“Istkaj svoju baštu” prva je od nekoliko edukativnih radionica namijenjenih prvoj generaciji baštovana koji su rezervisali svoju parcelu u okviru projekta “Banjalučke gradske bašte”.
Ideja da se neiskorišteno gradsko zemljište ustupi građanima koji bi se bavili bio uzgojem potekla je od grupe građana još 2017. godine. Nakon što su od Grada dobili zeleno svjetlo i adekvatnu lokaciju, ozbiljno su krenuli u realizaciju projekta.
„Pored zemlje bila nam je potrebna i voda, kao i to da je lokacija povezana gradskim prevozom i lako dostupna za sve ljude koji žive u gradu. Od Grada smo dobili nekoliko lokacija i kao najbolje izabrano je zemljište u Drakuliću, tačnije u Rakovačkim barama. Na površini od 5000 m² formirano je 56 parcela površine 80 m², koje su odmah popunjene“, kaže za Glas Amerike Goran Pivašević, jedan od osnivača udruženja građana “Gradske bašte Banja Luka”.
Članstvo u „Banjalučkoj gradskoj bašti“ godišnje iznosi 150KM, a svaki građanin, koji je rezervisao parcelu i potpisao ugovor sa UG „Gradske bašte“, dobija 80 m² potpuno pripremljene zemlje, slamu za malčiranje, vodu za navodnjavanje, alat, mentorsku pomoć i 12 besplatnih radionica na kojima će se edukavati za radove tokom cijele godine.
Osnovni cilj projekta je da građani nauče kako da koriste prirodne resurse u proizvodnji vlastite hrane. Pod sloganom “Proizvedi, ne kupuj!” oni će imati priliku da saznaju sve o proizvodnji rasadnog materijala u kućnim uslovima, kalemljenju, uzgoju iz reznica, pripremanju biljnih tekućih đubriva, pripremanju preparata za zaštitu biljaka od divljih biljaka, pripremanju prirodnih kozmetički preparata, kompostiranju, malčiranju i čuvanju sjemenskog materijala.
„Svaki potpisnik parcele moći će prijaviti osobe iz uže porodice koje će zajedno sa njima raditi na toj parceli, što znači da se kroz jedno članstvo omogućava učešće cijele jedne porodice. Zbog toga očekujemo da će u prvoj sezoni koja počinje u proljeće, direktno učešće imati oko 150-200 građana“, kaže Pivašević.
Motivaciono baštovanstvo
Članovi „Banjalučke gradske bašte“ neće se baviti samo klasičnim uzgojem, tokom radionica naučiće kako da komuniciraju sa biljkama i šta je, zapravo, motivaciono baštovanstvo. U tome će im pomoći Biljana Banović, takođe jedna od osnivačica udruženja „Gradske bašte Banja Luka“, koja za sebe kaže da je šaptačica biljkama.
„Biljke su emotivna bića koja komuniciraju energijom, dodirom i telepatski sa svojim uzgajivačima. Međusobno komuniciraju feromonima i fitoncidima. Međukorenska komunikacija je osnov bio uzgoja, jer podrazumeva kombinaciju biljaka koje su šaptači ostalim biljkama i mire njihove energije. Bića u bašti ne delim na korisna i štetna, jer je to egocentrizam iz koga želim da izađemo”, kaže za Glas Amerike Banovićeva.
Prema njenim riječima komunikacija čovjeka i biljke je muzički dijalog, a melodiju koju proizvode biljke možemo zaista i čuti ukoliko imamo adekvatnu tehničku opremu.
“Biljke nas ne vide, ali osete naš dodir. U mom odnosu sa biljkama je saglasje koje nas povezuje sa nebom. Plod je dar biljke, a ona obilno daruje samo kad je voljena. Sposobnost biljke da daruje prenosi se semenjem. To je ujedno i njeno pamćenje ljubavi koju je dobila tokom sezone. Sam bio uzgoj je nastao kao posledica velike zabrinutosti za resurse planete koji su ugroženi. Ovaj koncept baštovanstva podrazumeva sestrinski odnos prema svom živom svetu oko nas. Mi nismo gospodari biljkama i životinjama, mi smo s njima braća. Mi ne radimo na tlu, mi sarađujemo sa tlom”, objašnjava Banovićeva.
Ona ističe da je cilj motivacionog baštovanstva da na kraju sezone postanete potpuno svjesni sopstvene veličanstvenosti i probudite onog umjetnika u sebi, a kao začetnik motivacionog baštovanstva, želi da čovjeka oslobodi strahova, jer smatra da su, upravo, strahovi ono što nas blokira, i osuđuje na neuspjeh.
“Moja poruka je da je sam čin povezivanje semena i tla već sam po sebi uspeh, jer sezonu ne merimo po količini plodova već po količini ljubavi koja nas je pripitomila i oslobodila ljutnje. Motivaciju u oblasti baštovanstva baziram na nekoliko važnih istina: biljke nas uče umetnosti voljena i tu ljubav prvo razvijamo prema sebi, baštovanstvo nas fokusira na sadašnji trenutak u kome smo bezbedni, baštovanstvo je najbrži put da se praktično ostvarimo jer brzo dolazimo do plodova svog rada i u tlu živi nepatogena bakterija Mycobacterium vaccae koju udišemo dok radimo, a ona izaziva pojačano lučenje hormona sreće”, smatra Biljana Banović.
Prema njenim riječima potrebna nam je samo inicijacija u taj magični svijet baštovanstva, a to je ljubav i zahvalnost.
“Bio uzgoj je duhovni rast koji zahteva konstantno učenje o svetu oko nas i čudesnu povezanost života, a jedino što je potrebno je volja, šaka semena, komad zemlje ili balkona. Sve ostalo se nauči u praksi. Moj jedini savet je da hranu sami proizvodite. Imate balkon, krov zgrade, komad zakorovljene dedovine. Počnite sa šakom semena i nekoliko sadnica i uz rad i ljubav vrlo brzo ćete steći svoje carstvo. Ništa nije prirodnije kao što je proizvodnja vlastite hrane”, ističe Banovićeva.
Projekat privukao brojne Banjalučane
Netretirana proizvodnja hrane motiv je zbog kojeg su mnogi građani Banjaluke odlučili da budu dio ovog projekta. Među njima je i Biljana K. koja ističe da nema nikog na selu ko bi mogao da njenoj porodici obezbijedi biološki uzgojeno povrće, a žao joj je i što djeca danas odrastaju bez ikakvih znanja o uzgoju biljaka.
“Poslije sadnje cvijeća i jagoda na terasi u stanu i dječijeg oduševljenja radom oko biljaka, prljanja ruku zemljom i sreće zbog svakog novog ploda, odlučila sam da ćemo imati svoju bašticu. I taman sam tada čula za ovaj projekat”, ističe Biljana.
Njena koleginica Milana Zdjelar, takođe, smatra da na ovaj način daje pozitivan primjer svojoj djeci, te da će i sami steći određena znanja koja će im u budućnosti biti korisna.
“Posjedujem elementarna znanja o tome kako proizvesti hranu, pa je sasvim prirodno da ta znanja i sposobnosti nadogradim i iskoristim da bi moja porodica imala zdravu hranu. Djeca će boraveći sa mnom u bašti više biti na otvorenom, u prirodi, a manje pred televizorom, sticaće radne navike i naučiti da je priroda suživot bića u njoj, a ne samo iskorištavanje onoga što priroda nudi”, ističe Milana, koja se uključila u projekat i zbog činjenice da je jeftinije samostalno proizvoditi hranu.
Prema riječima osnivača udruženja “Gradske bašte Banja Luka”, građani koji vole baštovanstvo, a nemaju zemlju ili im je zemlja daleko od grada, imaju priliku da tu svoju ljubav prema baštovanstvu realizuju u samom centru grada.
„Ovo će biti mjesto gdje će svaki građanin imati svoju oazu u prirodi u kojoj će moći prebroditi svaku stresnu situaciju. Pored toga ovo je prilika da u Banjaluci kreiramo novi sadržaj koji ćemo ponuditi i turistima. Svi veći evropski gradovi imaju botaničke bašte koje su posjećene od strane turista. Upravo ovo je prostor gdje bi se jedna ideja na sličan način ponudila turistima“, objašnjava Goran Pivašević.
On naglašava da je na ovaj način kreiran poligon za učenje svih poslova u proizvodnji hrane i baštovanstva, a u planu je i saradnja sa vrtićima, školama, pa i fakultetima kojima će ovo biti takođe mjesto u kojem mogu mnogo toga naučiti.
„Banjaluka je među prvim gradovima u BiH koji ima ovakav koncept podržan od strane Grada. Neki od gradova imaju gradske bašte razvijene na privatnoj zemlji, dok drugi na gradskom zemljištu, osim zemlje, nemaju ovakav jasan raznolik koncept. Kada ovu priču postavimo u Banjaluci, imamo cilj da je multipliciramo i u drugim gradovima Republike Srpske, BiH, pa i regiona“, kaže Pivašević.
On ističe da ga posebno raduje činjenica da su u projekat uključeni sve generacije građana, koji će u „Gradskoj bašti“ zajedno provoditi vrijeme, od mama i tata sa djecom, do penzionera.
Pored razvoja ekološke svijesti kod građana, ovo je prije svega priča o solidarnosti, toleranciji I njegovanju međuljudskih odnosa, a kao prva generacija budućih baštovana, svi učesnici u projektu nadaju se da će pozitivno uticati na ekološki status Banjaluke, i da će ovu ideju učiniti vidljivom i za druge gradove u BiH.
