Linkovi

Izdvojeno

Negiranje opasnosti na kupalištu u Tuzli: 'Nema teorije da nam nešto bude'

Kompleks slanih Panonskih jezera se nalazi u samom centru grada Tuzla

Brojni turisti obilaze kupalište Panonika u Tuzli, uprkos povećanom broju zaraženih od korona virusa.

Dušan ima 85 godina i dolazi već nekoliko dana na kupanje na gradsko jezero u Tuzli. Iako su vanjske temperature više od 35 stepeni, kaže da ne može odoljeti slanoj vodi u jezeru, a sunce izbjegava sjedeći u hladovini. Uprkos tome što spada u rizičnu grupu kada je riječ o korona virusu, Dušan kaže kako se ne plaši da će se zaraziti.

„Dolazim ponekad sam, ponekad sa porodicom. Nemam zbog čega da se bojim korone, jer ljudi ne bi dolazili ili bi neki krizni štab rekao da jezero ne treba raditi. Mislim da nema previše zaraze“, kaže Dušan i dodaje kako drži fizičku distancu na jezeru i druži se isključivo sa društvom koje poznaje.

Dušan: Ne bojim se korone
Dušan: Ne bojim se korone

Midhat (73), također, najveći dio dana provodi na kupalištu Panonika u Tuzli. Pored sebe ima masku, ali se, kako ističe, ne plaši korona virusa. Objašnjava da slana voda u jezeru ne pogoduje širenju zaraze, te da topao zrak virus 'ubija'.

„Nema teorije da nam nešto bude. Koliko ja vidim, kao čovjek, nema mnogo mrtvih. Znači, virus je toliko oslabio, jer traje od februara, moguće je da su ljudi malo prehlađeni, onda dolazi dijaspora koja je isto malo prehlađena, ali to nije ništa strašno. Na kraju krajeva, život je jedan“, kaže Midhat.

Midhat: Topao zrak virus 'ubija'
Midhat: Topao zrak virus 'ubija'

Semir je u Tuzlu došao prije nekoliko dana iz Njemačke. Priznaje kako su u toj zemlji mjere u borbi protiv korona virusa oštrije nego u Bosni i Hercegovini. Po povratku na posao u Njemačku, moraće biti u karanteni 14 dana.

„Svjesno sam došao u Tuzlu. Pristao sam da, kada se vratim, uradim test na COVID-19. S obzirom da nisam vidio roditelje cijelu godinu, nisam se pokajao. Lično se ne plašim, mislim da je možda virus prisutan“, kaže Semir.

U Bosni i Hercegovini su 1. jula registrovana 152 nova slučaja zaraze korona virusom, objavili su entitetski zavodi za javno zdravstvo.

Dan ranije, 30. juna, bilo ih je 109, a tri dana prije toga, 27. juna, čak, 172 osobe.

Epidemiolozi svakodnevno upozoravaju kako su maske, pranje ruku i fizička distanca neophodni kako bi se spriječilo prenošenje virusa sa osobe na osobu. Uprkos tome, najveći broj bh. građana se ne pridržava uputa.

Nove naredbe Kriznog štaba

Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva donio je u petak, 26. juna novu naredbu i preporuke o ponašanju, nakon što je sagledana kompletna epidemiološka situacija COVID-19 u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH).

Naredbom je dozvoljeno kantonalnim štabovima uvođenje restriktivnijih mjera u odnosu na procjenu epidemiološke situacije u određenom kantonu, odnosno opštini.

Kriznim štabovima je naređeno da, u saradnji sa ministarstvima, osiguraju obustavu posjeta ustanovama socijalne zaštite koje zbrinjavaju starije osobe, kao i u drugim ustanovama u kantonima što uključuje i obustavu izlazaka štićenika iz ustanova.

Također, pored ostalih naredbi, svim kriznim štabovima se naređuje da podnesu zahtjev policiji za zabranu održavanja svakog skupa za kojeg procijene da bi mogao ugroziti život i zdravlje ljudi.

Što se preporuka tiče, osobama starije životne dobi preporučuje se da izbjegavaju bespotrebno kretanje i korištenje javnog prevoza, da koriste zaštitnu opremu i redukuju odlaske ljekaru ukoliko nije prijeko potrebno.

No, koliko se građani pridržavaju mjera?, pitanje je koje smo postavili bračnom paru iz Živinica, gradiću udaljenom petnaestak kilometara od Tuzle, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine.

„Ne znam da li se plašim, iako sam na kraju devetog mjeseca trudnoće. Mislim da lijepo vrijeme treba iskoristiti“, kaže Živiničanka koje se nije željela predstaviti.

Njen muž, koji želi ostati anoniman, došao je iz Njemačke kako bi bio uz suprugu kada se porodi.

„Malo me strah, ali ne previše. Ne znam zašto se granice zatvaraju, jer dijaspora treba da dođe u Bosnu i Hercegovinu i ostavi neke pare“.

Turisti na Panonici
Turisti na Panonici

Vijeće Evropske unije (EU) usvojio je preporuku za postepeno ukidanje privremenih ograničenja za nebitna putovanja u EU.

Prema ovoj odluci, samo Crna Gora i Srbija su uključene u takozvanu pozitivnu listu i građani ovih zemalja mogu putovati u EU od 1. jula.

Sve ostale zemlje regiona smatraju se nesigurnim zbog pogoršanja epidemiološke situacije sa zarazom COVID-19.

Bosna i Hercegovina je od 1. juna, zvanično otvorila granice za građane Srbije, Crne Gore i Hrvatske bez dodatnih ograničenja i uz pridržavanje epidemioloških mjera koje izdaju epidemiološki zavodi.

Maja je u Tuzlu, na odmor, došla iz Beograda. Ima 31 godinu i kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako se u glavnom gradu Srbije građani, uglavnom, ne pridržavaju mjera koje je u borbi protiv korona virusa donio tamošnji krizni štab.

„Puni su kafići, puni restorani. Iskreno da Vam kažem, ne verujem u koronu“, kaže Maja.

Maja: U Beogradu se građani, uglavnom, ne pridržavaju mera
Maja: U Beogradu se građani, uglavnom, ne pridržavaju mera

Na upit RSE zbog čega ne vjeruje, s obzirom da je u svijetu od korona virusa umrlo više od 505 hiljada ljudi, a da je oboljelo više od 10 miliona, Maja odgovara:

„Moj drug mi je sada javio da ima koronu, pre tri- četiri dana je umro moj drugar koji je držao kafić, ali opet čitam po internetu i društvenim mrežama da je jedna žena radila pet testova i da su prva tri testa bila negativna, jedan pozitivan, pa onda opet negativan. Tako, da, iskreno, ne verujem.“

Kako psiholozi objašnjavaju nevjericu građana?

Psihologinja Vahida Đedović kaže za RSE kako je neupitno da li korona virus postoji, ali da građani ne vjeruju stručnjacima koji daju oprečna mišljenja o virusu u javnosti. Pored toga, dodaje Đedović, na njihovo mišljenje je uticalo ponašanje političke elite u Bosni i Hercegovini, tokom mjera zabrane izlaska.

„Govorili su o tome kako će visoke temperature 'ubiti' korona virus, a stvari su sada potpuno drugačije. Mislim da su ljudi svjesni, ali da su umorni od zatvorenog prostora. Međutim, treba da budemo odgovorni, ako nećemo da budemo za sebe, hajde da budemo odgovorni za ljude oko nas“, poručuje Đedović.

U Bosni i Hercegovini sa 1. julom od posljedica korona virusa je preminula 181 osoba, a zaražene su 4.744 osobe.

U Federaciji BiH do sada je testirano 55.729 uzoraka, a korona virus je potvrđen kod 2.264 osobe. U Republici Srpskoj tеstirаnо je 37.278. osoba, a pоtvrđеnо 2.314 slučајеvа kоrоnа virusа.

See all News Updates of the Day

Održana Povorka ponosa u Sarajevu

Sarajevo, LGBT Pride 2022.

Glavni grad BiH 25. juna bio je domaćin Povorci ponosa, s posebnim naglaskom na zbližavanje porodica sa queer članovima.

“Porodična okupljanja su nešto što pripada svima nama, ali neki od nas nemamo priliku da budemo ono što stvarno jesmo”, rekla je ranije za BIRN BIH, Lejla Huremović, članica organizacionog komiteta bosanske Povorke ponosa, govoreći o ovogodišnjem sloganu – “Porodično okupljanje”.

“Želimo skrenuti pažnju na problem neprihvatanja, nerazumijevanja i porodičnog nasilja, te vratiti u praksu vrijednosti kao što su ljubav, razumijevanje i prihvatanje svih članova porodice onakvih kakvi jesu”, govori Huremović za BIRN.

S obzirom na nedostatak sigurnih mjesta za LGBT+ zajednicu u BiH gdje članovi zaista mogu biti to što jesu, organizatori su pripremili niz događaja, kao što su večeri poezije, koncerti, radionice, panel-diskusije i filmske večeri u Sarajevu, Tuzli i Banjoj Luci.

“Ove godine smo proširili program iz jasnog razloga, a to je zato što LGBTIQ osobe još uvijek nemaju sigurna mjesta gdje mogu otići na koncerte, zabave i druženje, i mi želimo napraviti takva mjesta”, dodaje ona.

Sarajevo, Bosnia and Herzegovina, Third BiH Pride Parade in Sarajevo, LGBTQ, June 25, 2022.
Sarajevo, Bosnia and Herzegovina, Third BiH Pride Parade in Sarajevo, LGBTQ, June 25, 2022.

U septembru 2019. godine Sarajevo je bilo posljednja evropska prijestolnica koja je održala svoju prvu Povorku ponosa. Bila je to jedna od rijetkih prvih povorki koja nije praćena nasiljem, a cijeli je događaj, sa preko 3.000 učesnika, bio uspješan.

Povorke ponosa počele su kao protesti protiv diskriminacije i homofobnog nasilja, i dok su u mnogim zemljama one prerasle u slavljenje raznolikosti i slobode, u Bosni se još uvijek smatraju borbom za jednakost.

“LGBT osobe [u BiH] još nisu zakonski jednake, i treba donijeti zakon o istospolnom partnerstvu, i treba regulisati pitanje tranzicije za trans osobe.”

Prva Bh. povorka ponosa, Sarajevo, 8. septembar 2019.
Prva Bh. povorka ponosa, Sarajevo, 8. septembar 2019.

“Također, potrebno je uraditi i dosta posla da se implementira zakon i zaštite LGBTIQ osobe u praksi. Institucije moraju postati proaktivnije i glasnije u podršci, jer je to način za borbu protiv homofobije i nasilja”, kaže Huremović.

Huremović također navodi da je Zakon o javnom okupljanju Kantona Sarajevo i dalje restriktivan kada se radi o javnim okupljanjima, te organizatori često moraju plaćati razne naknade za događaje, kao što su sigurnosne ograde, vozila hitne pomoći i zaštita.

“Ironija je da mi zahtijevamo slobodu, a da bismo to uradili, na ulici, mi moramo plaćati [naknade]. To je skandalozno, diskriminatorno i nadasve restriktivno. Mi to moramo zajedno promijeniti”, kaže ona.

“LGBT osobe trebaju širu podršku, istospolni partneri trebaju zakonsko, institucionalno i društveno prihvatanje, a najbolji način da se to pokaže jeste da se dođe na Povorku ponosa. Pokažimo svi zajedno da želimo njegovati principe zajedništva, solidarnosti, ljubavi, podrške i prihvatanja”, kaže Huremović.

Biden putuje u Evropu: Krupna pitanja na dnevnom redu

Biden putuje u Evropu: Krupna pitanja na dnevnom redu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:48 0:00

Biden odlazi u Evropu na dva važna summita na kojima će u fokusu biti nekoliko izazovnih tema: kako zapadne demokracije mogu nastaviti podržavati Ukrajinu, kako se mogu suprotstaviti sve većem kineskom utjecaju i spriječiti sukobe, kako spriječiti pandemije, promjenu klime i globalne šokove.

Biden: Odluka Vrhovnog suda - tragična greška

Predsednik Džozef Bajden obraća se nakon odluke Vrhovnog suda da poništi abortus kao ustavnu kategoriju (Foto: REUTERS/Elizabeth Frantz)

“Tužan dan za sud i zemlju”, prva je reakcija američkog predsjednika Joseph Bidena na odluku Vrhovnog suda koji je poništavanjem presude Rou protiv Vejda donijete 1973. poništio i abortus kao ustavnu kategoriju najvišeg američkog pravnog akta.

Odlukom Vrhovnog suda američkom narodu je oduzeto ustavno pravo. Rizikuju se zdravlje i životi žena. Vjerujem da je presuda u slučaju Rou protiv Vejda bila ustavna i da je odluka Vrhovnog suda tragična greška”, rekao je predsjednik Biden tokom obraćanja u Bijeloj kući.

Prema njegovim riječima, radi se o odluci koja Sjedinjene Države vraća 150 godina unazad.

Obaranjem presude Rou protiv Vejda - u pitanje se dovode slobode. Učiniću sve što je u mojoj moći da zaštitim žene u državama koje će ograničavati abortus. Takođe, omogućićemo pristup kontraceptivnim sredstvima”, istakao je on.

Biden je rekao i da će učiniti sve kako bi se suprotstavio nastojanjima da se ženama zabrani putovanje u države koje omogućavaju pobačaj.

Poručio je i da ima razumijevanja za mirne proteste – upozorivši da kršenje zakona nikada nije prihvatljivo.

Pravo na pobačaj do sada garantovano Ustavom, prelazi u ingerencije američkih država koje postaju nadležne za donošenje propisa u vezi sa tim.

Ukidanjem abortusa kao ustavnog prava – odlukom Vrhovnog suda državama se vraća mogućnost da donose zakone koji ga zabranjuju.

Očekuje se da bi 26 američkih država moglo usvojiti legislativu koji će zabraniti taj medicinski zahvat.

Misisipi je među trinaest država sa pripremljenim propisima koji bi zabranili abortus u slučaju poništavanja presude Rou protiv Vejda.

Presuda Rou protiv Vejda priznavala je pravo na ličnu privatnost zasnovanu na američkom Ustavu – kojom se ženama štiti mogućnost da prekinu trudnoću. Vrhovni sud je presudom iz 1992. pod nazivom “Planirano roditeljstvo jugoistočne Pensilvanije protiv Kejsi” još jednom potvrdio pravo na abortus i zabranio zakone koji ograničavaju pristup abortusu.

VOA Interview: Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby

John Kirby interview
please wait
Embed

No media source currently available

0:00 0:03:14 0:00

John Kirby, bivši glasnogovornik Pentagona, rekao je ukrajinskoj službi VOA u četvrtak da su Sjedinjene Države "usredotočene na to da Ukrajina može nastaviti braniti sebe i svoj suverenitet".

Kirby, koji je nedavno postao koordinator za strateške komunikacije u Vijeću za nacionalnu sigurnost, rekao je da su od kada je Rusija napala Ukrajinu 24. veljače, Sjedinjene Države pružile pomoć vrijednu gotovo 6 milijardi dolara, uključujući vojnu opremu, poput HIMARS-a, topničke rakete visoke pokretljivosti sustava.

Ukrajina određuje “koje će operacije provesti. I to je njihovo pravo na materijal koji dobivaju iz Sjedinjenih Država. [To je] sada njihovo. To je ukrajinsko vlasništvo i oni moraju odrediti kako će ga koristiti”, rekao je Kirby.

Intervju je uređen radi kratkoće i jasnoće.

VOA: Znamo da je američki HIMARS [High Mobility Artillery Rocket Systems] stigao danas u Ukrajinu. Kakav utjecaj očekujemo od njih na bojnom polju u ovoj fazi?

Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby: Velika razlika koju ovi HIMARS, što je skraćenica za topnički raketni sustav visoke mobilnosti, mogu napraviti je udaljenost, njihov domet. Ukrajincima to daje prednost daljeg suprotstavljanja ruskim snagama jer se i dalje bore protiv njih svaki dan, što je sada mnogo koncentriranije geografsko područje.

VOA: Sjedinjene Države pružaju Ukrajini neviđenu vojnu pomoć. Ipak, neki u Kijevu i Washingtonu kažu da to nije dovoljno, nije dovoljno brzo. Mislite li da administracija daje dovoljno oružja Ukrajini da napravi razliku na bojnom polju?

Kirby: Svi ti sustavi čine razliku. Čak i danas čine razliku. I Ukrajinci će vam to reći, i to nisu samo veliki sustavi. To je malo oružje i streljivo, koje koriste doslovno svaki dan u ovoj borbi s Rusima. Dakle, već ima utjecaja. I očito smo najveći donator sigurnosne pomoći Ukrajini ili bilo kojoj drugoj naciji diljem svijeta... gotovo 6 milijardi dolara od početka invazije. Dakle, puno je materijala koji ulazi i predsjednik je jasno dao do znanja da smo predani nastavku pomoći i ubuduće.

VOA: Trebamo li očekivati da se u Ukrajinu pošalje više HIMARSA? A koliki je apsolutni maksimalni iznos koji Sjedinjene Države mogu osigurati HIMARS i MLRS [raketni sustavi s više lansiranja], s obzirom na vlastite zalihe?

Kirby: Mislim da ćete i dalje vidjeti sustave kao što je HIMARS u budućim isporukama. Mislim da je to vrlo vjerojatno. Ne želim ovdje pretjerivati s konkretnim objavama. Ali opet, predsjednik je bio vrlo jasan s [ukrajinskim] predsjednikom [Volodimirom] Zelenskim. Dakle, još jednom ćemo im pomoći koliko god možemo što je brže moguće. I reći ću vam, materijal ulazi rekordnom brzinom. … Brzina kojom sigurnosna pomoć zapravo stiže do prve crte bojišnice u Ukrajini je neviđena brzina. Doslovno svaki dan stižu pošiljke. I ne samo iz Sjedinjenih Država, mi smo najveći donator. No, više od 40 drugih nacija diljem svijeta također pridonosi sigurnosnoj pomoći Ukrajini u nekom obliku. [NAS. Ministar obrane [Lloyd] Austin upravo je prošlog tjedna održao najnoviju kontakt skupinu za Ukrajinu u Bruxellesu, pojavilo se gotovo 50 nacija, ne samo iz Europe, već i iz cijelog svijeta, da pogledaju načine na koje mogu nastaviti podržavati Ukrajinu i njihovu sposobnost da se brane.

VOA: Možete li pojasniti za što Bidenova administracija Ukrajini daje oružje: da se brani ili da može poraziti ruske snage, potisnuti ih izvan Ukrajine i na kraju dobiti rat?

Kirby: Zaista smo usredotočeni na to da Ukrajina može nastaviti braniti sebe i svoj suverenitet, svoj narod, svoj teritorijalni integritet. I, očito, Ukrajinci su u ovoj borbi. Oni određuju koje će operacije provoditi. I to je njihovo pravo. Materijal koji dobivaju iz Sjedinjenih Država sada je njihov. To je ukrajinsko vlasništvo, a oni moraju odlučiti kako će ga koristiti. Sada, očito, želimo vidjeti da se suverenitet Ukrajine u potpunosti poštuje, želimo vidjeti da se ukrajinski teritorijalni integritet u potpunosti obnovi. Ali kako se to određuje, a to bi trebao odrediti gospodin [ruski predsjednik Vladimir] Putin koji će okončati ovaj rat. Ali gospodin Zelenskyy će moći odrediti kako izgleda pobjeda.

A couple look at destroyed Russian tanks installed as a symbol of war in front of St. Michael cathedral, in Kyiv, Ukraine, June 23, 2022.
A couple look at destroyed Russian tanks installed as a symbol of war in front of St. Michael cathedral, in Kyiv, Ukraine, June 23, 2022.

VOA: Ako Ukrajinci odluče da žele pobijediti u ovom ratu, gurnuti Ruse natrag na linije od 23. veljače, biste li i vi to podržali i da oni koriste dostavljeno oružje za vođenje protuofenziva?

Kirby: Pa, Ukrajinci već provode protuofenzive u svojoj zemlji. Mislim, pogledajte što su radili na jugu, pogledajte Khakiv na sjeveru, gdje su Rusi gotovo potpuno opkolili grad [a] Ukrajinci su ih odgurnuli, gurnuli natrag prema granici. Gospodin Zelinskyy je vrhovni zapovjednik svojih oružanih snaga. Mi to poštujemo. On može odrediti kako će upotrijebiti te snage i kako će definirati pobjedu. Naš je posao osigurati da ima na raspolaganju alate da to učini na najučinkovitiji i najučinkovitiji način.

VOA: Sprema li se vlada da ovaj rat postane dugotrajan? Čujemo [glavnog tajnika NATO-a Jensa] Stoltenberga kako treba očekivati da će ovaj rat trajati još dugo. Kakva su očekivanja s američke strane?

Kirby: Nakon što se gospodin Putin odlučio koncentrirati na Donbas, čuli ste američke dužnosnike gotovo od samog početka kako govore da je to izvjesno. Da bi ovdje u regiji Donbasa mogla biti produžena borba. Moramo zapamtiti, ovo je dio Ukrajine oko kojeg se Rusi i Ukrajinci bore doslovno od 2014. Skloni smo razmišljati o 24. veljači kao o prijelomnom trenutku, i bio je, ali ukrajinski vojnici su umirali, borili se i umirali za svoju zemlju godinama prije toga. Dakle, ovo je dio zemlje koji obje vojske dobro poznaju, i obje kopaju. Rusi napreduju postepeno, ali ne i dosljedno. Ukrajinci se guraju. A to bi sigurno moglo završiti kao dugotrajni sukob.

VOA: 9. srpnja obilježit će se 60 dana otkako je [SAD] predsjednik [Joe] Biden potpisao zakon Lend-Lease Act [koji bi ubrzao proces slanja vojne pomoći Ukrajini]. Kada Sjedinjene Države planiraju koristiti ovaj mehanizam i bi li oružje koje će Sjedinjene Države slati putem tog mehanizma biti drugačije od onoga što SAD šalju upravo sada?

Kirby: Svakako pozdravljamo podršku koju je Kongres dao s dodatnim ovlastima kako bi pomogao Ukrajini da se obrani. Još uvijek radimo na svom putu kroz taj konkretni čin i, na neki način, koje nam vlasti i sposobnosti mogu pomoći da pružimo Ukrajini. U međuvremenu, već nastavljamo prenositi mnogo materijala putem ovlaštenja za povlačenje, samo ga izvlačimo iz vlastitih zaliha. Za to imamo ovlasti. Predsjednik se nije sramio to iskoristiti. I nastavit ćete vidjeti kako ti tijek ide naprijed. Prije samo nekoliko tjedana od Kongresa smo dobili dodatni zahtjev od nekih 40 milijuna dolara, ne sve za sigurnosnu pomoć, ali dosta toga jest. Također imamo ovlasti kroz Ukrajinsku inicijativu sigurnosne pomoći. Ovo su vlasti, a mi smo ih upravo koristili prošli tjedan, gdje Ministarstvo obrane može sklopiti ugovor za artikle koji idu izravno u Ukrajinu. Dakle, postoji užasno puno alata dostupnih u kutiji s alatima. I mi smo otvorenog uma o korištenju svih njih.

VOA: Postoje izvješća koja ukazuju da američke obavještajne agencije imaju manje informacija nego što bi željele o ukrajinskim operacijama, gubicima osoblja i opreme. Vidi li ova administracija to kao problem u kontekstu pružanja vojne pomoći Ukrajini?

Kirby: Radije ne bih govorio o obavještajnim pitanjima ovdje, u intervjuu. Samo bih vam rekao da je odnos s ukrajinskim oružanim snagama vrlo, vrlo jak. I razgovaramo s njima doslovce gotovo svaki dan, na raznim razinama, sve do ministra obrane i predsjednika Združenog stožera do razine radnog stožera, uključujući kontakte između vojske i vojske. A ideja tih razgovora je da nam pomognu da dobijemo bolju predodžbu o tome što je Ukrajini potrebno u borbi. Jedna od stvari o kojima nismo razgovarali je, kada smo razgovarali o pomoći i koliko oni dobivaju i koliko brzo dobivate, mi to radimo u paketima, tako da namjerno da možemo nastaviti da im pružimo pomoć na načine koji su relevantni za borbu u kojoj se nalaze. Ukrajinci su bili vrlo iskreni i otvoreni prema nama o borbi u kojoj su i što im je potrebno. I bili su iskreni prema ostatku svijeta. I tako će se ti razgovori nastaviti. I to je ono što je stvarno važno.

VOA: Čuli smo od tajnika Austina i [američkog] državnog tajnika Antonyja Blinkena da žele vidjeti pobjedu Ukrajine. Je li to još uvijek stav vlade?

Kirby: Naravno, želimo da Ukrajina uspije na bojnom polju, i želimo da ona uspiju za pregovaračkim stolom, ako i kada o tome dođe. Sada, očito, trenutno nismo u toj fazi. Ali vjerujemo da je predsjednik Zelensky taj koji može odrediti kako izgleda pobjeda. Mislim, to je njegova zemlja. On je vrhovni zapovjednik i mi ga poštujemo. Za razliku od Rusa, poštujemo odluku ukrajinskih birača da ga izaberu na dužnost. I poštujemo njegovo vodstvo i njegove odgovornosti.

VOA: Kakve rezultate očekuje predsjednik Biden od svog posjeta Europi – summit G-7 (Grupa sedam), summit NATO-a. Koje je najveće očekivanje?

Kirby: Ovo je vrlo uzbudljivo putovanje. Prije godinu dana, kada je predsjednik Biden bio na G-7, a sada je sudjelovao na nekoliko summita NATO-a, tema u prošlosti je bila, gledajte, Amerika se vratila, američko vodstvo se vratilo. I sada mislim, ne ulazeći u konkretne rezultate prije ovih sastanaka, mogu vam reći da se jako veselimo temi, sada je američko vodstvo isporučivanje, isporuka za naše saveznike i partnere, isporuka za američki narod , proizvodeći rezultate koji će zapravo poboljšati našu nacionalnu sigurnost, pomoći u energetskoj sigurnosti kod kuće i diljem svijeta, a također će nastaviti nametati troškove i posljedice gospodinu Putinu zbog ovog ničim izazvanog rata.

VOA: Ruski izaslanik u Afganistanu rekao je da Moskva može priznati talibansku vladu, bez obzira na američki stav. Mislite li da bi ovakav potez Rusije mogao dodatno pogoršati odnose Moskve i Washingtona?

Kirby: Mislim da sada postoji dovoljno napetosti između Sjedinjenih Država i Rusije da se moramo nastaviti usredotočiti na ono što je gospodin Putin učinio za sigurnost diljem europskog kontinenta i, iskreno, diljem svijeta. Rusija može govoriti sama za sebe u pogledu toga koje vlade namjeravaju priznati ili ne, mi nismo u fazi u kojoj smo spremni to učiniti s obzirom na talibane. Ono što bismo tražili od bilo koje nacije na svijetu, svakako bilo koje nacije koja graniči s Afganistanom, jest da ne donosi odluke koje će ga učiniti manje stabilnim i manje sigurnim nego što je to sada za afganistanski narod.

VOA: Bijela kuća kaže da će Bidenov predstojeći sastanak sa [saudijskim] kraljem Salmanom i princom [Mohammedom] bin Salmanom unaprijediti interese nacionalne sigurnosti. Koji je razlog zašto Bijela kuća odlučuje da nacionalni interesi nadmašuju prigovore autoritarnim vođama? I vidite li da bi u doglednoj budućnosti Bijela kuća mogla odlučiti da je u nacionalnom interesu sjesti čak i s Putinom?

Kirby: Pa, predsjednik je razgovarao s Vladimirom Putinom, razgovarao je s njim prije invazije. Predsjednik će govoriti, sastajat će se, razgovarat će s bilo kojim vođom diljem svijeta o stvarima za koje vjeruje da su u interesu nacionalne sigurnosti američkog naroda. To je njegov posao kao vrhovnog zapovjednika i tu odgovornost shvaća ozbiljno. A ja bih se, znate, vratio na neke od kritičara ovdje, mislim, činjenica da je privrženost vrijednostima i ljudskim pravima i građanskim pravima na neki način u suprotnosti s pragmatičnom vanjskom politikom je samo glupost. Oni idu ruku pod ruku, moraju ići ruku pod ruku. I predsjednik je bio vrlo jasan da će naša vanjska politika biti ukorijenjena u vrijednostima i nikada se ne stidi zagovarati i unapređivati te vrijednosti dok se sastaje s čelnicima diljem svijeta. To dvoje idu ruku pod ruku , i moraju.

Bachelet: Ljudska prava u BiH pod uticajem vlasti

Posjeta Komesarke za ljudska prava UN Bosni i Hercegovini
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:07 0:00

Prava ljudi u Bosni i Hercegovini su pod utjecajem različitih nivoa vlasti, a implementacija ključnih zakona u oblasti ljudskih prava je slaba jer nisu provedene sve sudske presude, izjavila je za Glas Amerike visoka komesarka UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet.

Bachelet smatra da još uvijek postoji zabrinutost u pogledu implementacije zakona u BiH, odnosno da pojedini zakoni nisu u potpunosti usklađeni s međunarodnih standardima.

“Institucije koje trebaju promovirati i štititi ljudska prava su u situaciji u kojoj javnost ne vjeruje u velikoj mjeri. Imamo i organizacije civilnog društva koje rade na promoviranju transparentnosti, odgovornosti prema javnosti i učešću u procesu odlučivanja. Smatram da su socio-ekonomska prava ljudi u ovoj zemlji pod utjecajem različitih nivoa vlasti, što dovodi do regionalne nejednakosti. Socijalna zaštita i zdravstvo su također pod utjecajem regionalne nejednakosti u zemlji. To znači da nema jedinstvenog, homogenog odgovora. Mnogi s kojima sam razgovarala prethodna četiri dana smatraju da je korupcija prepreka ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i pristup javnim uslugama. To se posebno odnosi na marginalizirane kategorije stanovništva. Npr. osobe s invaliditetom kažu da ako ste osoba s invaliditetom i RVI, imat ćete naknadu, ali ako ste civilni invalid, onda nemate pravo na naknadu”, izjavila je Bachelet.

Na pitanje koliko Bosni i Hercegovini na putu napredovanja u implementaciji međunarodnih akata o zaštiti ljudskih prava, stoji i dalje prisutno glorificiranje ratnih zločinaca, govor mržnje i poricanje genocida, visoka komesarka UN-a za ljudska prava, ističe da je poricanje genocida u Srebrenici posebna kategorija govora mržnje.

Michelle Bachelet, United Nations High Commissioner for Human Rights
Michelle Bachelet, United Nations High Commissioner for Human Rights

“Gotovo tri desetljeća je sve to prolazilo bez kazne, ali preživjele porodice žrtava su to osjetile i zato smatram da su nam potrebne čiste rane da bi zacijelile. Ja dolazim iz Čilea, zemlje u kojoj smo prošli kroz diktaturu i gdje je stradalo dosta ljudi. To jeste drukčiji proces, ali kako možete izgraditi društvo nakon svega toga. Iako smo prošli kroz bol, svi imamo pravo na budućnost. U razgovoru s različitim predstavnicima sam kazala koliko je neophodno očistiti rane, suočiti se s prošlošću te da je to jedini način na koji može izgraditi budućnosti. Mi smo imali komisiju za istinu i pomirenje zato što su nam neophodne istina i pravda. Društva ne mogu biti podijeljena, moramo zajednički graditi budućnost, ali tek kada se pravilno suočimo s prošlošću”, pojasnila je visoka komesarka UN-a.

Posebno je pozdravila odluku iz jula 2021. godine, kada su donosene dopune krivičnog zakonodavstva prema kojem je poricanje genocida i glorifikacija ratnih zločina kažnjivo, što je, kako je naglasila, bilo neophodno.

Na kraju je kazala da je BiH pristupila svim međunarodnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava, što je vrlo pozitivno.

“BiH aktivno surađuje s mehanizmima Ujedinjenih naroda za zaštitu ljudskih prava. Ona sudjeluje u tom procesu, izvještava o stanju ljudskih prava i sve su to pozitivni koraci. Postoje pozitivni koraci i u pogledu domaćih zakona, što sam također uočila tokom posjete zemlji”, zaključila je.

Michelle Bachelet je boravila u četverodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini, što je prva posjeta visokog komesara UN-a za ljudska prava zemlji od 1998. godine.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG