Helsinški odbor američkog kongresa pozdravlja hapšenje Gorana Hadžića, podsjećajući da jer on bio jedini preostali bjegunac koji se suočava sa optužbama na haškom tribunalu. Iako je 20 godina čekanja bilo dugo za žrtve Hadžićevih zločina, nadam se da će oni koji su izgubili svoje kuće, susjede, obitelji i prijatelje, ipak imati osjećaj pravde, znajući da će on konačno odgovarati za svoje zločine, navodi u saopćenju Helsinškog odbora njegov predsjedatelj, kongresmen Chris Smith. Septembra 1991 sam posjetio istočnu Slavoniju, uključujući Osijek i Vukovar, i nikada neću zaboraviti do temelja srušene crkve, povrijeđene borce koji su dolazili u bolnicu, i civile koji su sedmicama sklanjani u podzemna skloništa, kaže kongresmen Smith. U saopćenju se oglasio i senator Ben Cardin, kopredsjedatelj odbora, sljedećim riječima: Suradnja Srbije sa haškim tribunalom je, iako se popravljala, godinama bila problematična, ali kada sam početkom mjeseca posjetio Beograd, osjetio sam da je zemlja istinski nastojala ukloniti posljednja ekstremističko nacionalistička osjećanja koja su isuviše dugo dominirala politikom te zemlje. Podstičem srbijanske zvaničnike da nastave činiti prave stvari za svoju zemlju i njene susjede, kaže senator Cardin.
Hadžićevo hapšenje je jako dobra vijest za sve zemlje regiona--za Srbiju, jer to pokazuje da je shvatila da se mora pokrenuti naprijed po pitanju suradnje sa Hagom, kaže u intervjuu za Glas Amerike politički savjetnik Helsinškog odbora američkog kongresa Robert Hand.
Tamo sam prošle sedmice boravio sa kopredsjedateljem Helsinškog odbora, senatorom Cardinom, i dobio sam osjećaj da ima mnogo ljudi unutar i van srbijanske vlade, koji vjeruju da je to dobar potez u korist same Srbije. To je dobra vijest za Hrvatsku, s obzirom da se optužbe odnose na zločine počinjene u toj zemlji i za nadati se je da će to zatvoriti krug pravde za neke od žrtava. BiH i Kosovo mogu pozdraviti ovakav razvoj događaja kao pozitivan smjer, a ono što je pozitivno za jednu zemlju, pozitivno je i za cijeli Balkan.
Vjerujem da je to dobra vijest i za pomirenje u regionu, iako postoji gorčina da je toliko dugo trebalo za hapšenje posljednjih bjegunaca, kao i zbog činjenice da su toliko dugo imali zaštitu. Ali se nadam da će žrtve na ovo gledati kao na istinski napor od strane Srbije da ispravi stvari i za nadati se je da će to voditi ka pomirenju na svim stranama.
Mislim da je to veoma pozitivan razvoj događaja i za haški tribunal, koji sada može razmatrati završavanje suđenja. Naravno da je suđenja potrebno održati i okončati i za to će trebati vremena, ali više nema otvorenih pitanja o tome da li će se u Hagu naći oni koji se tamo trebaju naći. Mislim da je to također pobjeda i međunarodne pravde u cjelini. Formiranje haškog tribunala je bio pozitivan presedan kao odgovor na rat na Balkanu. Tribunal u Hagu je pomogao uspostavi presedana koji će, nadam se, voditi ka efikasnijoj pravdi za sukobe drugdje u svijetu.
To sve predstavlja na neki način zatvaranje kruga za haški tribunal, ali moramo znati da ima mnogo drugih slučajeva ratnih zločina koji se odvijaju na sudovima u BiH, Hrvatskoj, Srbiji. Još uvijek ima posla i vjerujem da će to biti kontinuiran rad. Nadam se da će to biti podsticaj i za lokalne sudove da postignu napredak i doista zatvore krug pravde u regionu.
Ne znam da li će suđenje Goranu Hadžiću objelodaniti nove detalje vezane za stotine Hrvata i ne-Srba koji se još uvijek vode nestalim, ali zahvaljujući suradnji sa međunarodnom komisijom za nestale osobe u Sarajevu, znam da se i dalje nastavljaju napori ka pronalaženju nestalih. Na međunarodnoj zajednici i lokalnim političarima je da urade sve što mogu kako bi se te osobe pronašle. Potraga za nestalim osobama će se nastaviti još dugo vremena.
Hadžićevo hapšenje će, vjerujem, uveliko poboljšati status Srbije. Veliki fokus je postojao na ratne zločine u BiH i Karadžićevo hapšenje, kao i nedavno Mladićevo hapšenje. Ali za mnoge, osobito u Hrvatskoj, kao i ovdje u Washingtonu, važno je da to sjećanje postoji i da i dalje vršimo pritisak na Srbiju da krene naprijed i prihvati zločine koji su počinjeni u njeno ime. Sa ovakvim razvojem događaja, mislim da Srbija priznaje da je ono što je učinjeno pogrešno i da nastoji ispraviti stvari, a to zahtjeva pozitivan odgovor međunarodne zajednice prema Srbiji. Naravno tu postoje i druga pitanja, osobito Kosovo, koja će i dalje kočiti ulazak Srbije u Evropsku uniju, ali ta zemlja sada može biti sigurna da barem pitanje ratnih zločina više neće biti problem kada su u pitanju njena nastojanja ka evropskim integracijama, kaže Robert Hand.
