Izdvojeno
Negiranje opasnosti na kupalištu u Tuzli: 'Nema teorije da nam nešto bude'
Brojni turisti obilaze kupalište Panonika u Tuzli, uprkos povećanom broju zaraženih od korona virusa.
Dušan ima 85 godina i dolazi već nekoliko dana na kupanje na gradsko jezero u Tuzli. Iako su vanjske temperature više od 35 stepeni, kaže da ne može odoljeti slanoj vodi u jezeru, a sunce izbjegava sjedeći u hladovini. Uprkos tome što spada u rizičnu grupu kada je riječ o korona virusu, Dušan kaže kako se ne plaši da će se zaraziti.
„Dolazim ponekad sam, ponekad sa porodicom. Nemam zbog čega da se bojim korone, jer ljudi ne bi dolazili ili bi neki krizni štab rekao da jezero ne treba raditi. Mislim da nema previše zaraze“, kaže Dušan i dodaje kako drži fizičku distancu na jezeru i druži se isključivo sa društvom koje poznaje.
Midhat (73), također, najveći dio dana provodi na kupalištu Panonika u Tuzli. Pored sebe ima masku, ali se, kako ističe, ne plaši korona virusa. Objašnjava da slana voda u jezeru ne pogoduje širenju zaraze, te da topao zrak virus 'ubija'.
„Nema teorije da nam nešto bude. Koliko ja vidim, kao čovjek, nema mnogo mrtvih. Znači, virus je toliko oslabio, jer traje od februara, moguće je da su ljudi malo prehlađeni, onda dolazi dijaspora koja je isto malo prehlađena, ali to nije ništa strašno. Na kraju krajeva, život je jedan“, kaže Midhat.
Semir je u Tuzlu došao prije nekoliko dana iz Njemačke. Priznaje kako su u toj zemlji mjere u borbi protiv korona virusa oštrije nego u Bosni i Hercegovini. Po povratku na posao u Njemačku, moraće biti u karanteni 14 dana.
„Svjesno sam došao u Tuzlu. Pristao sam da, kada se vratim, uradim test na COVID-19. S obzirom da nisam vidio roditelje cijelu godinu, nisam se pokajao. Lično se ne plašim, mislim da je možda virus prisutan“, kaže Semir.
U Bosni i Hercegovini su 1. jula registrovana 152 nova slučaja zaraze korona virusom, objavili su entitetski zavodi za javno zdravstvo.
Dan ranije, 30. juna, bilo ih je 109, a tri dana prije toga, 27. juna, čak, 172 osobe.
Epidemiolozi svakodnevno upozoravaju kako su maske, pranje ruku i fizička distanca neophodni kako bi se spriječilo prenošenje virusa sa osobe na osobu. Uprkos tome, najveći broj bh. građana se ne pridržava uputa.
Nove naredbe Kriznog štaba
Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva donio je u petak, 26. juna novu naredbu i preporuke o ponašanju, nakon što je sagledana kompletna epidemiološka situacija COVID-19 u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH).
Naredbom je dozvoljeno kantonalnim štabovima uvođenje restriktivnijih mjera u odnosu na procjenu epidemiološke situacije u određenom kantonu, odnosno opštini.
Kriznim štabovima je naređeno da, u saradnji sa ministarstvima, osiguraju obustavu posjeta ustanovama socijalne zaštite koje zbrinjavaju starije osobe, kao i u drugim ustanovama u kantonima što uključuje i obustavu izlazaka štićenika iz ustanova.
Također, pored ostalih naredbi, svim kriznim štabovima se naređuje da podnesu zahtjev policiji za zabranu održavanja svakog skupa za kojeg procijene da bi mogao ugroziti život i zdravlje ljudi.
Što se preporuka tiče, osobama starije životne dobi preporučuje se da izbjegavaju bespotrebno kretanje i korištenje javnog prevoza, da koriste zaštitnu opremu i redukuju odlaske ljekaru ukoliko nije prijeko potrebno.
No, koliko se građani pridržavaju mjera?, pitanje je koje smo postavili bračnom paru iz Živinica, gradiću udaljenom petnaestak kilometara od Tuzle, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine.
„Ne znam da li se plašim, iako sam na kraju devetog mjeseca trudnoće. Mislim da lijepo vrijeme treba iskoristiti“, kaže Živiničanka koje se nije željela predstaviti.
Njen muž, koji želi ostati anoniman, došao je iz Njemačke kako bi bio uz suprugu kada se porodi.
„Malo me strah, ali ne previše. Ne znam zašto se granice zatvaraju, jer dijaspora treba da dođe u Bosnu i Hercegovinu i ostavi neke pare“.
Vijeće Evropske unije (EU) usvojio je preporuku za postepeno ukidanje privremenih ograničenja za nebitna putovanja u EU.
Prema ovoj odluci, samo Crna Gora i Srbija su uključene u takozvanu pozitivnu listu i građani ovih zemalja mogu putovati u EU od 1. jula.
Sve ostale zemlje regiona smatraju se nesigurnim zbog pogoršanja epidemiološke situacije sa zarazom COVID-19.
Bosna i Hercegovina je od 1. juna, zvanično otvorila granice za građane Srbije, Crne Gore i Hrvatske bez dodatnih ograničenja i uz pridržavanje epidemioloških mjera koje izdaju epidemiološki zavodi.
Maja je u Tuzlu, na odmor, došla iz Beograda. Ima 31 godinu i kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako se u glavnom gradu Srbije građani, uglavnom, ne pridržavaju mjera koje je u borbi protiv korona virusa donio tamošnji krizni štab.
„Puni su kafići, puni restorani. Iskreno da Vam kažem, ne verujem u koronu“, kaže Maja.
Na upit RSE zbog čega ne vjeruje, s obzirom da je u svijetu od korona virusa umrlo više od 505 hiljada ljudi, a da je oboljelo više od 10 miliona, Maja odgovara:
„Moj drug mi je sada javio da ima koronu, pre tri- četiri dana je umro moj drugar koji je držao kafić, ali opet čitam po internetu i društvenim mrežama da je jedna žena radila pet testova i da su prva tri testa bila negativna, jedan pozitivan, pa onda opet negativan. Tako, da, iskreno, ne verujem.“
Kako psiholozi objašnjavaju nevjericu građana?
Psihologinja Vahida Đedović kaže za RSE kako je neupitno da li korona virus postoji, ali da građani ne vjeruju stručnjacima koji daju oprečna mišljenja o virusu u javnosti. Pored toga, dodaje Đedović, na njihovo mišljenje je uticalo ponašanje političke elite u Bosni i Hercegovini, tokom mjera zabrane izlaska.
„Govorili su o tome kako će visoke temperature 'ubiti' korona virus, a stvari su sada potpuno drugačije. Mislim da su ljudi svjesni, ali da su umorni od zatvorenog prostora. Međutim, treba da budemo odgovorni, ako nećemo da budemo za sebe, hajde da budemo odgovorni za ljude oko nas“, poručuje Đedović.
U Bosni i Hercegovini sa 1. julom od posljedica korona virusa je preminula 181 osoba, a zaražene su 4.744 osobe.
U Federaciji BiH do sada je testirano 55.729 uzoraka, a korona virus je potvrđen kod 2.264 osobe. U Republici Srpskoj tеstirаnо je 37.278. osoba, a pоtvrđеnо 2.314 slučајеvа kоrоnа virusа.
See all News Updates of the Day
Gabriel Escobar: Dodikova politika je najveći izazov za BiH
Vrijeme je za novi pristup partnera unutar dijaloga Srbije i Kosova, poručio je zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabriel Escobar. Potom je ukazao na zabrinutosti u vezi sa Bosnom i Hercegovinom.
„Ona, kao što znate, ima pred sobom velike izazove. Najveći je to što Milorad Dodik dovodi u pitanje osnove stabilnosti i bezbjednosti uspostavljenih prije više od 25 godina - Dejtonski mirovni sporazum i sve strukture unutar njega, uključujući uspostavljanje mira i poziciju visokog predstavnika. To je trenutno najveći najveći izazov za Bosnu i Hercegovinu”, naveo je Escobar.
Založio se da strane koje, kako je ukazao, imaju razvijen osjećaj odgovornosti - pronađu način za osnaživanje Dejtonskog sporazuma i pokrenu evropski put Bosne i Hercegovine.
Ovaj američki diplomata u New Yorku boravi povodom zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija gdje je razgovarao i planira susrete sa liderima država Zapadnog Balkana.
U razgovoru za Glas Amerike precizirao je da, nakon još jednog kraha u razgovorima Beograda i Prištine, pristup treba da mijenja strana koja, kako je naznačio, djeluje po principu - uzmi ili ostavi.
„Konkretno mislim na Vladu Kosova. Jasno im je šta su njihove obaveze. I mislim da je izjava Borrella bila veoma jasna. Srbiju nastavljamo da ohrabrujemo da bude konstruktivna i strpljiva. Od nje nastavljamo da tražimo da ne čini ništa što doprinosi destabilizaciji Kosova. Moramo da nastavimo da radimo na dijalogu. Nema alternative za region - osim evropskih integracija”, rekao je Escobar u intervjuu Glasu Amerike.
On je dodao da ne prihvata kritike na račun angažmana posrednika u razgovorima, diplomate Miroslava Lajčaka.
„Lajčak uživa puno povjerenje Evropske unije i Sjedinjenih Država. Poslije kraha razgovora, 27 država članica Evropske unije javno je Lajčaku uputilo podršku. Dakle, to je nešto sa čime će on (Kurti, prim.nov.) morati da se nosi. Lajčak i dijalog neće nestati. Neće zemlja od million i po stanovnika ubijediti transatlantsku zajednicu sa 700.000.000 ljudi da promijeni taktiku”, rekao je Escobar - dodavši da je potreban pragmatičniji pristup Vlade Kosova.
„Moram da dodam još nešto. Tokom prošle sedmice uznemirile su me informacije da se Lajčak našao na meti napada na kosovskim društvenim mrežama. Tražio sam od predsjednice Osmani i premijera Kurtija da ih osude. Ne kažem da dolaze iz redova Vlade Kosova, ali potrebno jasno istaći da su neprihvatljivi napadi lične prirode na specijalnog izaslanika”, precizirao je Escobar.
U osvrtu na to što je Srbija još jednom propustila da se usaglasi sa kaznenom politikom zapadnih saveznika prema Rusiji – Escobar je ukazao da ta država ne bi trebalo da bude, kako se izrazio, stranac u evropskoj porodici.
„Reći ću da smatramo da Srbija treba da uvede sankcije. Ona nema nikakvu zakonsku obavezu da to učini i očigledno je da se radi o državi koja samostalno sprovodi sopstvenu spoljnu politiku. Dakle, to je ono što smo dosljedno prenosili i ja ću to ponoviti”, napomenuo je Escobar - koji, kako je naveo, zbog tijesnog rasporeda još nije razgovarao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
„Nadam se da ćemo se vidjeti tokom nedjelje”, dodao je Escobar.
Napomenuo je i da su američke diplomate kod crnogorske delegacije, konkretno predsjednika Jakova Milatovića, uvidjele razumijevanje u vezi sa potrebom da proevropske stranke formiraju Vladu.
„Predsjednik Milatović je imao važne i produktivne sastanke sa savetnikom Cholletom, državnim sekretarom i predstavnicima Bijele kuće. Sjedinjene Države su bile vrlo jasne da želimo da vladu čine isključivo partije usredređene na evropske integracije i posvećene NATO-u, koje dijele naš stav u vezi sa Rusijom. Mislim da smo bili vrlo jasni u vezi sa tim i on je signalizirao da se saglasio sa tim. Želimo da se formira vlada i okupe stranke. On, kao šef države, ima veoma važnu ulogu da ljudima prenese pravu poruku. Tako da smo uvjereni da je razumio ono što smo mu prenijeli”, precizirao je Escobar.
Američki diplomata je, međutim, izrazio i zabrinutost što se Zapadni Balkan, kako je ukazao, razvija u dvije brzine.
„Sa jedne strane su članice Sjevernoatlantske alijanse koje su veoma posvećene svom NATO i evropskom putu. Tu su i preostale tri koje se bore sa poteškoćama. Tokom susreta sa njima dosljedno sam prenio da Sjedinjene Države podržavaju njihov euroatlantski put. Voljeli bismo i željeli da sve one riješe unutrašnje i regionalne razlike koje ih sprječavaju da napreduju”, naveo je sagovornik Glasa Amerike.
Konkretizujući odgovor ukazao je, kako je označio, važnu ulogu Sjeverne Makedonije u aktuelnim procesima.
„Njima smo zahvalni na regionalnom liderstvu i na njihovom proevropskom vođstvu. Kao predsjedavajući Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) mislim da Sjeverna Makedonija dosledno dokazuje da je odličan partner. U tom smislu bismo voljeli i da je vidimo u Evropskoj uniji. Albanija je imala sjajan pristup članstvu u Savjetu bezbjednosti, u bilateralnim odnosima, kao i sa NATO”, naveo je Escobar.
Republikanski rivali treba da "krenu snažnije na Trumpa" u drugoj debati, kaže moderatorica
Suparnici Donalda Trumpa treba snažnije da se bore protiv njega na predsjedničkoj debati republikanaca sljedeće nedjelje ako žele da imaju bilo kakvu šansu da će sustići ogromnu prednost koju, prema istraživanjima javnog mnijenja, Trump ima, rekla je jedna od moderatorki.
"Oni neće moći da umanje njegovo vodstvo ako to ne urade. Trump ima ubjedljivo i naizgled nedostižno vodstvo. Na ovim kandidatima je da pokažu zašto misle da bi bili bolji", rekla je Dana Perino, svojevremena sekretarica za medije Bijele kuće u doba vladavine Georgea Busha mlađeg, a sada voditeljica i politička komentatorka na televiziji Fox News.
Trump, koji u anketama vodi u odnosu na najbližeg rivala za republikansku predsjedničku nominaciju za oko 40 procentnih poena, preskočiće i drugu debatu, baš kao što je to učinio i sa prvom u Wisconsinu prošlog mjeseca.
Perino, komoderatorka debate koja će biti održana 27. septembra, rekla je da niko od Trumpovih rivala nije uspio da promijeni dinamiku trke za nominacije u toj prvoj debati. Dodala je da je to potrebno promijeniti u sljedećem sučeljavanju kandidata
"Ako ste pristalica ili donator jednog od ovih kandidata, želite da vidite trenutak njihovog proboja", rekla je ona.
Poslije glasanja u takmičenju za nominaciju koje se održava u Iowi u januaru, Trumpovim republikanskim rivalima će ponestati vremena da zaustave njegov pohod ka tome da postane republikanski kandidat, uprkos njegovim pravnim problemima. Trump je ove godine pred sudovima optužen u četiri slučaja.
Stuart Varney, voditelj Fox Business mreže i jedan od komoderatora debate, rekao je da će kandidati biti ispitivani o nizu tema, među kojima su imigracija, inflacija, kriminal i spoljna politika.
Šest kandidata se do sada kvalifikovalo za debatu: guverner Floride Ron DeSantis, bivši potpredsjednik SAD Mike Pence, bivši američki ambasador pri UN i nekadašnja guvernerka Južne Karoline Nikki Haley, američki senator Tim Scott iz Južne Karoline, biotehnološki investitor Vivek Ramaswamy i bivši suverner New Jerseyja Chris Christie.
Većina njih ima jednocifrenu podršku u istraživanjima javnog mnijenja, daleko iza Trumpa, čije je vodstvo samo raslo posljednjih mjeseci sa svakom od četiri podignute optužnice.
Republikanski nacionalni komitet koji organizuje debate, odabrao je Foks Business mrežu za domaćina događaja, pored Univisiona, američkog TV kanala na španskom jeziku, i Rambl, onlajn video platforme popularne među konzervativcima.
Govori na Generalnoj skupštini UN-a odražavaju strašnu stvarnost na terenu
Prvi krug govora održali su svjetski lideri na Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku. Mnogi od njih su se fokusirali na strašnu stvarnost na terenu u svojim zemljama i hitnu potrebu da se poboljšaju životi miliona ljudi.
Pod strogim mjerama sigurnosti nekoliko svjetskih lidera koji su prisustvovali 78. sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih naroda objasnili su kako ih je nevolja njihovih građana dovela u New York.
„Ovdje smo da pokušamo skratiti jaz između gladi i siromaštva”, rekla je Dina Boluarte, predsjednica Perua.
Glasno i jasno su se čuli i prioriteti najnaprednijih ekonomija.
„Udružiti se sa partnerima koji dijele zajedničku viziju budućnosti svijeta, gdje naša djeca ne gladuju i gdje svi imaju pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, gdje su radnici osnaženi, a naša okolina zaštićena”, rekao je američki predsjednik Joe Biden.
Međutim, uoči sedmica sastanaka na visokom nivou u Generalne skupštine UN-a, UNICEF-ov izvještaj upozorava da se svijet još uvijek bori s višestrukim krizama, uključujući zdravstvene i ekonomske izazove. U izvještaju se pozivaju svjetski lideri da stave prava djece na vrh svojih dnevnih reda.
Razorni efekti klimatskih promjena i način na koji su pogoršani svjetskim nejednakostima nisu ostali nezapaženi u utorak.
„Hiljade ljudi u Derni, u Libiji, izgubilo je živote u epskim poplavama bez presedana. (…) Čak i sada, dok pričamo, na obalu izlaze tijela iz istog Sredozemnog mora gdje se milijarderi sunčaju na svojim super jahtama. Derna je tužna slika stanja našeg svijeta”, rekao je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres,
Ali stvari ne moraju biti tako strašne, rekao je Dennis Francis, predsjednik Generalne skupštine.
„Ostavljajući po strani naše razlike i premošćavajući podjele, možemo pružiti, moramo isporučiti mir, napredak, prosperitet i održivost svima i svugdje”, rekao je Dennis Francis, predsjednik Generalne skupštine UN-a.
Očekuje se da će više poziva na akciju biti upućeno u srijedu kada će više svjetskih lidera održati svoje govore u sjedištu UN-a u New Yorku.
Republikanci zakazali prvi pretres u istrazi o opozivu Bidena za 28. septembar
Republikanci u Predstavničkom domu planiraju da naredne nedjelje održe prvi pretres u okviru istrage o opozivu predsjednika Joea Bidena zbog poslovanja članova njegove porodice.
U fokusu pretresa, zakazanog za 28. septembar, trebalo bi da budu "ustavna i pravna pitanja", u vezi sa navodima o Bidenovom učešću u poslovnim operacijama njegovog sina Huntera u stranim zemljama, naveo je portparol Odbora za nadzor vlade u Predstavničkom domu.
Republikanci - na čelu sa predsjedavajućim Predstavničkog doma Kevinom McCarthyjem - proteklih nedjelja su tvrdili da Bidenovi postupci iz perioda kada je bio potpredsjednik Sjedinjenih Država pokazuju "kulturu korupcije".
Odbor također planira da izda obavezujuće naloge da mu se dostave lični i poslovni bankovni računi Huntera Bidena i predsjednikovog brata Jamesa Bidena "već ove nedjelje".
Bijela kuća je inicijativu republikanaca u Predstavničkom domu usred predsjedničke kampanje opisala kao "ekstremno politikanstvo u svom najgorem izdanju".
"Republikanci u Predstavničkom domu su istraživali predsjednika devet mjeseci i nisu pronašli nijedan dokaz nekog krivičnog djela", izjavio je Ian Sams, portparol Bijele kuće.
McCarthy je prošle nedjelje najavio istragu o opozivu pošto je bio izložen sve većem pritisku desnog krila svoje stranke da preduzme poteze protiv Bidena ili rizikuje da bude smijenjen sa mjesta predsjedavajućeg.
Kongresmen iz Kalifornije je pokrenuo istragu bez glasanja u Predstavničkom domu i još nije izvjesno da li ima dovoljnu podršku tijesne republikanske većine u tom tijelu da prijedlog bude usvojen.
Neki članovi Kongresa su kritikovali dokaze koji su iznijeti do sada navodeći da nisu na nivou koji postavlja američki Ustav za "visoke prestupe i krivična djela".
McCarthy trenutno nastoji da omogući usvajanje zakona neophodnog da bi se izbjeglo zatvaranje federalne vlade krajem mjeseca.
Proces opoziva, kojim Kongres može da smijeni predsjednika s vlasti, uspostavljen je Ustavom. Predstavnički dom može da usvoji formalne članove optužnice - prostom većinom. Senat tada održava "suđenje" i može da smijeni predsjednika dvotrećinskom većinom.
Demokrate imaju većinu u Senatu što znači da postoji izuzetno mala vjerovatnoća da će Biden biti opozovan i smijenjen.
Šef UN-a: Ljudi traže od lidera akciju i izlaz iz trenutnog globalnog 'nereda'
Na ovogodišnjem zasjedanju u trajanju od sedam dana, prvom punom sastanku svjetskih lidera otkako je pandemija COVID-19 poremetila putovanja, planirano je da govori 145 lidera. To je veliki broj koji odražava mnoštvo kriza i sukoba.
Lideri svijeta polomljenog ratom, klimatskim promjenama i trajnom nejednakošću okupili su se u utorak pod jednim krovom kako bi čuli kako ih šef UN-a poziva da preduzmu ujedinjene akcije u vezi s ogromnim izazovima čovječanstva - i da počnu davati vlastite procjene na najglobalnijim fazama.
"Ljudi traže od svojih lidera izlaz iz ove zbrke", rekao je generalni sekretar Antonio Guterres uoči godišnjeg okupljanja predsjednika i premijera, ministara i monarha na Generalnoj skupštini.
Rekao je da je svijetu potrebna akcija sada – ne samo više riječi – kako bi se izborio sa pogoršanjem klimatske vanredne situacije, eskalacijom sukoba, “dramatičnim tehnološkim poremećajima” i globalnom krizom troškova života koja povećava glad i siromaštvo.
"Ipak, suočeni sa svim ovim i još mnogo toga", rekao je Guterres, "geopolitičke podjele potkopavaju našu sposobnost da odgovorimo."
Na ovogodišnjem zasjedanju u trajanju od sedam dana, prvom punom sastanku svjetskih lidera otkako je pandemija COVID-19 poremetila putovanja, planirano je da govori 145 lidera. To je veliki broj koji odražava mnoštvo kriza i sukoba.
Ali po prvi put nakon nekoliko godina, američki predsjednik Joe Biden, koji će govoriti ubrzo nakon šefa UN-a, bit će jedini lider od pet moćnih država koje imaju pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a koji će se obratiti skupštini od 193 člana.
Kinez Ši Đinping, Rus Vladimir Putin, Francuz Emmanuel Makron i Britanac Riši Sunak ove godine preskaču UN. To bi trebalo da skrene pažnju na ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, koji će se prvi put pojaviti na skupštinskom podijumu kasnije u utorak, i na Bidena, koji će posebno biti posmatran zbog njegovih stavova o Kini, Rusiji i Ukrajini.
Odsustvo lidera iz četiri sile Vijeća sigurnosti izazvalo je negodovanje zemalja u razvoju koje žele da glavni globalni igrači saslušaju njihove zahtjeve – uključujući i za novac koji će početi zatvarati rastući jaz između onih koji imaju i nemaju.
G77, glavna grupa zemalja u razvoju UN-a koja sada ima 134 članice, uključujući Kinu, snažno je lobirala da se ovogodišnji globalni skup usredotoči na 17 ciljeva UN-a koje su usvojili svjetski lideri 2015. Oni jako zaostaju na pola puta do 2030. postavljenog roka.
Na dvodnevnom samitu za pokretanje akcije za postizanje ciljeva, Guterres je ukazao na mračne nalaze u izvještaju UN-a u julu. Rekao je da je 15% od nekih 140 specifičnih ciljeva na pravom putu. Mnogi idu u pogrešnom smjeru, a ne očekuje se da će se niti jedan postići u narednih sedam godina.
Široki ciljevi uključuju okončanje ekstremnog siromaštva i gladi, osiguranje da svako dijete dobije kvalitetno srednje obrazovanje, postizanje rodne ravnopravnosti i značajan napredak u borbi protiv klimatskih promjena – sve do 2030. godine.
Prema sadašnjoj stopi, navodi se u izvještaju, 575 miliona ljudi i dalje će živjeti u ekstremnom siromaštvu, a 84 miliona djece neće ni ići u osnovnu školu 2030. godine – a biće potrebno 286 godina da se postigne jednakost između muškaraca i žena.
Guterres je liderima u ponedjeljak na otvaranju samita koji je pozvao da spase 17 ciljeva održivog razvoja, ili SDG-a, rekao da su obećali 2015. da će izgraditi "svijet zdravlja, napretka i mogućnosti" za sve ljude - i platiti za to.
Ubrzo nakon što je govorio, lideri iz 193 zemlje članice UN-a usvojili su konsenzusom političku deklaraciju od 10 stranica u kojoj se priznaje da su ciljevi "u opasnosti". Ali više od deset puta, na različite načine, potvrđuje posvećenost lidera postizanju SDG-a, ponavljajući njihovu individualnu važnost.
Deklaracija ne sadrži pojedinosti, ali Guterres je rekao da je "duboko ohrabren" posebno zbog posvećenosti poboljšanju pristupa zemalja u razvoju "gorivu potrebnom za napredak SDG-a: finansijama". Ukazao je na njenu podršku stimulaciji SDG-a od najmanje 500 milijardi dolara godišnje, s ciljem nadoknađivanja izazovnih tržišnih uslova sa kojima se suočavaju zemlje u razvoju.
Na samitu su se lideri tada trebali obavezati da će ispuniti ciljeve održivog razvoja.
Na primjer, nepalski premijer Pushpa Kamal Dahal, koji predsjedava grupom najmanje razvijenih zemalja UN-a, rekao je da im je potrebno "masovno povećanje pristupačnih finansija", uključujući stimulaciju SDG-a. Rekao je da su strane investicije u najnerazvijenije zemlje pale za oko 30 posto u 2022. u odnosu na 2021. i pozvao razvijene zemlje da budu velikodušnije u pomaganju najsiromašnijim zemljama svijeta.
Postoje i stotine pratećih događaja tokom sedmice na visokom nivou.
Visoki diplomata Evropske unije Josep Borrell rekao je novinarima nakon zatvorenog sastanka u cilju pokušaja oživljavanja višedecenijskog mirovnog procesa između Izraela i Palestinaca da postoji "snažna posvećenost rješenju o dvije države".
On je rekao da je na sastanku koji su organizovali EU, Arapska liga i nekoliko drugih zemalja bilo 60 učesnika i nazvao ga "dobrom polaznom tačkom".
Došlo je do "ubrizgavanja nove političke volje", rekao je Borrell, a osnovane su tri radne grupe na višem nivou da ispitaju kako će izgledati izraelsko-palestinski mir. On je rekao da će početi sa radom za mjesec dana u Briselu.
