Izdvojeno
Negiranje opasnosti na kupalištu u Tuzli: 'Nema teorije da nam nešto bude'
Brojni turisti obilaze kupalište Panonika u Tuzli, uprkos povećanom broju zaraženih od korona virusa.
Dušan ima 85 godina i dolazi već nekoliko dana na kupanje na gradsko jezero u Tuzli. Iako su vanjske temperature više od 35 stepeni, kaže da ne može odoljeti slanoj vodi u jezeru, a sunce izbjegava sjedeći u hladovini. Uprkos tome što spada u rizičnu grupu kada je riječ o korona virusu, Dušan kaže kako se ne plaši da će se zaraziti.
„Dolazim ponekad sam, ponekad sa porodicom. Nemam zbog čega da se bojim korone, jer ljudi ne bi dolazili ili bi neki krizni štab rekao da jezero ne treba raditi. Mislim da nema previše zaraze“, kaže Dušan i dodaje kako drži fizičku distancu na jezeru i druži se isključivo sa društvom koje poznaje.
Midhat (73), također, najveći dio dana provodi na kupalištu Panonika u Tuzli. Pored sebe ima masku, ali se, kako ističe, ne plaši korona virusa. Objašnjava da slana voda u jezeru ne pogoduje širenju zaraze, te da topao zrak virus 'ubija'.
„Nema teorije da nam nešto bude. Koliko ja vidim, kao čovjek, nema mnogo mrtvih. Znači, virus je toliko oslabio, jer traje od februara, moguće je da su ljudi malo prehlađeni, onda dolazi dijaspora koja je isto malo prehlađena, ali to nije ništa strašno. Na kraju krajeva, život je jedan“, kaže Midhat.
Semir je u Tuzlu došao prije nekoliko dana iz Njemačke. Priznaje kako su u toj zemlji mjere u borbi protiv korona virusa oštrije nego u Bosni i Hercegovini. Po povratku na posao u Njemačku, moraće biti u karanteni 14 dana.
„Svjesno sam došao u Tuzlu. Pristao sam da, kada se vratim, uradim test na COVID-19. S obzirom da nisam vidio roditelje cijelu godinu, nisam se pokajao. Lično se ne plašim, mislim da je možda virus prisutan“, kaže Semir.
U Bosni i Hercegovini su 1. jula registrovana 152 nova slučaja zaraze korona virusom, objavili su entitetski zavodi za javno zdravstvo.
Dan ranije, 30. juna, bilo ih je 109, a tri dana prije toga, 27. juna, čak, 172 osobe.
Epidemiolozi svakodnevno upozoravaju kako su maske, pranje ruku i fizička distanca neophodni kako bi se spriječilo prenošenje virusa sa osobe na osobu. Uprkos tome, najveći broj bh. građana se ne pridržava uputa.
Nove naredbe Kriznog štaba
Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva donio je u petak, 26. juna novu naredbu i preporuke o ponašanju, nakon što je sagledana kompletna epidemiološka situacija COVID-19 u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH).
Naredbom je dozvoljeno kantonalnim štabovima uvođenje restriktivnijih mjera u odnosu na procjenu epidemiološke situacije u određenom kantonu, odnosno opštini.
Kriznim štabovima je naređeno da, u saradnji sa ministarstvima, osiguraju obustavu posjeta ustanovama socijalne zaštite koje zbrinjavaju starije osobe, kao i u drugim ustanovama u kantonima što uključuje i obustavu izlazaka štićenika iz ustanova.
Također, pored ostalih naredbi, svim kriznim štabovima se naređuje da podnesu zahtjev policiji za zabranu održavanja svakog skupa za kojeg procijene da bi mogao ugroziti život i zdravlje ljudi.
Što se preporuka tiče, osobama starije životne dobi preporučuje se da izbjegavaju bespotrebno kretanje i korištenje javnog prevoza, da koriste zaštitnu opremu i redukuju odlaske ljekaru ukoliko nije prijeko potrebno.
No, koliko se građani pridržavaju mjera?, pitanje je koje smo postavili bračnom paru iz Živinica, gradiću udaljenom petnaestak kilometara od Tuzle, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine.
„Ne znam da li se plašim, iako sam na kraju devetog mjeseca trudnoće. Mislim da lijepo vrijeme treba iskoristiti“, kaže Živiničanka koje se nije željela predstaviti.
Njen muž, koji želi ostati anoniman, došao je iz Njemačke kako bi bio uz suprugu kada se porodi.
„Malo me strah, ali ne previše. Ne znam zašto se granice zatvaraju, jer dijaspora treba da dođe u Bosnu i Hercegovinu i ostavi neke pare“.
Vijeće Evropske unije (EU) usvojio je preporuku za postepeno ukidanje privremenih ograničenja za nebitna putovanja u EU.
Prema ovoj odluci, samo Crna Gora i Srbija su uključene u takozvanu pozitivnu listu i građani ovih zemalja mogu putovati u EU od 1. jula.
Sve ostale zemlje regiona smatraju se nesigurnim zbog pogoršanja epidemiološke situacije sa zarazom COVID-19.
Bosna i Hercegovina je od 1. juna, zvanično otvorila granice za građane Srbije, Crne Gore i Hrvatske bez dodatnih ograničenja i uz pridržavanje epidemioloških mjera koje izdaju epidemiološki zavodi.
Maja je u Tuzlu, na odmor, došla iz Beograda. Ima 31 godinu i kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako se u glavnom gradu Srbije građani, uglavnom, ne pridržavaju mjera koje je u borbi protiv korona virusa donio tamošnji krizni štab.
„Puni su kafići, puni restorani. Iskreno da Vam kažem, ne verujem u koronu“, kaže Maja.
Na upit RSE zbog čega ne vjeruje, s obzirom da je u svijetu od korona virusa umrlo više od 505 hiljada ljudi, a da je oboljelo više od 10 miliona, Maja odgovara:
„Moj drug mi je sada javio da ima koronu, pre tri- četiri dana je umro moj drugar koji je držao kafić, ali opet čitam po internetu i društvenim mrežama da je jedna žena radila pet testova i da su prva tri testa bila negativna, jedan pozitivan, pa onda opet negativan. Tako, da, iskreno, ne verujem.“
Kako psiholozi objašnjavaju nevjericu građana?
Psihologinja Vahida Đedović kaže za RSE kako je neupitno da li korona virus postoji, ali da građani ne vjeruju stručnjacima koji daju oprečna mišljenja o virusu u javnosti. Pored toga, dodaje Đedović, na njihovo mišljenje je uticalo ponašanje političke elite u Bosni i Hercegovini, tokom mjera zabrane izlaska.
„Govorili su o tome kako će visoke temperature 'ubiti' korona virus, a stvari su sada potpuno drugačije. Mislim da su ljudi svjesni, ali da su umorni od zatvorenog prostora. Međutim, treba da budemo odgovorni, ako nećemo da budemo za sebe, hajde da budemo odgovorni za ljude oko nas“, poručuje Đedović.
U Bosni i Hercegovini sa 1. julom od posljedica korona virusa je preminula 181 osoba, a zaražene su 4.744 osobe.
U Federaciji BiH do sada je testirano 55.729 uzoraka, a korona virus je potvrđen kod 2.264 osobe. U Republici Srpskoj tеstirаnо je 37.278. osoba, a pоtvrđеnо 2.314 slučајеvа kоrоnа virusа.
See all News Updates of the Day
Blinken: Dodik je na Putinovom autoritarnom putu
Američki državni sekretar Antony Blinken na svom zvaničnom Twitter profilu objavio je poruku koja se tiče Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika Srpska.
"Napadi Milorada Dodika na osnovna prava i slobode u Republici Srpskoj pokazuju da je na autoritarnom putu predsjednika Putina. State Department kojeg zastupa amb. Murphy, nastavlja se zalagati za demokratsku i prosperitetnu budućnost koju svi građani Bosne i Hercegovine zaslužuju", stoji u poruci.
Entitet Republika Srpska, namjerava da uvede dva nova zakona za koja se strahuje da bi mogla služiti za ušutkivanje kritike vlasti.
Poruka dolazi i nakon Dodikove izjave da "poštuje Ameriku ali ne i američkog ambasadora u Bosni i Herecegovini Michael Murphyja".
Dodik je ranije najavio da entitet RS, "zbog njihovog antidaytonskog djelovanja" prekida kontakte sa ambasadama SAD i Velike Britanije u BiH.
Dodik se, zbog korupcije i ugrožavanja mira u BiH nalazi pod sankcijama vlada ove dvije zemlje.
Kongres povlači predsjedničke vojne ovlasti
Američki Senat poduzima korake ka opozivu decenijama važećeg zakona koji američkim predsjednicima daje široke ovlasti da vode rat u Iraku. Ovaj dvostranački napor proizlazi iz uvjerenja mnogih senatora da Kongres mora povratiti svoje ovlasti i spriječiti zloupotrebu vojne sile.
Sigurnosni zvaničnik: Veliki strani teroristički napad na SAD skoro nezamisliv
Strane terorističke grupe, uključujući podružnice Islamske države i al-Kaide, možda imaju želju da izvedu velike napade na tlu SAD, ali decenije borbe protiv terorizma učinile su sprovođenje takve operacije skoro nemogućim u ovom trenutku, tvrdi visoki službenik američke unutrašnje bezbjednosti.
Nikolas Rasmusen, koordinator za borbu protiv terorizma Sekretarijatu za unutrašnju bezbjednost, je nazvao mogućnost napada koji podsjeća na 11. septembar 2001, kada su teroristi al-Kaide oteli četiri aviona i ubili skoro 3.000 ljudi - "skoro nezamislivom".
"Postigli smo ono što bih nazvao supresivnim efektom na sposobnost grupa kao što su ISIS i al-Kaida da izvrše napade velikih razmjera ovdje u domovini", rekao je Rasmusen, koristeći akronim za Islamsku državu.
"To nije beznačajno", rekao je on na događaju koji je organizovao Program o ekstremizmu Univerziteta Džordž Vašington. "To je nešto, prilično značajno i koštalo je mnogo".
Rasmusenova izjava uslijedila je samo nekoliko nedelja pošto su najviši vojni i obavještajni zvaničnici svjedočili pred Kongresom, upozoravajući da afganistanska podružnica Islamske države želi da napadne američke ili zapadne mete.
IS-Horasan "može da izvrši spoljne operacije protiv američkih ili zapadnih interesa u inostranstvu za manje od šest mjeseci sa ili bez upozorenja", rekao je zakonodavcima ranije ovog mjeseca general Centralne komande SAD Majkl Kurila.
Nedelju dana ranije, general-potpukovnik Skot Berijer, šef Odbrambene obavještajne agencije, rekao je kongresmenima: "Pitanje je vremena kada će imati sposobnost i namjeru da napadnu Zapad".
Ranije ove godine, Kristin Abizaid, direktorka Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, nazvala je IS-Horasan, "faktorom prijetnje zbog koje je najviše zabrinuta".
Za sada, američki vojni i obavještajni zvaničnici se slažu sa Rasmusenom da je vjerovatnoća napada na američko tlo mala i da je vjerodostojnije da će IS-Horasan ili druge grupe verovatnije ciljati interese SAD ili Zapada u Južnoj Aziji ili Evropi.
Ali čak je i Rasmusen zabrinut da bi prijetnja od grupa poput IS-Horasan mogla porasti ako SAD i njeni saveznici i partneri ne budu u stanju da održe pritisak na strane terorističke organizacije.
"Brinem se da efekat suzbijanja koji smo postigli uz veliku cijenu nije trajan", rekao je on u ponedeljak. "Sigurno ne postoji ništa u vezi sa tim stanjem što bi sugerisalo da će ono biti trajno, prirodno ili samostalno".
Neki zakonodavci i zvaničnici su posebno zabrinuti, između ostalog i zbog gubitka obavještajnih podataka na terenu poslije povlačenja SAD iz Afganistana u avgustu 2021.
Od tog vremena, američka vojska je izvela samo jedan protivteroristički napad u Afganistanu, ubivši vođu al-Kaide Ajmana al Zavahirija prošle godine. Vojni zvaničnici su upozorili da je prikupljanje obavještajnih podataka iz vazduha, putem aviona ili dronova, teško - zbog velike udaljenosti između američkih baza i ciljanih područja u Avganistanu.
Kao rezultat toga, visoki američki vojni komandanti zabrinuti su da nisu u mogućnosti da pristupe ključnim detaljima i obavještajnim podacima koji bi zemlji mogli dati više upozorenja o eventualnom predstojećem napadu.
Rasmusen je priznao takvu zabrinutost, opisujući situaciju kao "ispod optimalne".
"Aktivno smo u poziciji upravljanja rizikom i ublažavanja rizika, pokušavajući da iskoristimo najbolju moguću prednost od preostalih obavještajnih resursa koje imamo", rekao je on. "Uvjeren sam, međutim, da tražimo prave stvari da bismo dobili to upozorenje".
Prijetnja od domaćeg terora
Uprkos uvjerenju da su najteže prijetnje stranih terorističkih organizacija uglavnom ublažene, Rasmusen je upozorio da se sveukupno okruženje prijetnji pogoršava.
"Okruženje prijetnji sa kojim se suočavaju naši profesionalci za nacionalnu bezbjednost i unutrašnju bezbjednost je raznovrsnije, dinamičnije i komplikovanije od bilo koje druge tačke ranije", rekao je on, dalje navodeći da je nivo prijetnje u SAD na "gotovo stalnoj uzlaznoj putanji".
"Različitost ekstremističkih misaonih tokova, ideologija, narativa koji zahvataju različite segmente našeg stanovništva ovdje u Sjedinjenim Državama je na vrhuncu svih vremena", dodao je Rasmusen.
Bezbjednost granice
Rasmusen je takođe priznao zabrinutost za bezbjednost granica, posebno duž granice SAD sa Meksikom.
Međutim, on je rekao da trenutno ništa ne ukazuje na to da bilo koja teroristička organizacija pokušava da iskoristi južnu granicu za infiltriranje u zemlju.
"Ono što nismo vidjeli su informacije koje sugerišu da strane terorističke organizacije, grupe, aktivno koriste ili pokušavaju da iskoriste uočenu ranjivost u ovoj oblasti da doprinesu svojim operacijama", rekao je Rasmusen odgovarajući na pitanje Glasa Amerike.
"To ipak ne znači da ne moramo da brinemo i da naporno radimo na rješavanju načina na koji teroristi ili ljudi sa terorističkim vezama mogu da iskoriste ranjivost na južnoj granici", dodao je on.
Dodik: Sarađivat ćemo sa Amerikom, ali ne sa ambasadorom
Predsjednik entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik javno je ublažio svoju nedavnu izjavu o prekidanju kontakata sa "Amerikancima". Tvrdi da nikad nije tako ni mislio. Nije objasnio kako planira održavati kontakte sa američkom vladom ukoliko izbjegava dva čovjeka koja su za to zadužena.
Amnesty International: 'Licemjerje' zapadnih država ogoljeno ruskom invazijom na Ukrajinu
"Iako je odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu bio brz i snažan, zemlje su primjenjivale zakon o ljudskim pravima od slučaja do slučaja u "zapanjujućoj predstavi očiglednog licemjerja i dvostrukih standarda" i ostavile nedostatak akcije na teška kršenja od strane nekih od njihovih saveznika."
Puna ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine pokrenula je brojne ratne zločine i izazvala globalnu energetsku i prehrambenu krizu, ali je također ogolila licemjerje zapadnih država koje su reagovale na agresiju Kremlja, navodi Amnesty International u svom godišnjem izvještaju o ljudskim pravima.
"Države ne mogu u jednom trenutku kritikovati kršenje ljudskih prava, a u sljedećem odobravati slične zloupotrebe u drugim zemljama samo zato što su njihovi interesi u pitanju. To je nesavjesno i podriva cjelokupno tkivo univerzalnih ljudskih prava", rekla je Agnes Callamar, generalna sekretarka Amnesty Internationala, u saopštenju za javnost koje prati izvještaj.
Organizacija je saopštila da njen izvještaj u kojem se ispituje stanje ljudskih prava u 156 zemalja 2022. godine naglašava dvostruke standarde širom svijeta u pogledu ljudskih prava i neuspjeh međunarodne zajednice da se ujedini oko ljudskih prava i univerzalnih vrijednosti.
Također je utvrđeno da dvostruki standardi i neadekvatni odgovori na kršenje ljudskih prava širom svijeta podstiču nekažnjivost i nestabilnost.
U izvještaju se, na primjer, navodi da dok su zemlje članice EU otvorile svoje granice Ukrajincima koji bježe od ruske agresije, mnoge su držale zatvorena vrata onima koji su bježali od rata i represije u Siriji, Afganistanu i Libiji.
Također se navodi da su Sjedinjene Države, iako su bile glasan kritičar navodnih ruskih kršenja zakona u Ukrajini i prihvatile desetine hiljada ukrajinskih ratnih izbjeglica, protjerale više od 25.000 Haićana između septembra 2021. i maja 2022.
U izvještaju se posebno navodi odbijanje da se suoči s izraelskim "sistemom aparthejda protiv Palestinaca" i nedjelovanje protiv kineskog kršenja ljudskih prava protiv Ujgura i drugih muslimanskih manjina u provinciji Xinjiang.
Ovi dvostruki standardi ohrabrili su zemlje poput Kine i omogućili Egiptu i Saudijskoj Arabiji da izbjegnu, ignoriraju i odbiju kritike na račun svojih ljudskih prava, rekao je Amnesty International.
Callamar je također rekla da je ruska invazija na Ukrajinu "jeziv primjer" onoga što se može dogoditi kada države misle da mogu prekršiti međunarodno pravo i kršiti ljudska prava bez posljedica".
"Da je sistem funkcionirao kako bi Rusiju smatrao odgovornom za svoje dokumentirane zločine u Čečeniji i Siriji, hiljade života bi možda bilo spašeno tada i sada, u Ukrajini i drugdje. Umjesto toga, ono što imamo je više patnje i razaranja", rekla je Callamar.
Druge grupe za ljudska prava i zapadne vlade optužuju Rusiju da je odgovorna za ozbiljna kršenja i zloupotrebe ljudskih prava u čečenskoj regiji Sjevernog Kavkaza i za kršenje ljudskih prava u Siriji, uključujući njeno učešće u bombardovanju civilnih ciljeva.
