Izdvojeno
Ustavni sud BiH: Diskriminisani učenici u Konjević Polju
Ustavni sud Bosne i Hercegovine poništio je presudu Vrhovnog suda Republike Srpske kojom se negiralo postojanje diskriminacije u pristupu obrazovanju za učenike bošnjačke povratničke zajednice u Konjević Polju, kod Bratunca u Republici Srpskoj.
Odluka je donesena na sjednici održanoj 23. juna, a apelaciju Ustavnom sudu BiH podnijela je grupa roditelja đaka iz Područne škole Konjević Polje pri Osnovnoj školi “Petar Kočić” u Kravici.
‘’Pozdravljamo odluku Ustavnog suda BiH na koju čekamo od 2014. godine. Nastavljamo našu borbu, dok se ova odluka ne provede u praksi i dok djeca ne dobiju adekvatno obrazovanje, pravo na nacionalnu grupu predmeta, uključujući i pravo da svoj jezik zovu bosanski’’ kazao je za RSE Muhizin Omerović jedan od roditelja koji su podnijeli Ustavnom sudu BiH apelaciju.
On kaže da očekuje brzu primjenu odluke, kako bi djeca iz Konjević Polja u septembru mogla da se vrate u školske klupe Područne škole Konjević Polje pri Osnovnoj školi “Petar Kočić” u Kravici.
Roditelji su podnijeli apelaciju protiv presude Vrhovnog suda RS-a od 30. oktobra 2018. godine kada je prijedlog za reviziju odbijen kao neosnovan.
Ustanovljeno je da je tužena strana, tačnije, osnovna škola i Ministarstvo prosvjete i kulture RS-a, diskriminisala apelante na jezičkoj i etničkoj osnovi.
Odluka se posebno odnosila na obavezu utvrđivanja diskriminacije po pitanju prava na bosanski jezik, kao maternji jezik. Osim toga, utvrđene su i povrede Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.
“Osnovni sud je prihvatio iskaze svjedoka da se u školi izučavao samo predmet ‘srpski jezik’, a da se u đačke knjižice samo formalno, ručno upisivao naziv jezika ‘bosanski jezik’," navedeno je u odluci.
"Potom je navedeno da Osnovni sud nije prihvatio dio iskaza svjedoka u dijelu u kojem su govorili da su udžbenici, koje su djeca koristila, bili isključivo na ćiriličnom pismu, uz obrazloženje da su apelanti mogli kao dokaz predložiti udžbenike koje su djeca koristila u školi. Osnovni sud je na osnovu provedenih dokaza utvrdio da su apelanti dovoljno potkrijepili svoje navode o postojanju diskriminacije, zaključivši da su apelanti učinili vjerojatnim postojanje diskriminacije”, stoji također u odluci u kojoj se također navodi da se ukida presuda Vrhovnog suda RS od 30. januara 2018.
Takođe je naloženo Vrhovnom sudu RS da u roku od 60 dana od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud BiH o poduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
Borba za prava djece povratnika u Konjević Polju u Republici Srpskoj traje od 2013. godine kada djeca bošnjačke nacionalnosti nisu krenula u školu jer su se njihovi roditelji pobunili što im nije omogućena nacionalna grupa predmeta.
Njihova profesorica na nastavu je dolazila iz Srbije i predavala ekavicom srpski jezik u školi u kojoj su sva djeca bošnjačke nacionalnosti.
Početkom 2014. godine, Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH na čelu sa Damirom Mašićem, a u saradnji sa Islamskom zajednicom u BiH, Ministarstvom za raseljene osobe i izbjeglice FBiH i Ministarstvom obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo osiguralo i finansiralo instruktivnu nastavu u Novoj Kasabi po nastavnom planu i programu Federacije BiH.
Od tada do danas djeca su pohađala školu u Novoj Kasabi.
See all News Updates of the Day
- Inda Swanke
Kiss the Future: Dokumentarac o sarajevskim umjetnicima pod opsadom
Kultni festival Tribeca otvoren je dokumentarcem o opsadi Sarajeva - Kiss the Future. Kako je došlo do ovog projekta čiji su producenti Matt Damon i Ben Affleck donosimo i ekskluzivnom intervjuu sa autorom i rediteljem Nenadom Čičin Šainom.
BiH: U javnim nabavkama godišnje se gubi 400 miliona
Zloupotrebama u procesu javnih nabavki u Bosni i Hercegovini godišnje se gubi oko 400 miliona konvertibilnih maraka. Nevladin sektora smatra da je jedno od rješenja za smanjenje korupcije u ovoj oblasti donošenje novog zakona o kojim bi bile uvedene znatno veće sankcije za odgovorne.
Turska u novom Erdoğanovom mandatu: Obnavljanje veza sa Washingtonom?
Novoizabrani turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan suočava se s izazovom balansiranja veza između Rusije i zapadnih saveznika. Veto Ankare na kandidaturu Švedske za članstvo u NATO-u je ključni test njene lojalnosti, a analitičari smatraju da Erdoğan možda traži obnavljanje veza sa Vašingtonom.
SAD: Vanredno stanje za LGBTQ+ populaciju
Kampanja za ljudska prava objavila je vanredno stanje za LGBTQ+ zajednicu u SAD i smjernice u kojima se navodi koji su diskriminativni zakoni donijeti u svakoj saveznoj državi, uz informacije o tome koja prava ima zajednica, kao i obavještenja kome se obratiti za zdravlje i bezbjednost.
Uz upozorenje o trenutnoj političkoj klimi, najveća organizacija u SAD koja se bavi pravima lezbejki, gej, biseksualih, transrodnih i kvir Amerikanaca kaže da upozorenja za putovanja na opasna mjesta nisu dovoljna pomoć ljudima koji žive u takozvanim neprijateljski nastrojenim državama.
Kampanja je navela da preduzima mjere kako bi odgovorila na opasan rast diskriminatornog zakonodavsta koji je bez presedana u saveznim državama ove godine, sa više od 70 zakona protiv LGBTQ+ zajednice u 2023. godini što je dvostruko više od prošle godine. U izvještaju "LGBTQ+ Amerikanci pod napadom" navodi se da su ti akti dio koordinisanih republikanskih napora, koje su podržale "ekstremističke grupe koje imaju izdašne fondove".
Smjernice date pod naslovom “Odbrana LGBTQ+ Amerikanaca” nude informacije kako se podnosi prijava zbog narušavanja građanskih prava i navodi gdje se može naći finansijska pomoć ili posao u onome što naziva "bezbjednim državama". U dijelu pod nazivom "Upoznajte svog neprijatelja/ Opoziciju" navodi se kako se angažovati u lokalnom aktivizmu i protiviti naporima protiv LGBTQ+ zajednice i kako se snaći u teškim razgovorima sa prijateljima i porodicom.
Smjernice imaju za cilj da pomognu milionima ranjivih osoba, "bez obzira da li planiraju da na ljeto putuju negdje gdje je povećana opasnost za LGBTQ+ ljudima, ili žive u državama čije u kojima se zakonima i političkim ekstremizmom stavlja meta na naša leđa", navodi u saopštenju Keli Robinson, predsjednica Kampanje za ljudska prava.
Objavljivanje vanrednog stanja se događa prvi put u istoriji Komiteta za ljudska prava i stiže u momentu kada u državama koje drže republikanci usvajaju zakone usmjerene prema ljudima u odnosu na njihov identitet, kao što je nekoliko zakona koji osporavaju transrodnost, od korištenja ličnih zamjenica do toaleta, ili zdravstenih usluga.
Među posljednjima u seriji zakona, je onaj koji je u završnoj proceduri u Luizijani koji će zabraniti zaposlenima u javnim školama da sa djecom školskog uzrasta raspravljaju o seksualnoj orjentaciji ili polnom identitetu. Zakon je sličan onome koji su kritičari u Floridi nazvali "Ne reci gej" kojim se zabranjuje razgovor ili nastava o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu u uzrastima od predškolskog do trećeg razreda osnovne škole.
Rusija: Novinarima "neprijateljskih zemalja" zabranjeno prisustvo na forumu u Sankt Petersburgu
Rusija je saopštila da novinarima iz zemalja koje se smatraju "neprijateljskim" neće biti dozvoljeno da prisustvuju ovogodišnjem Međunarodnom ekonomskom forumu u Santk Petersburgu, što se tumači kao najnoviji potez Kremlja da spriječi zapadne novinare da izvještavaju o Rusiji.
MOSKVA - Ekonomski forum koji se održava svake godine od 1997. godine smatra se ruskom verzijom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Predsjednik Vladimir Putin koristi forum, jedan od najznačajnijih događaja u zemlji, da promoviše rusku ekonomiju globalnim investitorima. Ove godine forum će se održati od 14. do 17. juna.
Zapadnim novinarima nikada nije bilo zabranjeno da prate forum na ovaj način, navodi Reuters. Nova zabrana, objavljena u subotu, donijeta je usred stalno rastućih tenzija između Moskve i zapadnih zemalja koje su uvele sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini.
„Odlučeno je da se ovog puta ne akredituju mediji iz neprijateljskih zemalja “, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za državnu novinsku agenciju Tass.
Listu „neprijateljskih zemalja” čine one koje su sankcionisale Rusiju zbog rata u Ukrajini.
„Interesovanje za forum uvijek veliko, svim ostalim novinarima biće omogućeno prisustvo na mjestu dešavanja", rekao je Peskov.
Neki zapadni novinari su prvobitno bili akreditovani da prate forum ove godine. Moskovski biro Reutersa dobio je potvrdu o akreditaciji u četvrtak, ali je sljedećeg dana obaviješten da je akreditacija otkazana.
Strani novinari već masovno napuštaju Rusiju iz bezbjednosnih razloga otkako je ta zemlja napala Ukrajinu prošle godine.
Oni koji su odlučili da ostanu suočavaju se sa eskalirajućim rizicima, uključujući proizvoljno pritvaranje. Američki reporter Evan Gerškovič, koji radi za The Wall Street Journal, priveden je više od dva mjeseca u Rusiji zbog optužbi za špijunažu koje on i američka vlada negiraju.
