U svom govoru u četvrtak na republikanskoj konvenciji, predsjednički kandidat te stranke Donald Trump je naglasio svoj prijedlog o izgradnji zida duž američko-meksičke granice ukoliko bude izabran za predsjednika. Istraživanja javnog mijenja pokazuju da veliki procenat Amerikanaca podržava bolju kontrolu jugozapadne granice. Ali kako iz pograničnog grada Nogales izvještava naš novinar Greg Flakus, situacija sa kojom se suočavaju oni koji nastoje preći granicu je već mračna.
Imigranti u udaljenim područjima relativno lako prelaze granicu, ali se nakon toga suočavaju sa dubokom izolacijom. Nakon što pređu granicu, imigranti moraju preći ogoljelu pustinju, u kojoj temperature često prelaze 40 stepeni Celzijusa. Vegetacija koja tu raste ne daje gotovo nikaku sjenu i predstavlja i druge rizike. Diane Hoelter, volonterka sa nevladinom grupom Humane Borders kaže da većina migranata nije spremna za takve uvjete.
Oni vrlo često nemaju odgovarajuću obuću, dobiju plikove, ali glavni problem je dehidracija, kaže Diane.
Organizacija Humane Borders postavlja burad sa vodom u raznim dijelovima pustinje u Arizoni, na koje stavlja zastavu kako bi dali znak migrantima. Neki od krijumčara imaju vozila koja čekaju u blizini granice, ali mnogi drugi ostavljaju migrante zatočenima. Njihova jedina nada je spašavanje i hapšenje od strane američke pogranične patrole.
Ljudi stalno nastoje preći ovu granicu i zato smo mi ovdje, ovdje smo da bi ih spriječili da to urade na najbolji način na koji možemo, kaže Paul Beeson, šef američke pogranične patrole iz Tucsona.
On dodaje da ih takva vrsta terena sprječava ne samo da zaustave ilegalne imigrante, nego i da pruže pomoć onima kojima je ona potrebna.
Ovo je veoma težak teren, mnogo planina, ima sedam planinskih lanaca oko Tucsona koji se pružaju preko granice, i onemogućavaju naše kretanje ka istoku i zapadu, kaže Paul Beeson.
Na meksičkoj strani granice, mnogi imigranti koji su nedavno deportovani su za Glas Amerike govorili o rizicima koje su poduzeli.
Sa ovakvom vrućinom i dehidracijom sam čula o mnogim koji su ostavljeni nasred staze.
Martin je u pustinji dobio kožnu infekciju, ali kaže da je morao pokušati da se dokopa Sjedinjenih država.
Moja obitelj je siromašna, nemam novca, te sam došao ovdje kako bi našao najbolje mjesto da pređem granicu, kaže on.
Inicijativa Kino Border, koju su započeli katolički svećenici, pruža desetinama deportiranih migranata dobar doručak svaki dan, ali ih organizatori također upozoravaju na rizike sa kojima se suočavaju.
Ako ponovo pređu, suočavaju se sa rizikom da budu u višednevnom pritvoru, a tu su i rizici koje predstavlja sama pustinja, da budete napadnuti ili orobljeni, ili da čak umrete u pustinji, kaže Sean Carroll, izvršni direktor Kino Border inicijative.
Mnogi od tih ljudi se odlučuju na takav korak zbog siromaštva, međutim mnogi, osobito u slučaju onih koji dolaze iz centralne Amerike, suočavaju se sa nasiljem u svojim zemljama. Stoga oni kažu da nemaju izbor nego da stalno pokušavaju prelazak granice.
