Saopštenje je objavljeno dan nakon što je administracija saopštila da će zabraniti ili ograničiti bušenje u nekim drugim oblastima Aljaske i Arktičkog okeana, što je korak u drugom smjeru, odnosno smjeru zaštite životne sredine.
Projekat Vilou ("Vrba"), koji je odobrio Biro za upravljanje zemljištem, dozvoljava otvaranje tri lokacije za bušenje nafte na kojima bi ukupno bilo do 199 bušotina.
Druge dvije lokacije predložene za projekat su odbijene. Kompanija Konoko Filips, koja razvija projekat, rekla je da smatra da opcija sa tri lokacije "može da funkcioniše" i da je "prava odluka za Aljasku i našu naciju", kako je saopštio predsjednik i direktor kompanije Rajan Lens.
Kompanija Konoko Filips, sa sjedištem u Hustonu, će se odreći prava na oko 27 hiljada hektara postojećeg zakupljenog zemljišta u Nacionalnom rezervatu na Aljasci.
Klimatski aktivisti bili su nezadovoljni što je Biden spreman da odobri projekat, za koji su rekli da ugrožava njegovo naslijeđe. Dozvola naftnoj kompaniji Konoko Filips da nastavi sa planom bušenja takođe bi prekršila Bidenovo obećanje da će zaustaviti nova bušenje nafte na javnom zemljištu, kažu ekolozi.
Odluka administracije vjerovatno neće biti poslednja riječ, s obzirom da se očekuje da će ekološke grupe pokrenuti sudske parnice.
Projekat "Vrba" Konoko Filipsa na Aljasci mogao bi da proizvede do 180 hiljada barela nafte dnevno, stvori do 2.500 radnih mjesta tokom izgradnje, i 300 dugoročnih radnih mjesta, i generiše milijarde dolara u licencama i poreskim prihodima za federalnu, državnu i lokalnu vladu, kaže kompanija.
Projekat, koji se nalazi u Federalnim rezervama nafte na Aljasci, uživa široku političku podršku u toj saveznoj državi. Zakonodavci Aljaske nedavno su se sastali sa sekretarkom za prirodne resurse Deb Haland da bi zatražili podršku za projekat Vilou.
Međutim, aktivisti za zaštitu životne sredine promovisali su kampanju #StopWillow na društvenim medijima, pokušavajući da podsjete Bidena na obećanja da će smanjiti emisiju štetnih gasova i promovisati čistu energiju.
Kristi Goldfus, bivša zvaničnica Bijele kuće u vrijeme predsjednika Obame, koja je sada šefica politike u Savjetu za odbranu prirodnih resursa (NRDC), rekla je da je "duboko razočarana Bidenovom odlukom da odobri Vilou, koji će, prema procjenama Saveta, dovesti do ispuštanja štetnih gasova ravno emisiji koju stvara više od milion domaćinstava.
"Ta odluka je loša za klimu, za životnu sredinu i za starosjedilačke zajednice na Aljasci koje se protive tome i smatraju da se njihovi glasovi nisu čuli“, rekla je Goldfus.
Predviđajući takvu reakciju među ekološkim grupama, Bijela kuća je u nedelju saopštila da će Biden spriječiti ili ograničiti bušenje nafte na 16 miliona jutara na Aljasci i Arktičkom okeanu. Planom bi se spriječilo bušenje na skoro 1,2 miliona hektara zemlje u Bofortovom moru – zatvarajući ga za istraživanja nafte – i ograničilo bušenje na više od 5 miliona hektara u Nacionalnom rezervatu nafte.
Povlačenje iz obalskog područja osigurava da će važna staništa za kitove, foke, polarne medvjede i druge divlje životinje "biti zauvijek zaštićena od razvoja u rudarstvu", navodi se u saopštenju Bijele kuće.
Republikanski senatori sa Aljaske upozorili su da bi bilo kakva dalja ograničenja mogla da unište projekat, što bi ga učinilo ne ekonomičnim.
Dvostranačka kongresna delegacija Aljaske sastala se početkom marta sa Bidenom i njegovim savjetnicima da bi se izjasnili za projekat, dok su se grupe za zaštitu životne sredine okupile i pozvale protivnike projekta da vrše pritisak na administraciju.
Gradonačelnica grada Nuiksat, Rozmari Ahtuangaruak, čija je zajednica od oko 525 stanovnika najbliža predloženom projektu, otvoreno se izjasnila protiv, zabrinuta zbog uticaja na kanadske irvase i način života njenih stanovnika. Plemenski savjet Naksragmiut, u još jednoj zajednici na sevjeru, takođe je izrazio zabrinutost oko projekta.
Međutim, postoji "većinski konsenzus" u regionu Sjeverne padine Aljaske koji podržava taj projekat, rekao je Nagruk Haršarek, predsjednik grupe Glas arktičkih starosjedilaca, čiji su članovi lideri iz čitavog regiona.
U međuvremenu, administracija je preduzela korake da zaštiti više od pet miliona hektara nalazišta nafte unutar prirodnog rezervata od 9 miliona hektara na Sjevernoj padini Aljaske, koji je prije jednog vijeka izdvojen i sačuvan za buduću proizvodnju nafte.
Projekat Vilou se nalazi u rezervatu, a Konoko Filips dugo drži zakup za lokaciju. Na oko polovini rezervata je zabranjeno iznajmljivanje zemljišta za bušenje nafte i gasa, prema pravilu iz Obamine ere, koje je prošle godine obnovila Bidenova administracija.
Oblasti koje treba zaštititi uključuju Tešekpuk jezero, Utukok, Kolvil River, Kasegaluk Lagunu i Perd Bej specijalne zone, poznate po svojim globalno značajnim staništima za grizlije i polarne medvede, irvase i stotine hiljada ptica.
Ebigejl Dilen, predsjednica ekološke grupe Zemaljska pravda, pozdravila je novi plan očuvanja, ali je rekla da ako Bidenova administracija vjeruje da ima ovlaštenje da ograniči razvoj nafte u rezervatu nafte, zvaničnici bi trebalo da prošire tu zaštitu na lokaciju Vilou.
"Oni imaju ovlaštenje da blokiraju Vilou", rekla je u Dilen u nedelju.
