan od najvećih u svijetu po broju svećenika. Bilo ih je tada 216, različitih nacionalnosti i kako reče svećenik Tomislav, bila je to Evropa u malom.
Pred trojicom svećanika sada je ogroman izazov - održati samostan Martija Zvijezda, održati trapističku tradiciju i taj svećenički red na području uveliko etnički očišćenom tokom surovog i tragičnog bosanskohercegovačkog rata.
U decenijama komunističke vladavine banjalučki svećenici-trapisti mogli su sir praviti samo za potrebe samostana i seljane iz okoline od kojih su nabavljali mlijeko. Uz pomoć katoličke humanitarne organizacije Caritas proizvodnja trapista u samostanu je obnovljena 2008. godine i sada trojica svećenika prave čak 24 tone sira godišnje.
Cijena kilograma trapista iz samostana Marija Zvijezda je 12 eura i, osim u Bosni i Hercegovini, jako dobro se prodaje i u Hrvatskoj.
Mada samo svećenik Tomislav za sada zna recepturu, trojica banjalučkih svećenika-trapista su uvjereni da obnovljena tradicija pravljenja tog čuvenog sira neće biti još jednom prekinuta.
