Izdvojeno
Svaka druga mlada osoba u BiH razmišlja o odlasku iz zemlje
Banjalučanin Danijel kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako uskoro napušta Bosnu i Hercegovinu(BiH), jer je nezadovoljan poslom i sadašnjim političkim prilikama. Konstantno, ističe, osjeća pritisak na poslu, ima malu platu, što narušava, kako kaže, njegovo zdravlje.
„Dobijem ugovor u kome piše jedno, a ja radim nešto drugo što ne bih trebao da radim. Imam veliki pritisak od nadređenih, razbolio sam se od toga i ne spavam. Pijem tablete za smirenje. Nisam se ženio upravo zbog toga, jer mi je mala plata. Na ugovoru piše 1000 maraka, a dobijem 800”, kaže Danijel.
Danijel ističe i da zbog svega što mu smeta, odlazi u Sloveniju.
„Teško igdje mogu u Banjaluci da radim za više novca. Mogu naći posao opet za 800 maraka, ali da se radi po 14 i 15 sati, da nema subote i nedjelje slobodno. Po zakonu se ne smije raditi vikend, a uvaljuje nam se da radimo 12 sati subotom”, priča Danijel.
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u BiH živi nešto više od pola miliona mladih, u dobi od 19 do 29 godina. Iako nema preciznih podataka koliko ih je napustilo zemlju u proteklim godinama, istraživanja pokazuju da o privremenom ili trajnom odlasku razmišlja svaka druga mlada osoba.
Istraživanje koje je objavio Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFP) pokazuje da će 23.000 mladih, u dobi od 19 do 29 godina, napustiti BiH u idućih 12 mjeseci.
Na odlazak iz BiH priprema se i Amila Helak iz Travnika, grada u srednjoj BiH. Ova studentica četvrte godine kineziologije, koja 15 godina trenira judo, pohađa kurs njemačkog jezika, kako bi se pripremila za preseljenje.
„Išla sam sezonski raditi, putovala sam i jednostavno imam osjećaj da me moja Bosna sputava i ograničava. Učim jezik i najvjerojatnije ću u idućoj godinu dana dobiti papire da mogu da idem u Njemačku. Zaklinjala sam se da ću ostati ovdje i napraviti budćnost, ali šta su uradili od naše države i kakve planove nam nameću, iskreno, bojim se za svoj život i svoju budućnost. Stvarno nemam razloga da ostanem, jer moji roditelji nisu mogli da plate nekome da dobijem posao”, ističe ona.
Nezadovoljstvo kvalitetom života
Istraživanje UNFP-a je provedeno početkom ove godine, na osnovu reprezentativnog uzorka od 5.001 mlade osobe.
Mlade na odlazak motivira nezadovoljstvo kvalitetom života, nepovoljni socioekonomski uvjeti, nezaposlenost, te izostanak prilika za osobni rast i razvoj, pokazuje istraživanje.
Dvadesetdvogodišnja medicinska sestra Barbara Mlakić napustila je prije godinu i pol rodni Novi Travnik, gradić u srednjoj BiH. U potrazi za poslom odselila je u Njemačku, gdje je, drugi dan po dolasku, dobila posao u struci u gradu Augsburgu.
Barbara za RSE kaže da ju je iz BiH otjerala nepravda, odnosno činjenica da nije mogla pronaći posao u struci, unatoč obrazovanju i svim kvalifikacijama koje ima.
„Nekoliko godina sam radila u ugostiteljstvu, ali sam željela posao medicinske sestre u našoj lokalnoj bolnici. No, nije mi pružena prilika bez obzira na sve natječaje na koje sam se prijavljivala i diplome kvalifikacije koje sam imala. Kod nas se vodi ta politika, ne gleda se škola i tko zna raditi, nego odakle si i koga imaš ‘iza leđa’ da dobiješ posao”, kaže Barbara za RSE.
Izostanak prilika
Istraživanje koje je objavio UNFP-a pokazuje da iseljavanju najčešće teže nezaposleni mladi u dobi između 18 i 24 godine, većim dijelom muškarci sa završenom srednjom školom.
Allana Armitage, regionalna direktorica UNFPA za istočnu Evropu i centralnu Aziju, ističe da su migracije mladih dobre, ukoliko na to nisu prisiljeni.
„Migracija mladih kao takva je dobra stvar, jer otvara nove mogućnosti za studiranje i sticanje profesionalnog iskustva u inostranstvu, učenje novih jezika i upoznavanje različitih kultura. No, mladi se ne bi trebali osjećati prisiljeno da napuštaju svoju zemlju zbog izostanka prilika kod kuće”, kaže Armitage.
Prema njenim riječima, vlasti u BiH trebaju proširiti mogućnosti za mlade i poboljšati im kvalitetu života, što je ključno kako bi se BiH suočila sa demografskim izazovima.
Među mladima koji su obuhvaćeni istraživanjem dominira nepovjerenje u javne insitucije, a više od 70 posto njih ubijeđeno je da je društvo sistemski korumpirano.
Također, značajan broj vjeruje da su u BiH moguće međunacionalne tenzije, što je, također, jedna od razloga za odlazak.
Bh.vlasti fokusirane na zapaljivu retoriku
A da se mladi na teriroriji cijele BiH suočavaju sa istim problemima, upozoravaju i iz vijeća koja okupljaju mlade. Iz ovih organizacija upozoravaju da su bh. vlasti fokusirane na zapaljivu retoriku podjela, dok, istovremeno, mladi gube motivaciju da ostanu u BiH.
Iako ove organizacije djeluju na nivou eniteta Republika Srpska i Federacija BiH, te zasebno u Brčko distriktu, njihovi članovi kažu da bh. političarima mogu poslužiti kao primjer dobre suradnje i zajedničkog rada.
„Najveći broj mladih nezadovoljan je svojim životom u BiH, imamo visok stepen korupcije i nemogućnost zapošljavanja. Situacija nije najbolja i ovo je vrijeme kad je upaljen crveni alarm da se nešto poduzme”, naglašava Ognjen Vukojević iz Omladinskog savjeta Republike Srpske.
Harun Šabanović iz Vijeća mladih Brčko Distrikta kaže kako klima nije pogodna za razvoj mladih, kako na osobnom, tako ni na profesionalnom nivou.
„Mladi svaki dan gledaju dosta nepravde koju nisu u moći da promjene, a žele to da urade. Ne odlaze mladi samo zbog posla, novca i bajnog života u drugim državama. Osjećaju nesigurnost, jer drugi ljudi odlučuju o njihovoj sudbini i vode ih u pravcu u kojem ne žele ići. Potrebne su velike promjene kako bi BiH sigurno koračala ka boljoj i prosperitetnijoj budućnosti”, ističe Šabanović.
Asja Dizdarević iz Vijeća mladih Federacije BiH ističe da se mladi svakodnevno sučavaju sa egzistencijalnim problemima, korupcijom i neadekavatnim obrazovanjem, te da ih je teško motivirati na aktivizam.
„Vrijeme je teško i mlade je teško motivirati. Mogućnosti i kapaciteti naših organizacija su ograničeni i ne vidimo napore i volju da se krene nabolje, te da dođe do nekih promjena”, ističe ona.
Prema posljednjem popisu stanovništva, u BiH stanuje tri i pol miliona ljudi. Iz Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija upozoravaju da je iseljavanje glavni razlog smanjenja broja stanovnika, te da bi do 2070. u BiH moglo živjeti manje od 1,6 miliona ljudi.
Od početka devedesetih godina, prošlog stoljeća, BiH suočava se sa visokom stopom emigriranja u zemlje Evropske unije i druge razvijene zemlje svijeta.
Od početka 2011. godine, od kada su građani BiH mogli sa biometrijskim pasošem putovati bez viza u sve zemlje šengenskog prostora, došlo je do intenzivnijeg iseljavanja, ističu iz UNFPA.
Procjenjuje se da je oko 200.000 građana BiH napustilo zemlju, među njima i visok postotak mladih i visoko obrazovanih ljudi.
IZ UNFP-a upozoravaju da će ista dinamika emigracije iz BiH se najvjerovatnije nastaviti u budućnosti ukoliko ne dođe do drastičnih promjena u institucionalnom i javnom diskursu.
See all News Updates of the Day
Putin bi uskoro mogao najaviti kandidaturu za predsjednika 2024, piše moskovski list
Ruski predsjednik Vladimir Putin uskoro bi mogao objaviti da će učestvovati na predsjedničkim izborima 2024. godine, objavio je u utorak list Komersant, otvarajući put šefu Kremlja da ostane na vlasti do 2030. godine.
U sklopu konferencije u novembru, zvaničnici sumnjaju da bi Putin mogao objaviti da će učestvovati na izborima u martu sljedeće godine, objavio je Kommersant, pozivajući se na neidentifikovane izvore bliske predsjedničkoj administraciji.
List, jedan od najcjenjenijih u Rusiji, navodi da, međutim, postoje i drugi scenariji šta bi Putin mogao učiniti na konferenciji i konačna odluka je na njemu. Kremlj nije odmah komentarisao.
Putin, kojem je Boris Jeljcin predao predsjedništvo posljednjeg dana 1999. godine, bio je lider duže od bilo kojeg drugog ruskog vladara od Jozefa Staljina, nadmašivši čak i 18-godišnji mandat Leonida Brežnjeva.
Putin puni 71. godinu 7. oktobra.
Iako su mnoge diplomate, špijuni i zvaničnici rekli da očekuju da će Putin ostati na vlasti doživotno, još uvijek nije bilo potvrde o njegovim planovima da se kandidira na predsjedničkim izborima 2024. godine.
Putin je prošlog mjeseca rekao da će objaviti svoje planove tek nakon što parlament raspiše predsjedničke izbore - koji bi po zakonu trebali biti obavljeni u decembru.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je prošlog mjeseca da ako Putin odluči da se kandiduje, onda niko neće moći da se takmiči s njim.
Iako se Putin možda neće suočiti s konkurencijom za glasove, bivši špijun KGB-a suočava se s najozbiljnijim izazovima s kojima se suočio bilo koji šef Kremlja otkako se Mihail Gorbačov borio s raspadnutim Sovjetskim Savezom prije skoro četiri decenije.
Rat u Ukrajini izazvao je najveću konfrontaciju sa Zapadom od kubanske raketne krize 1962. i najveći vanjski šok za rusku ekonomiju u posljednjih nekoliko decenija. Putin se suočio sa neuspjelom pobunom najmoćnijeg ruskog plaćenika Jevgenija Prigožina u junu.
Prigožin je poginuo u avionskoj nesreći dva mjeseca kasnije.
Zapad tretira Putina kao ratnog zločinca i diktatora koji je doveo Rusiju u sukob u imperijalnom stilu koji je oslabio zemlju i stvorio ukrajinsku državnost, dok ujedinjuje Zapad i daje NATO-u postsovjetsku misiju suprotstavljanja Rusiji.
Zapad kaže da ne želi sukob NATO-a i Rusije, već samo da pomogne Ukrajini da porazi ruske snage. Kremlj kaže da Zapad nikada neće postići poraz Rusije u Ukrajini.
Trump na suđenju za poslovne malverzacije
Donald Trump stekao je više od milijardu dolara zato što je lagao investitore i bankare o vrijednosti svoje imovine, izjavili su predstavnici njujorškog državnog tužilaštva na početku sudskog procesa u građanskoj parnici koja bi mogla da nanese veliki udarac carstvu nekretnina bivšeg predsjednika.
Trump je dobrovoljno došao u sudnicu na Manhattanu, a na svojoj platformi Istina (Truth Social) napisao je da će otići na sud da se "bori za svoje ime i reputaciju."
Kevin Wallace, pravnik iz kancelarije državnog tužioca Letitije James, u uvodnoj riječi je naglasio da je Trump tokom cijele decenije opisivao stanje svojih finansija bankama i osiguravajućim kompanijama na "materijalno netačan način". On je dodao da je Trump to uradio da bi dobio kredite pod povoljnijim uslovima i plaćao niže osiguranje čime je ilegalno stekao finansijsku dobit veću od milijardu dolara.
"To nije običan način poslovanja", istakao je Wallace. "To nisu krivična djela bez žrtava."
Christopher Kise, Trumpov advokat, u svojoj uvodnoj riječi je odgovorio da su finansije Trumpa i njegove organizacije - potpuno legalne.
"To je jedan od najuspješnijih brendova na svijetu, i stekao je bogatstvo zato što je na ispravan način pristupao investicijama u nekretnine", rekao je Kajs.
"Nije bilo namjere da se neko prevari, nije bilo kršenja zakona, nije bilo nepoštenog profita i nije bilo žrtava" rekao je Kise.
Pred ulazak u sudnicu, Trump je izjavio da je u pitanju nastavak "najvećeg lova na vještice u historiji" dok je prethodne večeri na svojoj platformi Istina (Truth Social) napisao da će otići na sud da se "bori za svoje ime i reputaciju".
"Koliko god novca da mislite da imate, niko nije iznad zakona", rekla je Letitia James, državna tužiteljica New York, pred ulazak u sudnicu.
Suđenje je kulminacija višegodišnje istrage James, koja je optužila Trumpa i njegovu kompaniju da uobičajeno lažu o njegovom bogatstvu u finansijskim izvještajima.
Sudija Artuer Engoron je prošle nedjelje riješio glavni zahtjev tužbe prije nego što je suđenje i počelo, presudivši da je Trump rutinski obmanjivao banke, osiguravače i druge preuveličavajući vrijednost imovine u papirima koji se koriste za sklapanje poslova i obezbjeđenje kredita.
Bivši predsjednik, njegova dva najstarija sina, rukovodioci Trump organizacije i bivši advokat Michael Cohen, svi su navedeni među desetinama potencijalnih svjedoka.
Ne očekuje se da će Trump svjedočiti u narednih nekoliko nedjelja. Odlazak na sud u ponedjeljak će označiti značajno odstupanje od njegove dosadašnje prakse.
Trump nije došao na sud ni kao svjedok ni kao posmatrač kada su njegova kompanija i jedan od njenih najviših rukovodilaca prošle godine osuđeni za poresku prevaru.
Na neki način, međutim, ovo novo suđenje ima veće uloge.
James, demokratkinja, traži 250 miliona dolara kazne i zabranu poslovanja u New Yorku.
Engoronova presuda od prošle nedjelje, ako bude potvrđena u žalbenom postupku, također bi značila prebacivanje kontrole nad nekim od Trumpovih kompanija na sudsko imenovanog stečajnog upravnika i mogla bi ga primorati da se odrekne cijenjene imovine u New Yorku kao što je Trump toranj, poslovna zgrada na Wall Streetu, tereni za golf i prigradsko imanje.
Trump je to nazvao "korporativnom smrtnom kaznom".
"Imam poremećenog sudiju koji mrzi Trumpa, koji je ovaj LAŽNI SLUČAJ PROŠAO kroz sud u New York brzinom koja nije ranije viđena", napisao je Trump na svojoj platformi Istina.
U svom postu u nedjelju uveče, Trump je napisao da je Engoron "nepravedan, nepokolebljiv i opak u svojoj POTJERI za mnom".
Engoron će odlučiti o šest preostalih zahtjeva u tužbi Jamesove, uključujući optužbe za zavjeru, falsifikovanje poslovnih zapisa i prevaru u osiguranju.
Američka ambasada u BiH: Dodik ne govori istinu o zakonu o "stranim agentima". Zakon je po uzoru na Rusiju, a ne na SAD
Ambasada SAD u Bosni i Hercegovini oštro je reagovala na riječi predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da je Nacrt zakona o stranim agentima, kojeg je usvojila Narodna skupština tog bosanskohercegovačkog entiteta, benignija verzija američkog zakona, ocijenivši njegove tvrdnje neistinitima.
Iz Ambasade su argumentovali zašto je takva tvrdnja netačna, uz napomenu da je usvojeni dokument oblikovan po uzoru na "represivno rusko zakonodavstvo".
U saopštenju objavljenom u subotu na mreži X, iz Ambasade su pojasnili kako zakon na kojeg se Dodik poziva, poznat kao United States Foreign Agents Registration Act (FARA) iz 1938. godine, zapravo unosi transparentnost u rad lobista, bilo da se radi o pojedincima ili organizacijama, koje rade u ime stranog upravitelja kako bi utjecale na donošenje odluka vlade.
"FARA zahtijeva od takvih pojedinaca i organizacija da se registruju pri Ministarstvu pravosuđa i prijave svoj odnos, aktivnosti i finansijsku naknadu. Te se registracije objavljuju, omogućujući javnosti da bude informisana o aktivnostima stranih agenata lobista u Sjedinjenim Državama", ističu iz Ambasade.
"FARA ne zabranjuje niti ograničava aktivnosti stranih agenata, ne ograničava slobodu govora ili udruživanja i ne odnosi se na nezavisne medije ili na veliku većinu organizacija civilnog društva", naglasili su iz Ambasade.
Ističu da ovaj zakon osigurava transparentnost u užem području vladinog lobiranja i ne reguliše građansko društvo.
Što nije slučaj sa zakonom usvojenim u Narodnoj skupštini Republike Srpske, tvrde iz Ambasade SAD-a.
"Nasuprot tome, 'Zakon o posebnom registru i transparentnosti rada neprofitnih organizacija' koji je Narodna skupština RS-a odobrila u prvom čitanju 29. septembra, oblikovan je po uzoru na represivno rusko zakonodavstvo koje je Kremlj koristio za suzbijanje neslaganja, uništavanje civilnog društva i iskorjenjivanje slobodnih medija", upozorili su iz Ambasade SAD-a.
Formulacije i definicije iz zakona nazvali su "nejasnima i dvosmislenim", što će vlastima u RS-u dati slobodu da sve neprofitne organizacije koje primaju sredstva iz izvora izvan Bosne i Hercegovine označe kao "strane agente" i zabrane im određene aktivnosti.
"Ovaj antidemokratski zakon ima jasnu namjeru ograničiti prostor za djelovanje civilnog društva i suzbiti kritike Dodikove vladajuće koalicije, narušavajući prava stanovnika RS-a i približavajući RS još jedan korak bliže autoritarizmu", dodaje se u saopštenju.
Uprkos upozorenjima, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 28. septembra Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatijem kao zakon o "stranim agentima".
Ovaj nacrt zakona je naišao na niz kritika javnosti, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija.
Nacrt zakona predviđa, između ostalog, posebnu prismotru za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabranu političkih aktivnosti, potrebu za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja.
Osim toga, entitetski ministar pravde će sudu moći da predloži zabranu njihovog rada.
Bijela kuća: Beograd da prestane sa gomilanjem vojske na granici sa Kosovom
Sjedinjene Američke Države nagledaju pomjeranje srpske vojske ka granici sa Kosovom, pozivaju Beograd da prestane sa tom operacijom, kao i da aktivno učestvuje u istrazi o napadu kod Banjske, rekao je novinarima u Bijeloj kući Džon Kirbi, portparol Vijeća za nacionalnu sigurnost.
"Pratimo velika pomjeranja srpske vojske uz granicu sa Kosovom koja obuhvata i do sada neviđeno postavljanje napredne artiljerije, tenkova i mehanizovanih pješadijskih jedinica. Smatramo da je ovo veoma destabilizujući razvoj događaja", rekao je Kirbi na konferenciji za medije.
Kirbi je međutim istakao da nema detaljnije obavještajne informacije o tome šta je cilj gomilanja trupa na granici.
"To pratimo, vidimo, i o tome govorimo danas da bi stavili do znanja koliko smo zbog toga zabrinuti. Međutim, ne mogu u ovom trenutku da govorim o stvarnoj namjeri. Ali je to jedan od razloga što smo željeli ovo jasno da pomenemo danas, da javnim komentarima potkrijepimo razgovore iza zatvorenih vrata, da pozovemo Srbiju kroz diplomatske kanale da povuče te trupe, jer su njihov sam obim, veličina i prisustvo destabilizujući sami po sebi i zabrinjavaju ljude, uključujući i nas".
Redakcija Glasa Amerike obratila se Ministarstvu odbrane Srbije za komentar na tvrdnje Bijele kuće.
Blinken: Počinioci napada na Kosovu, koji su u Srbiji, moraju da snose odgovornost
State Department saopštio je u petak da je državni sekretar Antony Blinken razgovarao sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem "o značaju preduzimanja hitnih mjera na deeskalaciji napetosti sa Kosovom poslije nasilja 24. septembra i smrti narednika Policije Kosova". "Sekretar je podvukao da počinioci napada, koji su sada u Srbiji, moraju da snose odgovornost. Sekretar je izrazio podršku akcijama KFOR-a i EULEX-a u odgovoru na ovaj događaj i ukazao da incidenti - poput onih blizu manastira Banjska - predstavljaju neprihvatljiv izazov za KFOR i međunarodnu zajednicu, i pozdravio povećano prisustvo KFOR-a i odluku Sjevernoatlantskog savjeta da odobri dodatne snage. Sekretar je ponovio da Srbija mora da uz hitnu deeskalaciju u potpunosti implementira svoje obaveze iz dogovora o normalizaciji, u okviru dijaloga uz posredovanje EU", navodi se u saopštenju portparola State Departmenta Metjua Milera.
Kosovske vlasti su prethodno označile potpredsjednika Srpske liste Milana Radoičića kao organizatora napada, tvrdeći da je imao podršku Beograda, što su i on i srpske vlasti demantovali.
Kirbi je potvrdio da je državni sekretar Antony Blinken pozvao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića "da izrazi našu zabrinutost zbog ovih incidenata i da istakne nužnost hitne deeskalacije i povratku dijalogu".
"Svi koji su umiješani u napad moraju da budu izvedeni pred lice pravde. Znamo da Kosovska policija istražuje slučaj. Očekujemo da to bude temeljna, sveobuhvatna i transparentna istraga i pozivamo i srpske vlasti da pomognu u njoj", kazao je Kirbi.
Komentarišući moguću umiješanost Srbije u napad na Kosovu, Kirbi je odgovorio da je u toku aktivna istraga.
“Očigledno želimo da vlasti Srbije učestvuju u toj istrazi. I druga stvar o kojoj sam govorio jeste da obim napada, broj vozila i vrste municije i oružja svakako ukazuju na prilično visok nivo sofisticiranosti, resursa i obuke. Sam obim je zabrinjavajući. Ne izgleda kao da se okupilo samo nekoliko momaka koji su neplanirano odlučili da ovo urade”.
Kirbi je potvrdio ono što je najavljeno iz sjedišta NATO ranije u petak da će "u svjetlu najnovijih događaja KFOR pojačati prisustvo na sjeveru Kosova i u dijelovima pored granice u namjeri da osigura stanovništvo i da ispunjava svoj mandat obezbjeđivanja sigurnosti".
Naveo je i da je Savjetnik za nacionalnu sigurnost Džejk Saliven je razgovarao sa premijerom Kurtijem i ovim događajima i važnosti dijaloga. Pored naših diplomatskih napora, Sjedinjene Države rade zajedno sa saveznicima u NATO kako bi se odgovorilo na pokušaje da se destabilizuje Kosovo i ugrozi bezbjednost građana.
Banja Luka: Dinamičan odgovor - vježba Oružanih snaga BiH
Na Manjači kod Banjaluke je održana završna vježba Oružanih snaga Bosne i Hercegovine sa zadatkom ocjenjivanja komandi i jedinica koje su u njoj učestvovale. Vježbi su prisustvovali i komandanti EUFOR i NATO snaga u Bosni i Hercegovini.
