Amerikanci azijskog porijekla koji odrastaju u Sjedinjenim Državama, naročito u Kaliforniji, imaju drugačija iskustva od svojih vršnjaka prije 20 ili 30 godina. Među današnjima sve je veći osjećaj ponosa i jedinstvenog kulturnog identiteta. U modi je I vrlo cool biti Azijac u Sjedinjenim Državama. Iz mahom azijskih predgrađa istočnog Los Angelesa, prilog Elizabeth Lee…
Bilo koje večeri, nakon devet, studenti i profesionalci dupkom pune Factory Tea Bar. U baru se ne toči alkohol, već služi samo zaslađeni čaj, često s ledom, mlijekom i jednim proizvodom koji se uvozi s Tajvana, prilično tvrdim tapioca zrncima zvanim boba.
Tiffany Porter je Amerikanka kineskog porijekla, rođena u Sjedinjenim Državama.
“Mjesta na kojima se služi boba svojstvena su Azijcima i ako vam je stalo do pravog azijskog ugođaja, odlazite u boba bar, gdje se osjećate kao kod kuće.”
Generaciju kojoj pripada Tiffany Porter sociolog Oliver Wang i naziva “boba generacijom.”
“Mislim da se boba generacija proteže od današnjih tinejdžera do ljudi moje generacije, a ja sam u ranim četrdesetim godinama. Pokriva, dakle, dobrih 20 godina.”
Zadnjih 20, 30 godina, u južnoj Kaliforniji, kaže Wang, promijenilo se ono što je nekad značilo biti Azijac u Sjedinjenim Državama. Kada je on odrastao, azijski se Amerikanac osjećao prilično nevidljivim.
“Bili smo dobri u školi, ali ne nužno na vrhu interne kulturne hijerarhije koja je postojala u školama i u zajednicama. Mislim da je napravljen ogroman pomak u tom smislu u zadnjih 20 ili 30 godina.”
Današnja generacija, dodaje Wang, odrasta uz više azijskih lica na TV-ekranima, lokalnih i satelitskih programa.
Nisu više stereotipizirani, objašnjava Wang. Sada mogu vidjeti kako se predstavljaju drugi Azijci – trendovski, kao braća Fung, komičari, u filmu Boba Life.
“Znam da je boba još prisutnija u Tajvanu nego ovdje, ali oni nemaju istu kulturu koju smo mi ovdje razvili oko bobe,” kaže David Fung
Boba kulturu u južnoj su Kaliforniji prihvatili ljudi iz raznih dijelova Azije, uključujući Amerikanku indonezijskog porijekla Linu Yaori, koja se voli družiti s drugima u boba cafeima. “Volimo se opustiti, popričati, i uživati u boba čaju.”
Chatchawat Reinkhemaniyom je, istina, iz Tajlanda, ali znao je da boba čaj uživa široku popularnost i otvorio je Factory Tea Bar. Posao cvijeta. “Boba je za mene sada način života, ja sam postao dio njihovog života.”
A taj, azijsko-američki način života širi se Sjedinjenim Državama.
“Na svakom koledž kampusu,” kaže Andrew Fung, “veliki je broj azijskih studenata, kineskih, tajvanskih… i svaki ima barem jedan boba bar u koji svi odlaze pa makar on i bio jako loš,” kaže Andrew Fung.
Boba barovi postali su simbol kulturalnog pomaka amerikaniziranih Azijaca. Na taj način mogu i dalje njegovati svoje azijske korijene, ali biti ponosni i na svoje američke.
Bilo koje večeri, nakon devet, studenti i profesionalci dupkom pune Factory Tea Bar. U baru se ne toči alkohol, već služi samo zaslađeni čaj, često s ledom, mlijekom i jednim proizvodom koji se uvozi s Tajvana, prilično tvrdim tapioca zrncima zvanim boba.
Tiffany Porter je Amerikanka kineskog porijekla, rođena u Sjedinjenim Državama.
“Mjesta na kojima se služi boba svojstvena su Azijcima i ako vam je stalo do pravog azijskog ugođaja, odlazite u boba bar, gdje se osjećate kao kod kuće.”
Generaciju kojoj pripada Tiffany Porter sociolog Oliver Wang i naziva “boba generacijom.”
“Mislim da se boba generacija proteže od današnjih tinejdžera do ljudi moje generacije, a ja sam u ranim četrdesetim godinama. Pokriva, dakle, dobrih 20 godina.”
Zadnjih 20, 30 godina, u južnoj Kaliforniji, kaže Wang, promijenilo se ono što je nekad značilo biti Azijac u Sjedinjenim Državama. Kada je on odrastao, azijski se Amerikanac osjećao prilično nevidljivim.
“Bili smo dobri u školi, ali ne nužno na vrhu interne kulturne hijerarhije koja je postojala u školama i u zajednicama. Mislim da je napravljen ogroman pomak u tom smislu u zadnjih 20 ili 30 godina.”
Današnja generacija, dodaje Wang, odrasta uz više azijskih lica na TV-ekranima, lokalnih i satelitskih programa.
Nisu više stereotipizirani, objašnjava Wang. Sada mogu vidjeti kako se predstavljaju drugi Azijci – trendovski, kao braća Fung, komičari, u filmu Boba Life.
“Znam da je boba još prisutnija u Tajvanu nego ovdje, ali oni nemaju istu kulturu koju smo mi ovdje razvili oko bobe,” kaže David Fung
Boba kulturu u južnoj su Kaliforniji prihvatili ljudi iz raznih dijelova Azije, uključujući Amerikanku indonezijskog porijekla Linu Yaori, koja se voli družiti s drugima u boba cafeima. “Volimo se opustiti, popričati, i uživati u boba čaju.”
Chatchawat Reinkhemaniyom je, istina, iz Tajlanda, ali znao je da boba čaj uživa široku popularnost i otvorio je Factory Tea Bar. Posao cvijeta. “Boba je za mene sada način života, ja sam postao dio njihovog života.”
A taj, azijsko-američki način života širi se Sjedinjenim Državama.
“Na svakom koledž kampusu,” kaže Andrew Fung, “veliki je broj azijskih studenata, kineskih, tajvanskih… i svaki ima barem jedan boba bar u koji svi odlaze pa makar on i bio jako loš,” kaže Andrew Fung.
Boba barovi postali su simbol kulturalnog pomaka amerikaniziranih Azijaca. Na taj način mogu i dalje njegovati svoje azijske korijene, ali biti ponosni i na svoje američke.
