Linkovi

Izdvojeno

Negiranje opasnosti na kupalištu u Tuzli: 'Nema teorije da nam nešto bude'

Kompleks slanih Panonskih jezera se nalazi u samom centru grada Tuzla
Kompleks slanih Panonskih jezera se nalazi u samom centru grada Tuzla

Brojni turisti obilaze kupalište Panonika u Tuzli, uprkos povećanom broju zaraženih od korona virusa.

Dušan ima 85 godina i dolazi već nekoliko dana na kupanje na gradsko jezero u Tuzli. Iako su vanjske temperature više od 35 stepeni, kaže da ne može odoljeti slanoj vodi u jezeru, a sunce izbjegava sjedeći u hladovini. Uprkos tome što spada u rizičnu grupu kada je riječ o korona virusu, Dušan kaže kako se ne plaši da će se zaraziti.

„Dolazim ponekad sam, ponekad sa porodicom. Nemam zbog čega da se bojim korone, jer ljudi ne bi dolazili ili bi neki krizni štab rekao da jezero ne treba raditi. Mislim da nema previše zaraze“, kaže Dušan i dodaje kako drži fizičku distancu na jezeru i druži se isključivo sa društvom koje poznaje.

Dušan: Ne bojim se korone
Dušan: Ne bojim se korone

Midhat (73), također, najveći dio dana provodi na kupalištu Panonika u Tuzli. Pored sebe ima masku, ali se, kako ističe, ne plaši korona virusa. Objašnjava da slana voda u jezeru ne pogoduje širenju zaraze, te da topao zrak virus 'ubija'.

„Nema teorije da nam nešto bude. Koliko ja vidim, kao čovjek, nema mnogo mrtvih. Znači, virus je toliko oslabio, jer traje od februara, moguće je da su ljudi malo prehlađeni, onda dolazi dijaspora koja je isto malo prehlađena, ali to nije ništa strašno. Na kraju krajeva, život je jedan“, kaže Midhat.

Midhat: Topao zrak virus 'ubija'
Midhat: Topao zrak virus 'ubija'

Semir je u Tuzlu došao prije nekoliko dana iz Njemačke. Priznaje kako su u toj zemlji mjere u borbi protiv korona virusa oštrije nego u Bosni i Hercegovini. Po povratku na posao u Njemačku, moraće biti u karanteni 14 dana.

„Svjesno sam došao u Tuzlu. Pristao sam da, kada se vratim, uradim test na COVID-19. S obzirom da nisam vidio roditelje cijelu godinu, nisam se pokajao. Lično se ne plašim, mislim da je možda virus prisutan“, kaže Semir.

U Bosni i Hercegovini su 1. jula registrovana 152 nova slučaja zaraze korona virusom, objavili su entitetski zavodi za javno zdravstvo.

Dan ranije, 30. juna, bilo ih je 109, a tri dana prije toga, 27. juna, čak, 172 osobe.

Epidemiolozi svakodnevno upozoravaju kako su maske, pranje ruku i fizička distanca neophodni kako bi se spriječilo prenošenje virusa sa osobe na osobu. Uprkos tome, najveći broj bh. građana se ne pridržava uputa.

Nove naredbe Kriznog štaba

Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva donio je u petak, 26. juna novu naredbu i preporuke o ponašanju, nakon što je sagledana kompletna epidemiološka situacija COVID-19 u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH).

Naredbom je dozvoljeno kantonalnim štabovima uvođenje restriktivnijih mjera u odnosu na procjenu epidemiološke situacije u određenom kantonu, odnosno opštini.

Kriznim štabovima je naređeno da, u saradnji sa ministarstvima, osiguraju obustavu posjeta ustanovama socijalne zaštite koje zbrinjavaju starije osobe, kao i u drugim ustanovama u kantonima što uključuje i obustavu izlazaka štićenika iz ustanova.

Također, pored ostalih naredbi, svim kriznim štabovima se naređuje da podnesu zahtjev policiji za zabranu održavanja svakog skupa za kojeg procijene da bi mogao ugroziti život i zdravlje ljudi.

Što se preporuka tiče, osobama starije životne dobi preporučuje se da izbjegavaju bespotrebno kretanje i korištenje javnog prevoza, da koriste zaštitnu opremu i redukuju odlaske ljekaru ukoliko nije prijeko potrebno.

No, koliko se građani pridržavaju mjera?, pitanje je koje smo postavili bračnom paru iz Živinica, gradiću udaljenom petnaestak kilometara od Tuzle, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine.

„Ne znam da li se plašim, iako sam na kraju devetog mjeseca trudnoće. Mislim da lijepo vrijeme treba iskoristiti“, kaže Živiničanka koje se nije željela predstaviti.

Njen muž, koji želi ostati anoniman, došao je iz Njemačke kako bi bio uz suprugu kada se porodi.

„Malo me strah, ali ne previše. Ne znam zašto se granice zatvaraju, jer dijaspora treba da dođe u Bosnu i Hercegovinu i ostavi neke pare“.

Turisti na Panonici
Turisti na Panonici

Vijeće Evropske unije (EU) usvojio je preporuku za postepeno ukidanje privremenih ograničenja za nebitna putovanja u EU.

Prema ovoj odluci, samo Crna Gora i Srbija su uključene u takozvanu pozitivnu listu i građani ovih zemalja mogu putovati u EU od 1. jula.

Sve ostale zemlje regiona smatraju se nesigurnim zbog pogoršanja epidemiološke situacije sa zarazom COVID-19.

Bosna i Hercegovina je od 1. juna, zvanično otvorila granice za građane Srbije, Crne Gore i Hrvatske bez dodatnih ograničenja i uz pridržavanje epidemioloških mjera koje izdaju epidemiološki zavodi.

Maja je u Tuzlu, na odmor, došla iz Beograda. Ima 31 godinu i kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako se u glavnom gradu Srbije građani, uglavnom, ne pridržavaju mjera koje je u borbi protiv korona virusa donio tamošnji krizni štab.

„Puni su kafići, puni restorani. Iskreno da Vam kažem, ne verujem u koronu“, kaže Maja.

Maja: U Beogradu se građani, uglavnom, ne pridržavaju mera
Maja: U Beogradu se građani, uglavnom, ne pridržavaju mera

Na upit RSE zbog čega ne vjeruje, s obzirom da je u svijetu od korona virusa umrlo više od 505 hiljada ljudi, a da je oboljelo više od 10 miliona, Maja odgovara:

„Moj drug mi je sada javio da ima koronu, pre tri- četiri dana je umro moj drugar koji je držao kafić, ali opet čitam po internetu i društvenim mrežama da je jedna žena radila pet testova i da su prva tri testa bila negativna, jedan pozitivan, pa onda opet negativan. Tako, da, iskreno, ne verujem.“

Kako psiholozi objašnjavaju nevjericu građana?

Psihologinja Vahida Đedović kaže za RSE kako je neupitno da li korona virus postoji, ali da građani ne vjeruju stručnjacima koji daju oprečna mišljenja o virusu u javnosti. Pored toga, dodaje Đedović, na njihovo mišljenje je uticalo ponašanje političke elite u Bosni i Hercegovini, tokom mjera zabrane izlaska.

„Govorili su o tome kako će visoke temperature 'ubiti' korona virus, a stvari su sada potpuno drugačije. Mislim da su ljudi svjesni, ali da su umorni od zatvorenog prostora. Međutim, treba da budemo odgovorni, ako nećemo da budemo za sebe, hajde da budemo odgovorni za ljude oko nas“, poručuje Đedović.

U Bosni i Hercegovini sa 1. julom od posljedica korona virusa je preminula 181 osoba, a zaražene su 4.744 osobe.

U Federaciji BiH do sada je testirano 55.729 uzoraka, a korona virus je potvrđen kod 2.264 osobe. U Republici Srpskoj tеstirаnо je 37.278. osoba, a pоtvrđеnо 2.314 slučајеvа kоrоnа virusа.

See all News Updates of the Day

Trump uvodi carine od 25% na uvoz čelika i aluminijuma

Workers use a crane to lift steel rebar at a steel market in Fuyang, in China’s eastern Anhui province on Feb. 10, 2025.
Workers use a crane to lift steel rebar at a steel market in Fuyang, in China’s eastern Anhui province on Feb. 10, 2025.

Predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je ispalio još jedan udar u svom tekućem trgovinskom ratu, najavljujući carine od 25% na uvoz čelika i aluminija i ukidajući izuzeća i bescarinske kvote za glavne dobavljače.

"To je velika stvar", rekao je Trump, a debeli crni marker u njegovoj desnoj ruci lebdio je iznad izvršne naredbe.

„Ovo je početak ponovnog obogaćivanja Amerike“, rekao je, povlačeći svoj prepoznatljivi nazubljeni potpis preko papira.

Milijarder finansijer Howard Lutnick, Trumpov kandidat za vođenje Ministarstva trgovine, gledao je preko Trumpovog lijevog ramena u Ovalnom uredu.

Trumpov trgovinski savjetnik rekao je da će ovaj potez pomoći domaćim proizvođačima i podržati ekonomsku i nacionalnu sigurnost SAD-a. Lutnick je govorio o 120.000 radnih mjesta koje bi ovo moglo vratiti.

"Vi ste predsjednik koji se zalaže za američke čeličane, a ja sam izuzetno impresioniran i oduševljen što stojim pored vas", rekao je Lutnik.

Matice i vijci

Trumpove izjave podigle su stopu na uvoz aluminijuma na 25% sa prethodnih 10% koje je nametnuo 2018. godine kako bi pomogao sektoru koji se bori. I vratio je carinu od 25% na milione tona uvoza čelika i aluminijuma.

Trumpove akcije će također nametnuti novi sjevernoamerički standard koji zahtijeva da se uvoz čelika i aluminija "topi i lijeva" u regiji kako bi se ograničio uvoz minimalno obrađenog kineskog čelika.

Naredba također cilja na čelične proizvode koji koriste uvezeni čelik za tarife.

Trumpov trgovinski savjetnik Peter Navarro rekao je da će te mjere pomoći američkim proizvođačima čelika i aluminija i ojačati američku ekonomsku i nacionalnu sigurnost.

"Tarife na čelik i aluminijum 2.0 će staviti tačku na strani damping, potaknuti domaću proizvodnju i osigurati našu industriju čelika i aluminijuma kao okosnicu i industriju stuba američke ekonomske i nacionalne sigurnosti", rekao je novinarima.

"Ne radi se samo o trgovini. Radi se o tome da se Amerika nikada ne mora oslanjati na strane nacije za ključne industrije poput čelika i aluminija", rekao je Navarro.

Šta sad?

Trump je u nedjelju prvi pokrenuo akciju čelika i aluminija - i taj potez je odmah izazvao otpor u onome što se odvija kao razmjena potez na potez.

Ranije u ponedjeljak, Peking je donio dodatne carine na američku robu kao protumjeru na Trumpovo ranije povećanje od 10 posto na kinesku robu.

"Nema pobjednika u trgovinskim i tarifnim ratovima", rekao je Guo Jiakun, glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova. “Oni štete interesima naroda obje zemlje. Ono što je sada potrebno nije jednostrano povećanje tarifa, već ravnopravan dijalog i konsultacije zasnovane na međusobnom poštovanju. Pozivamo SAD da isprave svoje pogrešne prakse i prestanu da politiziraju i instrumentaliziraju ekonomska i trgovinska pitanja.”

Većina ekonomista vjeruje da tarife podižu potrošačke cijene. Stručnjaci lanaca nabavke i logistike kažu da Trumpov potez također postavlja velika pitanja globalne politike.

„Nije jasno da li je ovo pregovaračka strategija, da li će to biti trajno“, rekao je profesor Sunderesh Heragu sa Univerziteta Oklahoma State. “Da li je ovo ograničeno samo na Kanadu, Meksiko i Kinu kakvo je sada, ili će se proširiti na Evropsku uniju, na primjer, ili čak na zemlje BRICS-a, čiji su, znate, Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika i 12 ili 14 drugih zemalja?”

On je rekao da bi ove zabrinutosti mogle potaknuti zemlje da ponovo usklade svoje trgovinske odnose, što će vjerovatno alarmirati proizvođače.

"To očigledno izaziva veliku konfuziju, a znate, preduzeća, opet, mrze neizvjesnost", rekao je Heragu. “Dakle, sve će staviti na pauzu. To znači, znate, da bi moglo doći do smanjenja proizvodne aktivnosti, dok bi u isto vrijeme carine mogle imati inflatorne efekte.”

Neki u automobilskoj industriji u Detroitu, američkom "Motor City", ponovili su tu zabrinutost.

„Iznenadne tarife za sistem — iz toga ne proizlazi mnogo dobrog“, rekao je Glenn Stevens Jr., izvršni direktor MichAuto-a i potpredsjednik inicijativa za automobilsku industriju i mobilnost u Regionalnoj komori Detroita.

Studije koje pokušavaju da shvate uticaj ovih poteza daju različite slike. Porezna fondacija sa sjedištem u Washingtonu, D.C. procjenjuje da će tarife generirati oko 100 milijardi dolara svake godine u prihodima od federalnog poreza.

Druga analiza pokazuje da bi oni mogli „nametnuti značajne troškove široj ekonomiji: narušavanje lanaca snabdijevanja, povećanje troškova za preduzeća, eliminisanje stotina hiljada radnih mjesta i na kraju povećanje potrošačkih cijena“.

Neke informacije za ovaj članak stigle su iz Reutersa.

Hamas: Prekid vatre je jedini način da se vrate taoci

Relatives and supporters of hostages held by Hamas in the Gaza Strip protest outside the prime minister's office in Jerusalem, Feb. 11, 2025.
Relatives and supporters of hostages held by Hamas in the Gaza Strip protest outside the prime minister's office in Jerusalem, Feb. 11, 2025.

Nakon što je američki predsjednik Donald Trump predložio otkazivanje sporazuma o prekidu vatre između Izraela i Hamasa ako svi taoci ne budu vraćeni do subote, zvaničnik Hamasa upozorio je da je jedini način da se zarobljenici vrate kućama poštovanje uvjeta sporazuma.

Trump je to izjavio u ponedjeljak nakon što je Hamas optužio Izrael za kršenje primirja i zaprijetio da će odgoditi oslobađanje talaca.

"Što se mene tiče, ako svi taoci ne budu vraćeni do subote 12 sati - mislim da je pravo vrijeme - rekao bih otkažite to i sve opklade su isključene i neka izbije pakao", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.

Visoki zvaničnik Hamasa Sami Abu Zuhri rekao je u utorak Reutersu i agenciji France-Presse da izjave američkog predsjednika komplikuju krhko primirje.

"Trump mora zapamtiti da postoji sporazum koji moraju poštovati obje strane, a to je jedini način da se vrate zatvorenici", rekao je on. "Jezik prijetnji nema vrijednost i samo komplikuje stvari."

Hamas je u ponedjeljak rekao da taoci više neće biti pušteni do daljnjeg. Grupa — koju Sjedinjene Države i nekoliko drugih zemalja navode kao terorističku organizaciju — optužila je Izrael da odgađa povratak raseljenih Palestinaca u sjevernu Gazu, iako su se stotine hiljada vratile.

Hamas je također rekao da su Palestinci bili meta "zračnih napada i pucnjave u različitim područjima" i rekao da Izrael nije uspio "omogućiti ulazak humanitarne pomoći prema dogovoru". Zvaničnik Ujedinjenih naroda rekao je da je 12.600 kamiona humanitarne pomoći ušlo u Gazu od početka primirja i da je neposredna prijetnja od gladi nestala.

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac rekao je da bi svako odlaganje Hamasa predstavljalo "potpuno kršenje" sporazuma o prekidu vatre. Postavio je izraelsku vojsku na najviši nivo pripravnosti.

Od kada je primirje stupilo na snagu prošlog mjeseca, Hamas je oslobodio 21 taoca, a Izrael je oslobodio više od 730 zatvorenika. Sljedeća razmjena zakazana je za subotu, a još tri Izraelca će biti oslobođena u zamjenu za stotine palestinskih zatvorenika koje je Izrael zatvorio.

Plan za Gazu

Trump je predložio premještanje Palestinaca koji žive u Gazi na neodređenu lokaciju izvan teritorije. Prema njegovom planu, Sjedinjene Države bi preuzele Gazu, a Palestinci ne bi imali pravo na povratak.

U intervjuu za Fox News objavljenom u ponedjeljak, on je svoj plan za usku teritoriju duž obala Sredozemnog mora nazvao "razvoj nekretnina za budućnost".

“Ja bih ga posjedovao”, rekao je, dodajući da će 2,3 miliona Palestinaca koji sada žive u ratom razorenoj Gazi biti premješteno na čak šest različitih lokacija izvan Gaze prema planu koji su arapski svijet, kao i američki saveznici i protivnici, odbacili.

Trump je u utorak trebalo da se sastane sa jordanskim kraljem Abdulahom.

"Mislim da će primiti" izbjeglice, rekao je Trump u ponedjeljak o kralju.

Upitan da li bi uskratio pomoć Jordanu i Egiptu ako oni to odbiju, Trump je rekao: "Da, možda, naravno, zašto ne... ako se ne slažu, ja bih vjerojatno uskratio pomoć."

Kralj Abdulah je rekao da je odbacio bilo kakve poteze za aneksiju zemlje i raseljavanje Palestinaca. Očekuje se da će Trumpu reći da bi takav potez mogao podstaći radikalizam, proširiti haos u regionu, ugroziti mir s Izraelom i ugroziti sam opstanak zemlje.

U međuvremenu, egipatski ministar vanjskih poslova Badr Abdelatty rekao je američkom državnom sekretaru Marcu Rubiu u ponedjeljak da su arapske države odbile plan za raseljavanje Palestinaca i preuzimanje kontrole nad enklavom.

Egipatsko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da je Abdelatty naglasio važnost obnove Gaze dok Palestinci ostaju tamo.

Nakon sastanka, američki State Department izdao je priopćenje u kojem nije eksplicitno pominjao Trumpov plan, ali je dodao da je Rubio "ponovio važnost bliske saradnje za unapređenje postkonfliktnog planiranja upravljanja i sigurnosti Gaze i naglasio da Hamas nikada više ne može upravljati Gazom ili prijetiti Izraelu".

Uslovi prekida vatre

Tokom prve šestosedmične faze primirja, Hamas postepeno oslobađa 33 izraelska taoca zarobljena tokom napada na Izrael 7. oktobra 2023. godine, u zamjenu za pauzu u borbi, slobodu za stotine palestinskih zatvorenika i poplavu humanitarne pomoći u Gazu. Dogovor je također predviđao da će se izraelske trupe povući iz naseljenih područja Gaze, kao i koridora Netzarim.

U nedjelju su se izraelske trupe povukle iz koridora Netzarim, uskog pojasa zemlje koji dijeli teritoriju. To je omogućilo većem broju Palestinaca da se vrate u sjeverni sektor gdje su nekada živjeli, ali veliki dio zemlje je sravnjen s zemljom zbog borbi.

U drugoj fazi, svi preostali živi taoci bi bili pušteni u zamjenu za potpuno izraelsko povlačenje iz Gaze i "održivo smirenje". Ali detalji su nejasni i o njima tek treba pregovarati.

Rat u Gazi potaknut je šokantnim terorističkim napadom Hamasa na Izrael u oktobru 2023. u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i dovelo do hvatanja 250 talaca.

Kontraofanziva Izraela ubila je više od 47.000 Palestinaca,od čega više od polovine žena i djece, prema lokalnim zdravstvenim vlastima. Izrael kaže da broj poginulih uključuje 17.000 militanata koje je ubio.

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od Associated Pressa, agencije France-Presse i Reutersa.

Trump prijeti Hamasu: "Otvoriće se vrata pakla ako ne oslobodite preostale taoce do subote"

Poordice taoca koje Hamas drži u Gazi protestuju ispred izraelskog ministarstva odbrane u Tel Avivu (Foto: AP/Ohad Zwigenberg)
Poordice taoca koje Hamas drži u Gazi protestuju ispred izraelskog ministarstva odbrane u Tel Avivu (Foto: AP/Ohad Zwigenberg)

Američki predsjednik Donald Trump je rekao da bi sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa trebalo da bude otkazan ako Hamas ne oslobodi sve preostale taoce iz Gaze do subote u podne.

Hamas je u ponedeljak objavio da do daljeg neće oslobađati taoce zbog, kako je saopšteno, izraelskog kršenja sporazuma o primirju.

Izraelski ministar odbrane Israel Katz rekao je da se odlukom Hamasa o taocima krši primirje i naložio vojsci da bude u najvišem stanju pripravnosti u Gazi i da brani izraelske zajednice. Iz izraelske vojske je kasnije saopšteno da je nivo pripravnosti povišen i predviđene dodatne snage za odbrambene misije.

Trump je razgovoru sa novinarima, dok je potpisivao niz uredbi u Bijeloj kući, kazao da će odluka o nastavku primirja na kraju zavisiti od Izraela.

Ali on je upozorio da će „izbiti pakao“ ako preostali taoci ne budu pušteni, dodajući da se plaši da su mnogi mrtvi. „Govorim u svoje ime“, rekao je Trump. „Izrael to može da odbije.”

Trump je naveo i da bi mogao da ukine pomoć Jordanu i Egiptu ako ne budu htjeli da prime palestinske izbjeglice iz Gaze.

Palestinska ekstremistička grupa trebalo je da neke taoce oslobodi u subotu u zamjenu za Palestince koji su bili u izraelskim zatvorima, kao što je to bio slučaj prethodne tri nedelje.

Portparol vojnog krila Hamasa Abu Ubaida optužio je međutim Izrael da krši dogovor time što odlaže povratak Palestinaca u sjeverni dio Gaze, granatira ih i puca na njih i sprječava ulazak pomoći u enklavu.

Primirje se uglavnom poštovalo od stupanja na snagu 19. januara, mada je bilo nekoliko incidenata kada su izraelske snage ubile Palestince za koje su tvrdili da su pripadnici Hamasa i da su predstavljali bezbjednosni rizik. Količina humanitarne pomoći Gazi se povećala od primirja, navode humanitarne agencije, prenosi agencija Reuters.

Međutim, Ubaida je rekao da će biti odloženo oslobađanje talaca, planirano za subotu, dok Izrael ne bude poštovao sporazum o primirju.

Netanjahu je u ponedeljak održao bezbjednosne konsultacije, rekao je jedan izraelski zvaničnik, dok bi bezbjednosni kabinet trebalo da se sastane u utorak.

Egipatski bezbjednosni izvori rekli su za Reuters da posrednici strahuju od kolapsa sporazuma o primirju. U postizanju dogovora su posredovali Katar, Egipat i SAD.

Grupa koja zastupa porodice talaca zatražila je od pregovarača da spriječe da dogovor propadne, dok je još jedna organizacija koja zastupa izraelske vojne veterane optužila vladu da namjerno sabotira sporazum.

Prema prvoj fazi sporazuma, trebalo je da budu oslobođena 33 taoca. Za sada je na slobodu pušteno 16, uz petoro Tajlanđana koji su oslobođeni odvojeno.

Izrael je oslobodio stotine palestinskih zatvorenika, od onih osuđenih na doživotne kazne zatvora zbog smrtonosnih napada do Palestinaca pritvorenih tokom rata i držanih bez formalne optužnice.

Hamas je optužio Izrael da odugovlači sa dozvolom da pomoć ulazi u Gazu, što je jedan od uslova prve faze sporazuma. Izraelske vlasti negiraju te optužbe.

Izrael pak optužuje Hamas da ne poštuje plan oslobađanja talaca i da ih zlostavlja tako što ih javno izvodi pred veliki broj ljudi, prije nego što ih predaje Crvenom krstu.

Kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanjahua prethodno je saopštio da se izraelska delegacija vratila iz Katara, gdje se pregovara o drugoj fazi primirja. Nije poznato zašto su se vratili.

Palestinski zvaničnik, blizak razgovorima, rekao je da se napredak odlaže zbog nepovjerenja između dvije strane koje se međusobno optužuju za kršenje uslova primirja.

Razgovori o drugoj fazi, u okviru koje bi bili oslobođeni preostali taoci i izraelske snage se povukle iz Gaze, počeli su prošle nedelje ali bez velikog napretka.

Hamas najavio da će prestati puštati taoce, optužuje Izrael za kršenje primirja. Izrael podigao borbenu gotovost

Palestinci neće imati pravo na povratak, prema Trumpovom planu za Gazu
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:55 0:00

Hamas je u ponedjeljak najavio da će prestati puštati izraelske taoce do daljnjeg zbog, kako je palestinska militantna grupa rekla, izraelskog kršenja sporazuma o prekidu vatre.

Neočekivana objava dolazi usred rastućih sumnji u ionako krhki prekid vatre, iako porodice izraelskih talaca pozivaju vladu da se drži dogovora, a stanovnici Gaze pokušavaju da počnu obnavljati svoje živote u razorenoj enklavi.

Hamas je u subotu trebao osloboditi neke izraelske taoce u zamjenu za palestinske zatvorenike i druge Palestince koji se drže u izraelskom pritvoru, kao što se dogodilo u protekle tri sedmice.

Glasnogovornik vojnog krila Hamasa Abu Ubaida rekao je da su izraelska kršenja uključivala Izrael koji je odgađao Palestince da se vrate u sjevernu Gazu, gađao Palestince granatiranjem i pucnjavom i spriječio pomoć da uđe u pojas.

Prekid vatre je uglavnom održan od početka 19. januara, iako je bilo nekih incidenata u kojima su Palestince ubijale izraelske snage. Količina humanitarne pomoći u Gazi povećana je od prekida vatre, kažu humanitarne agencije.

Ali Hamasov Ubaida je rekao da će sljedeće planirano oslobađanje talaca u subotu biti odgođeno dok Izrael ne ispoštuje sporazum o prekidu vatre i "nadoknadi za protekle sedmice".

Izraelski ministar odbrane Israel Katz rekao je da je Hamasova objava prekršila sporazum o prekidu vatre i da je dao instrukcije vojsci da se pripremi na najvišem nivou spremnosti u Gazi i da brani izraelske zajednice.

Izraelski zvaničnik je rekao da premijer održava bezbjednosne konsultacije. Sigurnosni kabinet odabranih ministara, uključujući odbranu, nacionalnu sigurnost i vanjske poslove, sastaće se u utorak ujutro, rekao je zvaničnik.

Dva egipatska sigurnosna izvora rekla su Reutersu u ponedjeljak da se posrednici plaše narušavanja sporazuma o prekidu vatre. Katar i Egipat su posredovali u dogovoru zajedno sa Sjedinjenim Državama.

Grupa koja predstavlja porodice talaca pozvala je posrednike da spriječe raspad sporazuma, dok je druga grupa koja predstavlja izraelske vojne veterane optužila vladu da namjerno sabotira sporazum o prekidu vatre.

OSLOBAĐANJE TALACA

Do sada se kući vratilo 16 od 33 taoca koji će biti oslobođeni u prvoj 42-dnevnoj fazi sporazuma, kao i pet tajlandskih talaca koji su vraćeni neplaniranim oslobađanjem.

U zamjenu za to, Izrael je oslobodio stotine zatvorenika i zatočenika, od zatvorenika koji služe doživotne kazne za smrtonosne napade do Palestinaca koji su bili zatočeni tokom rata i držani bez optužnice.

Ali Hamas je optužio Izrael da odugovlači sa omogućavanjem pomoći u Gazi, što je jedan od uslova prve faze sporazuma, optužba koju je Izrael odbacio kao neistinitu.
Zauzvrat, Izrael je optužio Hamas da ne poštuje redoslijed kojim su taoci trebali biti pušteni i da je organizirao uvredljive javne demonstracije pred velikim masama kada su predani Crvenom križu.

Ranije je ured izraelskog premijera Benjamina Netanyahua rekao da se izraelska delegacija vratila s pregovora o prekidu vatre u Kataru, usred već rastućih sumnji u proces okončanja rata uz posredovanje Egipta i Katara.

Nije bilo neposrednih detalja o razlozima povratka sa pregovora, čiji je cilj da se dogovore osnove za drugu fazu višefaznog sporazuma o prekidu vatre i razmjene talaca za zarobljenike postignutog prošlog mjeseca.

Palestinski zvaničnik blizak diskusijama rekao je da napredak usporava nepovjerenje između dvije strane, koje su jedna drugu optuživale za kršenje uslova primirja.

Izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa da Palestince treba iseliti iz Gaze, ostavljajući obalnu enklavu da se razvije kao projekat nekretnina na obali pod kontrolom SAD-a, promijenile su očekivanja za poslijeratnu budućnost.

Fox News je u ponedjeljak objavio izvod intervjua s Trumpom. Upitan o planu i da li će Palestinci imati pravo na povratak, odgovorio je: "Ne, ne bi".

"Govorim o izgradnji stalnog mjesta za njih, jer ako se moraju vratiti sada, proći će godine prije nego što biste ikada mogli - nije pogodno za stanovanje." Rekao je da misli da bi mogao sklopiti dogovor sa Egiptom i Jordanom da ih preuzme.

Netanyahu je podržao Trumpove komentare kada se vratio iz posjete Washingtonu tokom vikenda, što je izazvalo iritaciju u Egiptu, gdje su sigurnosni izvori rekli da Izrael "postavlja blokade na putu" nesmetanom napretku sporazuma o prekidu vatre, uključujući odlaganje povlačenja svojih trupa i nastavak zračnog nadzora.

Pregovori o drugoj fazi sporazuma o prekidu vatre, kako bi se dogovorili oslobađanje preostalih talaca i potpuno povlačenje izraelskih snaga, započeli su prošle sedmice, ali su pokazali malo znakova ozbiljnog napretka.

"Postoji osjećaj nepovjerenja, posebno jer Hamas vidi nedostatak implementacije prve faze sporazuma kada je riječ o humanitarnom protokolu i puštanju materijala u Gazu prema sporazumu", rekao je zvaničnik.

Izraelsko javno mnijenje šokirano je iznemoglom pojavom Ohad Ben Amija, Eli Sharabija i Or Levyja, trojice talaca koji su oslobođeni u subotu, što je zakomplikovalo napredak u dogovoru.

update

Trump ponavlja obećanje da će preuzeti Gazu

Novi korak postignut je u nedjelju u slabom prekidu vatre između Izraela i Hamasa u Gazi, s izraelskim trupama koje su se povukle iz koridora Netzarim, uskog pojasa zemlje koji dijeli teritoriju.
Novi korak postignut je u nedjelju u slabom prekidu vatre između Izraela i Hamasa u Gazi, s izraelskim trupama koje su se povukle iz koridora Netzarim, uskog pojasa zemlje koji dijeli teritoriju.

Dok američki predsjednik Donald Trump ponavlja svoju namjeru da preuzme kontrolu nad Gazom, raste pritisak na Izrael i Hamas da prošire krhko primirje izvan njegove početne faze.

Zvaničnik Ujedinjenih naroda rekao je da je glad uglavnom izbjegnuta, s više od 12.600 kamiona pomoći ušlo je u enklavu od početka primirja. Ali ako se primirje ne produži, prijetnja od gladi bi se mogla vratiti, rekao je.

"Uslovi su i dalje užasni, a ljudi su i dalje gladni", rekao je šef humanitarne organizacije Tom Fletcher za Associated Press nakon dvodnevne posjete Gazi. „Ako prekid vatre padne, ako se prekid vatre prekine, onda će se vrlo brzo ti uslovi [slični gladi] ponovo vratiti.”

Dok je bio na u avionu Air Force One-u na putu za Super Bowl, Trump je rekao novinarima da gubi strpljenje sa situacijom nakon što je vidio iznemogle taoce koje je oslobodio Hamas.

“Gledao sam taoce kako se danas vraćaju i izgledali su kao preživjeli Holokaust. Bili su u užasnom stanju. Bili su mršavi. Izgledalo je kao da su prije mnogo godina preživjeli Holokaust, i ne znam koliko još možemo to izdržati”, rekao je.

Ponovio je svoje obećanje da će Sjedinjene Države preuzeti Gazu i da će Palestinci biti premješteni.

“Posvećen sam kupovini i posjedovanju Gaze. Što se tiče obnavljanja, možemo je dati drugim državama na Bliskom istoku da izgrade njene dijelove. Drugi ljudi to mogu učiniti kroz naše pokroviteljstvo.

Ali mi smo posvećeni tome da je posjedujemo, da je uzmemo i da se pobrinemo da se Hamas ne vrati. Nema se u šta vratiti. Mjesto za rušenje. Ostatak će biti srušen”, rekao je on.

Raseljeni Palestinci prelaze koridor Netzarim dok se kreću ka sjevernim dijelovima pojasa Gaze 9. februara 2025.
Raseljeni Palestinci prelaze koridor Netzarim dok se kreću ka sjevernim dijelovima pojasa Gaze 9. februara 2025.

IZRAEL SE POVUKAO SA KORIDORA

Novi korak postignut je u nedjelju u slabom prekidu vatre između Izraela i Hamasa u Gazi, s izraelskim trupama koje su se povukle iz koridora Netzarim, uskog pojasa zemlje koji dijeli teritoriju.

To je omogućilo većem broju Palestinaca da se vrate u sjeverni sektor gdje su nekada živjeli, ali veliki dio zemlje je sravnjen s zemljom tokom 15 mjeseci borbi.

Automobili natrpani stvarima, uključujući rezervoare za vodu i kofere, viđeni su kako idu na sjever kroz cestu koja prelazi šest kilometara dugačak Netzarim. Prema primirju, od Izraela se tražilo da dozvoli automobilima da prođu bez pregleda, a činilo se da nije bilo vojnika u blizini puta.

Glasnogovornik Hamasa Abdel Latif Al-Qanoua rekao je da je povlačenje pokazalo da je Hamas "natjerao neprijatelja da se pokori našim zahtjevima" i da je osujetio "Netanyahuovu iluziju o postizanju potpune pobjede".

Izraelski zvaničnici nisu otkrili koliko se vojnika povuklo niti kamo. Trupe trenutno ostaju duž granica Gaze s Izraelom i Egiptom, a očekuje se da će se o potpunom povlačenju pregovarati u kasnijoj fazi početnog primirja od 42 dana koji traje do početka marta.

Ali gotovo nikakav napredak nije postignut u pregovorima o produžetku primirja, što bi trebalo dovesti do oslobađanja još talaca koje drži Hamas i palestinskih zatvorenika u Izraelu.

Netanyahu je slao delegaciju u Katar, ključnog posrednika u razgovorima između strana, ali misija je uključivala niže zvaničnike. Očekuje se i da će izraelski lider ove sedmice sazvati sastanak ključnih ministara kabineta kako bi razgovarali o drugoj fazi primirja, čije produženje nije zagarantovano.

Odvojeno u nedjelju, palestinsko ministarstvo zdravlja saopćilo je da su dvije žene u 20-im godinama, uključujući i jednu koja je bila u osmom mjesecu trudnoće, smrtno stradale od izraelske pucnjae na zapadnoj obali, okupiranoj na sjeveru, gdje izraelske trupe izvode široku operaciju protiv militanata.

Tokom prve šestosedmične faze primirja, Hamas postepeno oslobađa 33 izraelska taoca zarobljena tokom napada na Izrael 7. oktobra 2023. u zamjenu za pauzu u borbi, slobodu za stotine palestinskih zatvorenika i poplavu humanitarne pomoći u Gazu. Dogovor je također predviđao da će se izraelske trupe povući iz naseljenih područja Gaze, kao i koridora Netzarim.

U drugoj fazi, svi preostali živi taoci bi bili pušteni u zamjenu za potpuno izraelsko povlačenje iz Gaze i "održivo primirje". Ali detalji su nejasni i o njima tek treba pregovarati.

Pakt o prekidu vatre doveden je u dodatna previranja prošle sedmice kada je američki predsjednik Donald Trump, stojeći uz Netanyahua na konferenciji za novinare u Bijeloj kući, pozvao na američko vlasništvo nad Gazom na kraju rata, a kasnije je izjavio da će Izrael predati teritoriju duž Sredozemnog mora.

Hamas, arapske nacije i američki saveznici i protivnici podjednako su osudili prijedlog, iako ga je Netanyahu pozdravio kao potencijalni proboj koji mijenja igru i vodi ka miru na Bliskom istoku. Brojne zemlje rekle su da i dalje podržavaju stvaranje nezavisne palestinske države, a ne raseljavanje Palestinaca u susjedne zemlje kako je Trump predložio.

Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Michael Waltz rekao je u nedjelju za NBC-jev “Meet the Press” da Trump “pita, na human način, šta će se dogoditi ovim ljudima. I svi u regionu kažu da im se srce slama za Palestince, s pravom. Ali onda dođite do stola sa svojim planom ako vam se ne sviđa njegov plan.”

Netanyahu je pod velikim pritiskom svojih krajnje desnih političkih saveznika da nastavi rat nakon prve faze kako bi Hamas, koji je izveo najsmrtonosniji napad na Izraelce u njihovoj istoriji, mogao biti poražen. On je također suočen s pritiskom Izraelaca koji su željni da se više talaca vraća kući i žele da se primirje nastavi, posebno nakon što su oskudna pojava trojice zarobljenika oslobođenih u subotu zapanjila naciju.

Rat u Gazi potaknut je šokantnim terorističkim napadom Hamasa na Izrael u oktobru 2023. u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i dovelo do hvatanja 250 talaca. Izraelska kontraofanziva ubila je više od 47.000 Palestinaca, više od polovine žena i djece, prema lokalnim zdravstvenim vlastima. Izrael kaže da broj poginulih uključuje 17.000 militanata koje je ubio.

Nakon što je Hamas, američka teroristička grupa, oslobodio tri izraelska taoca u subotu, Izrael je oslobodio 183 palestinska zatvorenika u posljednjoj razmjeni talaca za zatvorenike. To je bila peta razmjena od kada je primirje stupilo na snagu prošlog mjeseca.

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od Associated Pressa, agencije France-Presse i Reutersa.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG