Linkovi

Top priča BiH

Svaka druga mlada osoba u BiH razmišlja o odlasku iz zemlje

Ilustracija

Banjalučanin Danijel kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako uskoro napušta Bosnu i Hercegovinu(BiH), jer je nezadovoljan poslom i sadašnjim političkim prilikama. Konstantno, ističe, osjeća pritisak na poslu, ima malu platu, što narušava, kako kaže, njegovo zdravlje.

„Dobijem ugovor u kome piše jedno, a ja radim nešto drugo što ne bih trebao da radim. Imam veliki pritisak od nadređenih, razbolio sam se od toga i ne spavam. Pijem tablete za smirenje. Nisam se ženio upravo zbog toga, jer mi je mala plata. Na ugovoru piše 1000 maraka, a dobijem 800”, kaže Danijel.

Danijel ističe i da zbog svega što mu smeta, odlazi u Sloveniju.

„Teško igdje mogu u Banjaluci da radim za više novca. Mogu naći posao opet za 800 maraka, ali da se radi po 14 i 15 sati, da nema subote i nedjelje slobodno. Po zakonu se ne smije raditi vikend, a uvaljuje nam se da radimo 12 sati subotom”, priča Danijel.

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u BiH živi nešto više od pola miliona mladih, u dobi od 19 do 29 godina. Iako nema preciznih podataka koliko ih je napustilo zemlju u proteklim godinama, istraživanja pokazuju da o privremenom ili trajnom odlasku razmišlja svaka druga mlada osoba.

Istraživanje koje je objavio Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFP) pokazuje da će 23.000 mladih, u dobi od 19 do 29 godina, napustiti BiH u idućih 12 mjeseci.

Na odlazak iz BiH priprema se i Amila Helak iz Travnika, grada u srednjoj BiH. Ova studentica četvrte godine kineziologije, koja 15 godina trenira judo, pohađa kurs njemačkog jezika, kako bi se pripremila za preseljenje.

„Išla sam sezonski raditi, putovala sam i jednostavno imam osjećaj da me moja Bosna sputava i ograničava. Učim jezik i najvjerojatnije ću u idućoj godinu dana dobiti papire da mogu da idem u Njemačku. Zaklinjala sam se da ću ostati ovdje i napraviti budćnost, ali šta su uradili od naše države i kakve planove nam nameću, iskreno, bojim se za svoj život i svoju budućnost. Stvarno nemam razloga da ostanem, jer moji roditelji nisu mogli da plate nekome da dobijem posao”, ističe ona.

Nezadovoljstvo kvalitetom života

Istraživanje UNFP-a je provedeno početkom ove godine, na osnovu reprezentativnog uzorka od 5.001 mlade osobe.

Mlade na odlazak motivira nezadovoljstvo kvalitetom života, nepovoljni socioekonomski uvjeti, nezaposlenost, te izostanak prilika za osobni rast i razvoj, pokazuje istraživanje.

Dvadesetdvogodišnja medicinska sestra Barbara Mlakić napustila je prije godinu i pol rodni Novi Travnik, gradić u srednjoj BiH. U potrazi za poslom odselila je u Njemačku, gdje je, drugi dan po dolasku, dobila posao u struci u gradu Augsburgu.

Barbara za RSE kaže da ju je iz BiH otjerala nepravda, odnosno činjenica da nije mogla pronaći posao u struci, unatoč obrazovanju i svim kvalifikacijama koje ima.

„Nekoliko godina sam radila u ugostiteljstvu, ali sam željela posao medicinske sestre u našoj lokalnoj bolnici. No, nije mi pružena prilika bez obzira na sve natječaje na koje sam se prijavljivala i diplome kvalifikacije koje sam imala. Kod nas se vodi ta politika, ne gleda se škola i tko zna raditi, nego odakle si i koga imaš ‘iza leđa’ da dobiješ posao”, kaže Barbara za RSE.

Izostanak prilika

Istraživanje koje je objavio UNFP-a pokazuje da iseljavanju najčešće teže nezaposleni mladi u dobi između 18 i 24 godine, većim dijelom muškarci sa završenom srednjom školom.

Allana Armitage, regionalna direktorica UNFPA za istočnu Evropu i centralnu Aziju, ističe da su migracije mladih dobre, ukoliko na to nisu prisiljeni.

„Migracija mladih kao takva je dobra stvar, jer otvara nove mogućnosti za studiranje i sticanje profesionalnog iskustva u inostranstvu, učenje novih jezika i upoznavanje različitih kultura. No, mladi se ne bi trebali osjećati prisiljeno da napuštaju svoju zemlju zbog izostanka prilika kod kuće”, kaže Armitage.

Prema njenim riječima, vlasti u BiH trebaju proširiti mogućnosti za mlade i poboljšati im kvalitetu života, što je ključno kako bi se BiH suočila sa demografskim izazovima.

Među mladima koji su obuhvaćeni istraživanjem dominira nepovjerenje u javne insitucije, a više od 70 posto njih ubijeđeno je da je društvo sistemski korumpirano.

Također, značajan broj vjeruje da su u BiH moguće međunacionalne tenzije, što je, također, jedna od razloga za odlazak.

Bh.vlasti fokusirane na zapaljivu retoriku

A da se mladi na teriroriji cijele BiH suočavaju sa istim problemima, upozoravaju i iz vijeća koja okupljaju mlade. Iz ovih organizacija upozoravaju da su bh. vlasti fokusirane na zapaljivu retoriku podjela, dok, istovremeno, mladi gube motivaciju da ostanu u BiH.

Iako ove organizacije djeluju na nivou eniteta Republika Srpska i Federacija BiH, te zasebno u Brčko distriktu, njihovi članovi kažu da bh. političarima mogu poslužiti kao primjer dobre suradnje i zajedničkog rada.

„Najveći broj mladih nezadovoljan je svojim životom u BiH, imamo visok stepen korupcije i nemogućnost zapošljavanja. Situacija nije najbolja i ovo je vrijeme kad je upaljen crveni alarm da se nešto poduzme”, naglašava Ognjen Vukojević iz Omladinskog savjeta Republike Srpske.

Harun Šabanović iz Vijeća mladih Brčko Distrikta kaže kako klima nije pogodna za razvoj mladih, kako na osobnom, tako ni na profesionalnom nivou.

„Mladi svaki dan gledaju dosta nepravde koju nisu u moći da promjene, a žele to da urade. Ne odlaze mladi samo zbog posla, novca i bajnog života u drugim državama. Osjećaju nesigurnost, jer drugi ljudi odlučuju o njihovoj sudbini i vode ih u pravcu u kojem ne žele ići. Potrebne su velike promjene kako bi BiH sigurno koračala ka boljoj i prosperitetnijoj budućnosti”, ističe Šabanović.

Asja Dizdarević iz Vijeća mladih Federacije BiH ističe da se mladi svakodnevno sučavaju sa egzistencijalnim problemima, korupcijom i neadekavatnim obrazovanjem, te da ih je teško motivirati na aktivizam.

„Vrijeme je teško i mlade je teško motivirati. Mogućnosti i kapaciteti naših organizacija su ograničeni i ne vidimo napore i volju da se krene nabolje, te da dođe do nekih promjena”, ističe ona.

Prema posljednjem popisu stanovništva, u BiH stanuje tri i pol miliona ljudi. Iz Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija upozoravaju da je iseljavanje glavni razlog smanjenja broja stanovnika, te da bi do 2070. u BiH moglo živjeti manje od 1,6 miliona ljudi.

Od početka devedesetih godina, prošlog stoljeća, BiH suočava se sa visokom stopom emigriranja u zemlje Evropske unije i druge razvijene zemlje svijeta.

Od početka 2011. godine, od kada su građani BiH mogli sa biometrijskim pasošem putovati bez viza u sve zemlje šengenskog prostora, došlo je do intenzivnijeg iseljavanja, ističu iz UNFPA.

Procjenjuje se da je oko 200.000 građana BiH napustilo zemlju, među njima i visok postotak mladih i visoko obrazovanih ljudi.

IZ UNFP-a upozoravaju da će ista dinamika emigracije iz BiH se najvjerovatnije nastaviti u budućnosti ukoliko ne dođe do drastičnih promjena u institucionalnom i javnom diskursu.

See all News Updates of the Day

Wilson: Dodikova retorika je igranje vatrom

Wilson: Dodikova retorika je igranje vatrom
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:04 0:00

Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić optužen u predmetu visoke korupcije

Bosnia and Herzegovina -- Selmo Cikotic, Bosnian security minister, Sarajevo, December 29, 2020.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine saopštilo je u petak, 26. novembra detalje optužnice protiv Selme Cikotića, ministra sigurnosti BiH, protiv kojeg je 25.novembra podignuta optužnica.

On se tereti, kako se navodi u saopštenju za javnost, da je u razdoblju od 2009. do 2011. godine, obavljajući funkciju ministra obrane BiH, zloupotrijebio službeni položaj državnog ministra tako što je nezakonito pogodovao kupcu na štetu ministarstva kojim je rukovodio, tokom plana izvoza i prodaje viškova zastarjelog naoružanja, streljiva i vojne opreme.

“U optužnici se navodi da je optuženi potpuno nezakonito i mimo zakonske procedure, bez obavještavanja svojih zamjenika, kao i Predsjedništva BiH, vršio izmjene ugovora, nakon čega je preduzeću"Scout" d.o.o. Zagreb, umjesto zastarjelog naouružanja i municije, koje je bilo predviđeno za otpis i prodaju kako bi se smanjili troškovi čuvanja i održavanja, izmjenama ugovora izvozio oružje i municiju većeg kvaliteta i potražnje na tržištu, pa je na taj način oštetio budžet od oko 9,7 miliona maraka, kao i drugima pribavio imovinsku korist u višemilionskom iznosu”, ističe se u saopštenju za javnost iz Tužilaštva BiH.

Optužnica je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje.

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) su u martu 2019. godine po naredbama Suda BiH i Tužilaštva BiH, izvršili pretres računara koji se nalazio u prostorijama Ministarstva odbrane BiH.

Kako je tada saopšteno, pretres je izvršen s ciljem utvrđivanja sadržaja datoteka koje bi mogle poslužiti kao trag ili dokaz u vezi sa krivičnim djelom iz člana 220. stav (3) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine „Zloupotreba položaja ili ovlaštenja“.

Cikotić je od 2006. do 2010. godine bio je ministar odbrane BiH, a u julu 2020. godine je izabran za ministra sigurnosti BiH, nakon što je dotadašnji ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić podnio ostavku.

Američke čestitke za Dan državnosti BiH

Zastave BiH ispred Vijeća ministara i Parlamenta BiH

Dan državnosti građanima Bosne i Hercegovine čestitali su američki predsjednik Joe Biden i državni sekretar Antony Blinken.

"Sretan Dan državnosti! Kao što je Predsjednik SAD naveo u svojoj poruci upućenoj Predsjedništvu, "Na ovaj svečani dan, znajte da SAD stoje uz vas u podršci demokratskim reformama, posvećenosti vladavini prava i suverenitetu i terirorijalnom integritetu. ", navedeno je u objavi Ambasade SAD u BiH.

Na web stranici State Departmenta objavljena je i čestitka američkog državnog sekretara.

"U ime Sjedinjenih Američkih Država čestitam narodu Bosne i Hercegovine na proslavi Dana državnosti.

Bosna i Hercegovina je zemlja puna potencijala. Vaša povijest uključuje duga razdoblja sklada i mira, ali i vremena velikih tragedija. Vaš Dan državnosti trenutak je za sve čelnike i građane da ostave po strani politički rub i potaknu povjerenje, kompromis i pomirenje. Sjedinjene Američke Države ostaju nepokolebljiv partner i prijatelj u pomaganju da se unaprijedi svjetlija budućnost za sve u Bosni i Hercegovini.

Na ovaj poseban dan svim građanima Bosne i Hercegovine želim sigurnu, sigurnu i prosperitetnu budućnost." navedeno je u objavi koju potpisuje Antony Blinken.

Historijsko i pravno uporište Dana državnosti

25. novembar je Dan državnosti Bosne i Hercegovine, praznik koji svoje historijsko uporište ima u partizanskom zasijedanju ZAVNOBIH-a iz 1943. godine.

Odlukom na ovom zasijedanju Bosna i Hercegovina je definisana kao jedinstvena i nedjeljiva zajednica u kojoj će svi narodi imati ista prava.

Pravno uporište Dan državnosti ima u činjenici da Parlament BiH nije donio zakon o državnim praznicima, pa tako ovaj praznik ima pravni kontinuitet iz vremena Republike Bosne i Hercegovine.

Uprkos tome vlasti entiteta Republika Srpska ne slave ovaj dan.

Schmidt u Washingtonu: Konsultacije sa SAD pred zajedničke odluke

Schmidt u SAD: U mojoj ladici su instrumenti i znam kako da je otvorim
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:36 0:00

Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH je u Washingtonu, gdje se sastaje na najvišim američkim diplomatama. Schmidt u intervjuu za Glas Amerike govori o ciljevima boravka u SAD, te sumira iskustva svog, kratkog ali dinamičnog, diplomatskog angažmana u Bosni i Hercegovini.

Sadržaji Glasa Amerike su besplatni i slobodni za prenošenje na drugim portalima isključivo uz naznaku izvora i url link na orginalni sadržaj.

Glas Amerike: Visoki predstavniče Schmidt, koja je svrha vaše posjete Sjedinjenim Državama i šta vjerujete da ste do sada postigli?

Schmidt: Veoma je važno da se sastanem sa jednim od ključnih partnera implementacije Daytonskog sporazuma, da se informišem o stanju u BiH, i da se konsultujem o budućim zajedničkim odlukama u skladu sa mojom nadležnošću i nadležnostima međunarodne zajednice.

Glas Amerike: Ali imate puno Amerikanaca u BiH. Imate američkog ambasadora, imate svog zamjenika, Michaela Scanlona, ambasadora OSCE-a, a nedavno je bilo dosta posjeta zvaničnika iz DC-a - Palmera, Escobara i Cholleta. S kim ste još trebali razgovarati u Sjedinjenim Državama?

Schmidt: Mislim da je veoma važno vidjeti ljude u State Departmentu na vodećem nivou, na primjer Karen Donfried, koja je odgovorna za Evropu. Upoznaću ljude u NSC-u (Vijeće za nacionalnu sigurnost). Moj utisak je da je ovo veoma važno, ne samo da se sretnemo u Sarajevu, gdje neki ljudi - ne međunarodna zajednica, već neki lokalni političari - imaju ideju da se svijet okreće oko Sarajeva ili Bosne i Hercegovine, što nije slučaj. Moramo prilagoditi aktuelnu situaciju pozivajući se na Dayton.

Schmidt: Instrumenti su u mojim rukama

Glas Amerike: Šta mislite kada kažete prilagoditi?

Schmidt: Moramo priznati da se Dayton ne poštuje, posebno zbog postupaka gospodina Dodika. Treba razgovarati o tome kako ćemo se nositi s tim, šta je budućnost je da BiH nekako obezbijedi članstvo u Evropskoj uniji i koji bi sljedeći koraci trebali biti. Dakle, ne radi se samo o sastancima u Washingtonu D.C., već i u Briselu i drugim glavnim gradovima kao što je London.

Glas Amerike: U svom nedavnom izvještaju upućenom generalnom sekretaru UN-a, tvrdite da je BiH u najopasnijem položaju od rata. Spominjete potencijalnu 'nepopravljivu štetu' ako se stvari nastave. Jesam li u pravu?

Schmidt: To je tačno. Ne mislim na vojno povećanje napetosti, već na nefunkcionalnost države u cjelini. Neki ne prisustvuju nijednoj sednici parlamenta, vlade, predsjedništva. Dakle, oni ne donose nikakve odluke. Na primjer, nemamo budžet. Postoji samo privremeni budžet. Ova disfunkcionalnost se prelijeva u destruktivnu situaciju. Država neće moći djelovati ako im ne pomognemo da se vrate za sto.

Glas Amerike: Pogledao sam akcije koje ste preduzeli, a ima ih jako malo. Napisali ste pismo Vijeću ministara. Izrazili ste javnu podršku Upravnom odboru Centralne banke da nastavi sa radom. Dakle, s obzirom na hitnu situaciju, i s obzirom da je vaš posao da podržavate Dayton, kako objašnjavate nedostatak konkretne akcije?

Christian Schmidt: " ... u mojoj ladici su instrumenti i imam ključ od ladice."
Christian Schmidt: " ... u mojoj ladici su instrumenti i imam ključ od ladice."

Schmidt: Mislim da postoje pitanja na kojima sam radio, posebno na slučaju Centralne banke, koja su razrađena nekako tihim, zakulisnim radom. Preferiram to, jer ova zemlja mora sama da donosi odluke.

Moj stav, kao nekoga ko bi potencijalno mogao samo da naređuje i upravlja državom, je da to nije ono što bi budućnost trebala biti. Oklijevam da iskoristim takozvane bonske ovlasti. Imam puno zahtjeva samo da nekoga smijenim sa pozicije. To je korišteno ranije. To se može uraditi samo pomoću 'štapa i mrkve'. Štapovi bi mogli biti poništavanje zakona, ili zamjena zakona koji ne ispunjavaju zahtjeve Daytonskog mirovnog sporazuma. Imam konačno pravo na tumačenje. Rekao sam, u mojoj ladici su instrumenti i imam ključ od ladice. Znam kako da je otvorim. Niko ne bi trebao pogrešno shvatiti da je to znak da ih nikada neću iskoristiti. Mogli bismo doći u takvu situaciju, ali ovo nije trenutak.

Schmidt: Vojska RS neće biti formirana

Glas Amerike: Mnogi ljudi kažu da se duže vrijeme ne radi ništa osim što se priča, a situacija se samo pogoršava. Spomenuli ste promjenu zakona, ali ako se zakoni svakako ne poštuju, šta onda da radite? Ima dosta primjera u BiH da je Ustavni sud donio odluku, a ona se ne provodi. Problem nije zakon. Problem je implementacija.

Schmidt: Zbog toga sam napisao u svom izvještaju Ujedinjenim nacijama da vidim vrlo tešku situaciju, toliko destruktivnu, da se postojanje i suverenitet države može dovesti u pitanje. Radije bih razmislio da li postoje stvari koje bismo mogli izmijeniti u konstrukciji Daytona. Daytonska konstrukcija ima veoma sofisticirane kontrole i ravnoteže. A ideja je bila da te kontrole i ravnoteže garantuju uticaj tri naroda i dva entiteta, i da onda mogu da rade zajedno. Sada vidimo da kontrole i ravnoteže vode ka blokadi.

Glas Amerike: Dayton se oslanja na dvije komponente kako bi bio uspješan. Imate civilnu komponentu za koju ste zaduženi da implementirate, a zatim imate vojnu komponentu za koju je EU trenutno odgovorna kroz operaciju Althea. Zvaničnici Pentagona su izjavili da operaciji Althea nedostaje oko 4.300 vojnika da bi bila vjerodostojna kao snaga za odvraćanje. Postojala je nada da će EU malo povećati broj vojnika, ali u svom izvještaju navodite da procjena toga da li bi se to trebalo dogoditi trebala doći tek ako Republika Srpska počne da formira svoje jedinice. Da li je tačno da biste čekali da oni preduzmu nezakonitu akciju i počnu da formiraju paravojne jedinice?

Schmidt: Mislim da je dobra vijest da zajedno možemo riješiti mogućnost jednostranog raspuštanja vojske. Vojska Republike Srpske neće biti formirana. Posljedice toga su vrlo jasne, uključujući i moju stranu. Nakon što sam razgovarao sa generalnim sekretarom NATO-a prošle sedmice, rekao bih da se ne radi o povećanju prisustva, već o prisustvu koje se može smatrati opredjeljenjem međunarodne zajednice da doprinese implementaciji Daytona. To znači da treba postojati saradnja između Evropske unije i NATO-a. NATO je prisutan u Sarajevu. Trebalo bi biti jasno da ako se stvari zakomplikuju, da Evropska unija, EUFOR i NATO, preko takozvane komandne i strategije „Berlin plus“ mogu povećati svoje prisustvo. Ne vidim potrebu za tim u ovom trenutku, ali mislim da moramo biti svjesni situacije.

Novinar Glasa Amerike Ajdin Muratović prilikom intervjua sa Visokim predstavnikom za BiH
Novinar Glasa Amerike Ajdin Muratović prilikom intervjua sa Visokim predstavnikom za BiH

Glas Amerike: Mnogi analitičari, posebno američki, smatraju da Evropljani imaju čisto jednodimenzionalni pristup. Mnogi su zabrinuti da se greške iz 1990-ih ponavljaju i da Evropljani ništa nisu naučili.

Schmidt: Ja sam Evropljanin, ali sam neko ko je veoma posvećen tome da ne postoje samo mrkve, već i štapovi. Moramo razmišljati o prelazinim koracima da zadržimo zamah, kao i da nemamo samo jednodimenzionalni pogled, jer je ovaj region od strateškog interesa. Ako bi došlo do raspada, to bi se odjednom odrazilo na cijelo susjedstvo. Evropa i Zapad imaju strateški interes da ovaj region održe stabilnim.

Schmidt: Ovi nije više "samo balkanska retorika"

Glas Amerike: Dakle, da rezimiramo, sada gradite strategiju razumijevanja u glavnim gradovima širom Evrope i ovdje u Sjedinjenim Državama da dođe do promjene mentaliteta?

Schmidt: Trebao bih biti pošten posrednik ne samo između ljudi u BiH, već i međunarodne zajednice. Neki od njih se nisu fokusirali na ovu regiju. Moj posao je da pružim više razumijevanja.

Glas Amerike: Dolazite iz moćne zemlje. Bili ste član Bundestaga više od 30 godina. Imate impresivnu biografiju? Angela Merkel vas podržava. Milorad Dodik, s druge strane, ima manje ljudi nego što je Njemačka nedavno primila migranata, ne može finansirati svoj budžet osim da traži od međunarodne zajednice i međunarodnih institucija kredite ili proda obveznice. Za razliku od, na primjer Lukašenka, on nema vojni ili obavještajni aparat. Pa ipak, on "gazi" preko međunarodne zajednice i to već duže vrijeme. Gotovo svakodnevno, ne poštuje vas i vašu instituciju? Kako na to reagujete?

Schmidt: Mislim da moramo shvatiti da više nije moguće samo reći: 'OK, ovo je samo balkanska retorika'. Zbog toga veoma intenzivno tražim zajedničku aktivnost. Izgubio je veliku podršku građana. Postoje neke glasine, ne mogu to dokazati, da će se nadležni baviti pitanjima vezanim za korupciju. Moramo djelovati, a to nije bio slučaj u posljednjih 10 godina. Moramo ga obeshrabriti da to može biti uspješan način. Nadam se i vjerujem da se to može obuzdati, ali potrebna nam je odlučna akcija, ne samo za mene, već i podrška međunarodne zajednice. To je ono na čemu radim.

Glas Amerike: Jedno od pitanja sa kojima se OHR morao pozabaviti je nedostatak kredibiliteta zbog ovog nedostatka aktivnosti tokom više godina. Republika Srpska, također, tvrdi da je svaka odluka koju donesete nelegitimna i da nemate mandat. Ali i u Federaciji, postoji nedostatak povjerenja prema vama zbog vaših odnosa u Bundestagu s drugim članovima EPP-a, uključujući HDZ u Hrvatskoj. Dakle, postoji nedostatak povjerenja u vas od strane većine aktera u BiH. Kako to prevazići?

Schmidt: Poštujem sve izabrane ljude u BiH, ali ću se osvrnuti na austrijskog cara Franza Josepha koji je rekao, 'Dobro sam vladao ako je sav moj narod nezadovoljan sa mnom.'

Visoki predstavnik za BiH u Bijeloj kući: Podrška Schmidtu, OHR-u i mandatu

ARHIVA - Kristijan Šmit, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu u Berlinu, 3. januara 2018.

SAD snažno podržavaju visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, njegovu kancelariju i njen mandat da nadgleda civilnu implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Ovo je saopšteno je iz Bijele kuće poslije sastanka savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džejka Salivena i visokog predstavnika Kristijana Šmita.

Savjetnik za nacionalnu bezbjednost i visoki predstavnik za BiH naglasili su zajedničku posvećenost očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, a razgovarali su i o važnosti funkcionalnih institucija, koje pružaju usluge građanima, osiguranju stabilnosti i vladavine zakona, kao i pružanju osnove za mir i ekonomske prilike za sve ljude u Bosni i Hercegovini.

Saliven i Šmit takođe su se složili da je neophodno suprotstaviti se korupciji.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG