Linkovi

Izdvojeno

Svaka druga mlada osoba u BiH razmišlja o odlasku iz zemlje

Ilustracija

Banjalučanin Danijel kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako uskoro napušta Bosnu i Hercegovinu(BiH), jer je nezadovoljan poslom i sadašnjim političkim prilikama. Konstantno, ističe, osjeća pritisak na poslu, ima malu platu, što narušava, kako kaže, njegovo zdravlje.

„Dobijem ugovor u kome piše jedno, a ja radim nešto drugo što ne bih trebao da radim. Imam veliki pritisak od nadređenih, razbolio sam se od toga i ne spavam. Pijem tablete za smirenje. Nisam se ženio upravo zbog toga, jer mi je mala plata. Na ugovoru piše 1000 maraka, a dobijem 800”, kaže Danijel.

Danijel ističe i da zbog svega što mu smeta, odlazi u Sloveniju.

„Teško igdje mogu u Banjaluci da radim za više novca. Mogu naći posao opet za 800 maraka, ali da se radi po 14 i 15 sati, da nema subote i nedjelje slobodno. Po zakonu se ne smije raditi vikend, a uvaljuje nam se da radimo 12 sati subotom”, priča Danijel.

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u BiH živi nešto više od pola miliona mladih, u dobi od 19 do 29 godina. Iako nema preciznih podataka koliko ih je napustilo zemlju u proteklim godinama, istraživanja pokazuju da o privremenom ili trajnom odlasku razmišlja svaka druga mlada osoba.

Istraživanje koje je objavio Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFP) pokazuje da će 23.000 mladih, u dobi od 19 do 29 godina, napustiti BiH u idućih 12 mjeseci.

Na odlazak iz BiH priprema se i Amila Helak iz Travnika, grada u srednjoj BiH. Ova studentica četvrte godine kineziologije, koja 15 godina trenira judo, pohađa kurs njemačkog jezika, kako bi se pripremila za preseljenje.

„Išla sam sezonski raditi, putovala sam i jednostavno imam osjećaj da me moja Bosna sputava i ograničava. Učim jezik i najvjerojatnije ću u idućoj godinu dana dobiti papire da mogu da idem u Njemačku. Zaklinjala sam se da ću ostati ovdje i napraviti budćnost, ali šta su uradili od naše države i kakve planove nam nameću, iskreno, bojim se za svoj život i svoju budućnost. Stvarno nemam razloga da ostanem, jer moji roditelji nisu mogli da plate nekome da dobijem posao”, ističe ona.

Nezadovoljstvo kvalitetom života

Istraživanje UNFP-a je provedeno početkom ove godine, na osnovu reprezentativnog uzorka od 5.001 mlade osobe.

Mlade na odlazak motivira nezadovoljstvo kvalitetom života, nepovoljni socioekonomski uvjeti, nezaposlenost, te izostanak prilika za osobni rast i razvoj, pokazuje istraživanje.

Dvadesetdvogodišnja medicinska sestra Barbara Mlakić napustila je prije godinu i pol rodni Novi Travnik, gradić u srednjoj BiH. U potrazi za poslom odselila je u Njemačku, gdje je, drugi dan po dolasku, dobila posao u struci u gradu Augsburgu.

Barbara za RSE kaže da ju je iz BiH otjerala nepravda, odnosno činjenica da nije mogla pronaći posao u struci, unatoč obrazovanju i svim kvalifikacijama koje ima.

„Nekoliko godina sam radila u ugostiteljstvu, ali sam željela posao medicinske sestre u našoj lokalnoj bolnici. No, nije mi pružena prilika bez obzira na sve natječaje na koje sam se prijavljivala i diplome kvalifikacije koje sam imala. Kod nas se vodi ta politika, ne gleda se škola i tko zna raditi, nego odakle si i koga imaš ‘iza leđa’ da dobiješ posao”, kaže Barbara za RSE.

Izostanak prilika

Istraživanje koje je objavio UNFP-a pokazuje da iseljavanju najčešće teže nezaposleni mladi u dobi između 18 i 24 godine, većim dijelom muškarci sa završenom srednjom školom.

Allana Armitage, regionalna direktorica UNFPA za istočnu Evropu i centralnu Aziju, ističe da su migracije mladih dobre, ukoliko na to nisu prisiljeni.

„Migracija mladih kao takva je dobra stvar, jer otvara nove mogućnosti za studiranje i sticanje profesionalnog iskustva u inostranstvu, učenje novih jezika i upoznavanje različitih kultura. No, mladi se ne bi trebali osjećati prisiljeno da napuštaju svoju zemlju zbog izostanka prilika kod kuće”, kaže Armitage.

Prema njenim riječima, vlasti u BiH trebaju proširiti mogućnosti za mlade i poboljšati im kvalitetu života, što je ključno kako bi se BiH suočila sa demografskim izazovima.

Među mladima koji su obuhvaćeni istraživanjem dominira nepovjerenje u javne insitucije, a više od 70 posto njih ubijeđeno je da je društvo sistemski korumpirano.

Također, značajan broj vjeruje da su u BiH moguće međunacionalne tenzije, što je, također, jedna od razloga za odlazak.

Bh.vlasti fokusirane na zapaljivu retoriku

A da se mladi na teriroriji cijele BiH suočavaju sa istim problemima, upozoravaju i iz vijeća koja okupljaju mlade. Iz ovih organizacija upozoravaju da su bh. vlasti fokusirane na zapaljivu retoriku podjela, dok, istovremeno, mladi gube motivaciju da ostanu u BiH.

Iako ove organizacije djeluju na nivou eniteta Republika Srpska i Federacija BiH, te zasebno u Brčko distriktu, njihovi članovi kažu da bh. političarima mogu poslužiti kao primjer dobre suradnje i zajedničkog rada.

„Najveći broj mladih nezadovoljan je svojim životom u BiH, imamo visok stepen korupcije i nemogućnost zapošljavanja. Situacija nije najbolja i ovo je vrijeme kad je upaljen crveni alarm da se nešto poduzme”, naglašava Ognjen Vukojević iz Omladinskog savjeta Republike Srpske.

Harun Šabanović iz Vijeća mladih Brčko Distrikta kaže kako klima nije pogodna za razvoj mladih, kako na osobnom, tako ni na profesionalnom nivou.

„Mladi svaki dan gledaju dosta nepravde koju nisu u moći da promjene, a žele to da urade. Ne odlaze mladi samo zbog posla, novca i bajnog života u drugim državama. Osjećaju nesigurnost, jer drugi ljudi odlučuju o njihovoj sudbini i vode ih u pravcu u kojem ne žele ići. Potrebne su velike promjene kako bi BiH sigurno koračala ka boljoj i prosperitetnijoj budućnosti”, ističe Šabanović.

Asja Dizdarević iz Vijeća mladih Federacije BiH ističe da se mladi svakodnevno sučavaju sa egzistencijalnim problemima, korupcijom i neadekavatnim obrazovanjem, te da ih je teško motivirati na aktivizam.

„Vrijeme je teško i mlade je teško motivirati. Mogućnosti i kapaciteti naših organizacija su ograničeni i ne vidimo napore i volju da se krene nabolje, te da dođe do nekih promjena”, ističe ona.

Prema posljednjem popisu stanovništva, u BiH stanuje tri i pol miliona ljudi. Iz Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija upozoravaju da je iseljavanje glavni razlog smanjenja broja stanovnika, te da bi do 2070. u BiH moglo živjeti manje od 1,6 miliona ljudi.

Od početka devedesetih godina, prošlog stoljeća, BiH suočava se sa visokom stopom emigriranja u zemlje Evropske unije i druge razvijene zemlje svijeta.

Od početka 2011. godine, od kada su građani BiH mogli sa biometrijskim pasošem putovati bez viza u sve zemlje šengenskog prostora, došlo je do intenzivnijeg iseljavanja, ističu iz UNFPA.

Procjenjuje se da je oko 200.000 građana BiH napustilo zemlju, među njima i visok postotak mladih i visoko obrazovanih ljudi.

IZ UNFP-a upozoravaju da će ista dinamika emigracije iz BiH se najvjerovatnije nastaviti u budućnosti ukoliko ne dođe do drastičnih promjena u institucionalnom i javnom diskursu.

See all News Updates of the Day

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova događaje u četiri oblasti Ukrajine pravda slučajem Kosova

Ljudi u Moskvi prisustvuju koncertu povodom proglašene aneksije teritorija pod ruskom kontrolom četiri ukrajinske oblasti (30. septembar 2022. godine)

Vladimir Putin je davao izjave u kojima poredi slučajeve Kosova i Ukrajine, ali krajem septembra izašao je prvi zvanični dokument u kome rusko Ministarstvo spoljnih poslova objašnjava i pravda pripajanje četiri oblasti Ukrajine Rusiji pozivajući se na međunarodno pravo i na primjer Kosova.

Po mišljenju Miloša Pavkovića, istraživača Centra za evropske politike, samo poređenje Kosova i četiri ukrajinske oblasti nije dobro prije svega jer ne postoji pravno uporište za samoopredjeljenje ove četiri oblasti ni u jednom od međunarodnih akata na koje se poziva MSP Rusije.

Uz podsjećanje da je nezavisnost Kosova uspostavljena kao presedan, Pavković ističe i da je legalnost nezavisnosti Kosova u odnosu na međunarodno pravo upitna:

„Ali to je nešto što Rusija želi da iskoristi kao argument, jer Zapad je pokrenuo pitanje kosovske nezavisnosti i sada Rusija želi da na tom presedanu gradi i nezavisnost ove četiri oblasti. Ali to je ono što šalje poruku i Srbiji da se i stanovište Rusije donekle menja i očigledno je da Srbija više ne može da računa na bezuslovnu podršku Rusije. Jer Rusija je ipak stavila svoje interese širenja teritorije ispred interesa odbrane teritorijalnog integriteta Srbije”, kaže Pavković i ističe da je Moskva praktično pokazala da su interesi Rusije na prvom mjestu u odnosu na Srbiju:

„Tako da prisajedinjenje teritorije i pozivanje na kosovski presedan jeste ključni krunski dokaz da Rusija prvo gleda svoje interese, pa zatim i interese svojih partnera. Sa druge strane, to ne znači da će Rusija priznati Kosovo kao nezavisnu državu, još smo daleko od toga i to je ono što je suština. Srbija će ostati principijelna u svom stavu da brani teritorijalni integritet Ukrajine, ali za sada jeste da postoji više nivoa u ruskom pozivanju na Kosovo. Za sada nismo stigli do te faze da Rusija prizna nezavisnost Kosova.”

Miloš Pavković u razgovoru za Glas Amerike ističe na prvom mjestu da za razliku od referenduma u četiri oblasti Ukrajine na osnovu kojih je Rusija izvršila pripajanje tih dijelova ukrajinske teritorije, na Kosovu 2008. godine nije bilo referenduma.

Referendum na Kosovu je održan mnogo ranije - 30 septembra 1991. godine i po podacima koje su tada iznijeli organizatori referenduma izlaznost je bila 87 odsto a rezultat je bio gotovo stoprocentno glasanje za nezavisnost.

Ali kako kaže Pavković, to je nije bio zvaničan refrenduma koji su organizovale vlasti, već da se glasanje odvijalo po kućama.

U svom dokumentu Ministrarstvo spoljnih poslova se zatim poziva i na Povelju UN-a, kao i na završni dokument OEBS-a iz Helsinkija 1975. godine, ali po mišljenju sagovornika Glasa Amerike ni ti međunarodni dokumenti ne mogu da opravdaju akciju i poteze Rusije.

Po riječima Pavkovića u Povelji UN-a se zaista pominje pravo naroda na samoopredjeljenje, ali i isto tako se pominje i nepovredivost granica i suverenost država:

„Do sada nije bilo slučajeva da je pravo na samoopredeljenje naroda prevagnulo u odnosu na teritorijalni integritet i suverenitet država članica UN. Ovo pravo na samoopredeljenje se najviše koristilo u slučajevima bivših kolonija. Kosovo je prvi slučaj neke države da je proglasila nezavisnost pozivajući se na Deklaraciju, a da nije neka bivša kolonija”, kaže Pavković i dodaje da i po dokumentu OEBS-a iz Helsinkija ne postoji mogućnost samoopredjeljenja delova oblasti.

Konačno, smatra sagovornik Glasa Amerike, posljednji akt na koji se rusko Ministarstvo spoljnih poslova poziva je savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde (MSP) po kome Rezolucija o nezavisnosti Kosova nije u suprotnosti sa međunarodnim pravom.

„To savetodavno mišljenje nije pravno obavezujuće za države članice, a kao drugo to savetodavno mišljenje čak i ne zadire u suštinu pitanja da li je Kosovo imalo pravo na samoopredeljenje, već samo da Deklaracija o nezavisnosti kao takva nije bila u suprotnosti sa međunarodnim pravom. Ali to nije dobra polazna osnova za Rusiju da argumentuje da je pripajanje ove četiri oblasti u skladu sa međunarodnim pravom”, kaže Pavković i ističe da se u ruskom dokumentu to pogrešno naziva presudom Međunarodnog suda pravde, iako je zapravo riječ o savjetodavnom mišljenju suda.

U suštini, kaže Miloš Pavković, ovo je poruka za Srbiju da joj podrška Rusije u ovom trenutku opada, da je srpska pozicija teška jer na ovaj ili onaj način gubi jednog važnog partnera i da kad je Kosovo u pitanju jedini partner Beograda ostaje Kina:

„Ne bih rekao da će Rusija priznati nezavisnost Kosova, ali samim tim što se poziva na slučaj Kosova slabi poziciju Srbije. Očigledno da time i podrška za srpsku borbu za teritorijalni integritet opada i da će Srbija sve manje moći da računa na podršku Rusije po tom pitanju.”

Na kraju, otvara se i pitanje da li će nakon mogućih poteza Moskve Srbija imati više prava da uvede sankcije Rusiji, kako od nje zahtijevaju Brisel i Washington.

„Sada kada ruska podrška slabi otvara se pitanje da li se otvara prostor za Srbiju da uvede sankcije Rusiji. U suštini vratićemo se na 92. godinu i na rusko uvođenje sankcija tadašnjoj SRJ, tako da to ne bi bio presedan u bilateralnim odnosima da jedna država drugoj uvodi sankcije. Tako da je manevarski prostor za Srbiju u tom smislu uvođenja sankcija veći”, ističe Miloš Pavković.

Istraga u SAD-u: Sistemsko zlostavljanje u ženskoj fudbalskoj ligi

 Fudbalerke tima Sjeverne Karoline

Nezavisnom istragom skandala koji je prošle sezone izbio u američkoj Nacionalnoj ženskoj fudbalskoj ligi (NWSL) utvrđeno je da su emotivno zlostavljanje i seksualni prestupi bili sistemski u tom sportu, a da je pogođeno više timova, trenera i igrača, navodi se u izvještaju objavljenom u ponedjeljak.

"Zlostavljanje u NWSL je ukorijenjeno u dubljoj kulturi ženskog fudbala - počev od liga mlađih kategorija - koja normalizuje treniranje uz verbalne uvrede i zamagljuje granice između trenera i igrača", napisala je u izvještaju, povodom istrage, bivša vršiteljica dužnosti sekretarice za pravosuđe Sally Yates.

Američki fudbalski savez angažovao je Yates i pravnu firmu King & Spaulding nakon što su bivše fudbalerke Sinead Farrelly i Mana Shimiznele optužbe za maltretiranje i seksualnu prinudu, koje datiraju od prije deceniju, a koje su povezane sa bivšim trenerom Paulom Rileyjom. Njihovo svjedočenje objavljeno je u septembru 2021. godine na sportskom portalu The Athletic.

Riley, koji je odbacio optužbe, brzo je dobio otkaz na položaju glavnog trenera tima North Carolina Courage, dok je komesarka NWDL Lisa Baird podnijela ostavku.

Međutim, problem je mnogo širi od tog slučaja. Pet od 10 glavnih trenera u ženskoj fudbalskoj ligi je prošle sezone otpušteno ili je podnijelo ostavke zbog optužbi za prestupe.

"Verbalno i emotivno zlostavljanje koje igrači u NWSL opisuju nije 'strogo' treniranje. I pogođeni igrači nisu stidljivi. Među najboljim su sportistima u svijetu", napisala je Yates.

Istražitelji su razgovarali sa više od 200 ljudi, a 24 entiteta i pojedinca su dostavili dokumenta. Fudbalski savez je također dostavio dokumenta, a pravna firma je pregledala 89.000 za koje je utvrđeno da su relevantna.

Predsjednica Američkog fudbalskog savjeta Cindy Parlow Cone saopštila je da su rezultati istrage "tragični i duboko uznemirujući".

"Opisano zlostavljanje je neoprostivo i nema mu mjesta na terenu, u bilo kojem trening centru ili na radnom mjestu. Kao nacionalno sportsko tijelo, fudbalski savez je u potpunosti riješen da uradi sve što je u njegovoj moći da osigura da svi igrači - na svim nivoima - imaju bezbjedno i dostojanstveno mjesto da uče, razvijaju se i takmiče se", navodi se u saopštenju.

U izvještaju se iznosi niz preporuka da se da prioritet zdravlju i bezbjednosti igrača. Među njima je i da timovi obavezno precizno prijave prestupe trenera ligi i fudbalskom savezu da bi se osiguralo da ne mogu da mijenjaju timove. Također se poziva na sadržajnu provjeru trenera i pravovremenu istragu optužbi o zlostavljanju.

Iz Nacionalne ženske fudbalske like je saopšteno da razmatraju izvještaj. Istragu sprovode i liga i udruženje igrača NWSL.

"Prepoznajemo strepnju i mentalni stres koji su ove istrage izazvale i traumu koju mnogi - uključujući igrače i osoblje - moraju ponovo da preživljavaju. Divimo se njihovoj hrabrosti što su u javnost iznijeli svoje priče i uticali na promjene koje su neophodne za dalje funkcionisanje lige", ssaopštio je NWSL.

Istraga je bila fokusirana na tri bivša trenera - Rileyja, Christy Hollyja iz Racing Louisvillea i Roryja Damesa iz Chicago Red Stars tima.

U izvještaju se opisuje slučaj iz aprila prošle godina kada je Holly pozvao fudbalerku Erin Simon, koja sada igra u Evropi, da zajedno odgledaju video utakmice i navodno joj rekao da će je dodirnuti za svaki pogrešni pas. Simon je istražiteljima rekla da joj je Holly "gurnuo ruku u pantalone i ispod majice".

Simon, koja sada igra za Leicester City, kaže da previše sportista pati u tišini zato što se plaše da ih niko neće saslušati.

"To znam zato što sam se ja tako osjećala. Tokom mnogih teških dana, samo me je vjera održala. Želim da uradim sve što mogu da osiguram da ni jedan igrač ne iskusi isto što i ja. Ovaj izvještaj omogućava da se konačno čuje naš glas i prvi korak je ka tome da se obezbedi radno mjesto puno poštovanja koje svi zaslužuju", poručila je Simon.

Holly je otpušten, ali njegov tim nije javno govorio o razlogu. Fudbalski savez saopštio je da će odbor direktora i liderski tim odmah početi da primjenjuju preporuke iz izvještaja.

BIRN BiH: Šta trebate znati o posljednjim nametnutim izmjenama Izbornog zakona

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt 

U izbornoj noći dok su počeli pristizati prvi rezultati glasanja visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametnuo je odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona i Ustava Federacije za kojeg najavljuje da će spriječiti blokiranje formiranja vlasti.

Sinoćnje izmjene načina formiranja vlasti i biranja sudija u Federaciji druge su koje je u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine u posljednja tri mjeseca napravio visoki predstavnik.

U julu ove godine kroz “Paket transparentnosti” Christian Schmidt je nametnuo izmjene koje su se odnosile na kontrolu biračkih odbora, većih ovlasti Centralne izborne komisije (CIK) i zloupotrebe javnih resursa, najavljujući da su to samo neke izmjene koje Zakon treba doživjeti.

On je tada najavio da će – ukoliko se predstavnici političkih partija ne dogovore i ne izmijene Zakon – sam to uraditi, kako bi osigurao izborni process koji ne diskriminira nijedan narod u BiH, te koji građanima pruža i osigurava fer i poštene izbore.

Nakon informacija u javnosti da će visoki predstavnik nametnuti izmjene koje će se ticati načina izbora članova Predsjedništva i izbora delegata u domove naroda, u Sarajevu su održavani protesti, nakon čega je Schmidt odgodio svoju odluku.

U izbornoj noći, 2. oktobra, objavio je prvo pismo u kojem je obrazložio svoju odluku da nametne izmjene, a potome i cjelovitu Odluku u kojoj su izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije, nazivajući to sada “Paket funkcionalnosti”.

“Izmjene koje sam danas uveo neće utjecati na glasove koje ste dali. Ovo su vaši izbori. One se ne odnose na izravne izbore već na postizborne pregovore o stranačkim koalicijama te uspostavu neizravno izabranih tijela. Da budem jasan, ovo nije i ne može biti velika reforma Izbornoga zakona koja je još uvijek neophodna i naširoko diskutirana”, naveo je visoki predstavnik.

Odluke koje je nametnuo odnose se samo na entitetski nivo u Federaciji i ne obuhvataju promjene na državnom nivou ili u Republici Srpskoj.

U nedjelju navečer, tokom očekivanja izbornih rezultata, za stručnjake i političare je ostalo nejasno da li se izmjene primjenjuju odmah ili tek od narednih izbora.

Iz Ureda Visokog predstavnika BiH su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kazali kako će se donesene izmjene primijeniti odmah, odnosno od preuzimanja mandata iz izbornog procesa 2022. godine.

Vehid Šehić ispred Koalicije „Pod lupom“ smatra kako su se ove izmjene zakona mogle očekivati, jer je Schmidt najavio nakon tehničkih izmjena Izbornog zakona u julu da će donijeti i nove, a sve kako bi BiH bila funkcionalnija i uređena tako da spriječi institucionalne blokade, naročito u formiranju vlasti u Federaciji i rada Ustavnog suda.

„Iz razloga jer političari od 2011. godine nisu ništa učinili kad je bila formirana prva parlamentarna grupa za implementaciju Sejdić Finci, pa onda dvije radne grupe koje nikad nisu izašle sa konkretnim prijedlozima kako bi trebalo izmjeniti Izborni zakon BiH. Ovo su iznuđene odluke Visokog predstavnika. Da su naši pokazali odgovornost, on ne bi morao nametati zakon“, kaže Šehić.

Predstavnici političkih stranaka koje su na konferencijama za medije predstavljali rezultate izbora, nevoljno su prihvatili njegovu odluku, ne komentarišući specifičnosti izmjena, navodeći kako će se oglasiti naknadno kada anliziraju donesene izmjene.

Evropska unija u Bosni i Hercegovini objavila je saopštenje u kojem je navela da je primila k znanju Odluku Schmidta, navodeći kako je jačanje funkcionalnosti institucija BiH ključni prioritet na putu BiH ka članstvu u EU.

“To je bila odluka isključivo visokog predstavnika. Izvršne ovlasti visokog predstavnika treba koristiti isključivo kao krajnju mjeru protiv nepopravljivih nezakonitih radnji”, stoji u saopštenju.

Poručili su da očekuju od novoizabranih zvaničnika preuzimanje pune odgovornost za provedbu ambicioznih reformi sa ciljem unapređenja interesa građana, kao i daljeg napretka zemlje na evropskom putu, a u skladu sa 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije.

Iz ambasada SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva podržali su odluku visokog predstavnika.

Izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije mijenja se način imenovanja i izbor predsjednika i dva podpredsjednika Federacije, povećava se broj delegata u Domu naroda Federalnog parlamenta, uvodi se preciznija kontrola i proces postupanja po vitalnom nacionalnom interesu, sprečava se blokada imenovanja sudija Ustavnog suda, te se građanima i mladima daje veća mogućnost učešća u Parlamentu bez obzira na kontitutivnost.

Ovom Odlukom Visoki predstavnik u BiH obavezuje oba doma da usvoje odgovarajuće amandmane na svoje poslovnike o radu, dok zakonadavnu i izvršnu vlast Federacije, kantona i općina obavezuje na uspostavljanje odgovarajuće strukture za inkluzivno učešće mladih u pitanjima koja se tiču njihove budućnosti u navedenim razinama vlasti u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovih izmjena.

Izmjene i dopune Izbornog zakona objavljene su 2. oktobra na stranici Ureda visokog predstavnika u BiH, te stupaju na snagu osmog dana od datuma objave u Službenom listu.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) napravila je poređenje izmjena sa ranijim dijelovima Zakona. Dok stručnjaci i funkcioneri ne naprave detaljnije analize opširnih izmjena, evo šta je za sada najvažnije da znate o nametnutim izmjenama.

Povećava se broj delegata i uvode Ostali u Domu naroda

U odnosu na raniji Izborni zakon prema kojem su kantonalna zakonodavna tijela birala 58 delegata za Dom naroda u Parlamentu Federacije, odnosno po 17 njih iz svakog od naroda, sada se ovaj broj povećao na ukupno 80 delegata, odnosno po 23 iz svakog od naroda i 11 iz reda Ostalih.

“Time se omogućava raspodjela mandata tako da se ispravlja prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u nekim kantonima o čemu je bilo riječi u slučaju Ljubić te u nekim drugim presudama. Također, sada prvi put Ostali iz svih kantona mogu biti zastupljeni u Domu naroda Federacije BiH”, naveo je Schmitd u izjavi.

Ovim izmjena se omogućava da svaki od naroda koji je zastupljen u kantonu ima prava za najmanje jednog delegata, a broj zastupnika se dobija u skladu sa dijeljenjem od broja stanovnika konstitutivnog naroda u kantonu po zadnjem popisu stanovništva.

“Centralno izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine će donijeti poseban akt kojim će propisati način popune mjesta dodijeljenih jednom od konstitutivnih naroda ili grupi Ostalih koja ostanu upražnjena nakon provođenja postupka i popunit će nedostajući broj delegata iz reda konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih”, stoji u zakonu.

Prema dodanim amandmanima Ustava Federacije, skupštine kantona biraju svoje delegate u Dom naroda u roku od 30 dana od dana ovjere rezultata izbora, te se omogućava učešće građana u federalnom Parlamentu.

“U cilju poboljšanja transparentnosti i odgovornosti Parlamenta Federacije, svaki dom će omogućiti učešće građana, uključujući i učešće mladih, u svom radu i svojim će poslovnikom o radu propisati odgovarajuće vidove neposrednog učešća građana u pitanjima koje spadaju u nadležnost Parlamenta Federacije, uključujući i pravo građana Federacije BiH da iniciraju donošenje zakonâ u određenim oblastima kao i uvjete za ostvarivanje takvog prava”, stoji u zakonu.

Schmidt je u izjavi koja je prethodila Odluci naveo kako je dodao ustavnu odredbu kojom se uvodi pravo da svatko može ostvariti izravno sudjelovanje u političkom odlučivanju.

Šehić podsjeća da je velik broj delegata bio i prije nego je Visoki predstavnik nametnuo izmjene zakona, podsjećajući da je i tada bila napravljena matrica o popunjavanju Doma naroda Federalnog parlamenta.

„Ipak je ostala ustavna odredba da će se iz svakog kantona birati po jedan iz svakog od naroda i ostalih, e sada ovdje ćemo vidjeti na koji način će se dalje popunjavati“, kazao je on ostavljajući prostora za nove izazove u primjeri izmjena u praksi.

Mijenja se način izbora predsjednka i potpredsjednika Federacije

Izmjenama i dopunama izbornog zakona i amandmanima na Ustav Federacije pokušavaju se spriječiti blokade u izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije tako što se smanjuje obavezni broj glasova potrebnih za izbor. U Zakon i Ustav je uvrštena odredba kojom se definiše izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije, a kojom se se klubovima konstitutivnih naroda omogućava da predlože kandidata ispred svog naroda za ove pozicije. Najprije kandidate predlaže 11 delegata a ukoliko se to ne desi dovoljno je da glasa sedam odnosno četiri delegata iz klubova konsistutuvnih naroda. Ovom izmjenom se i ograničava rok za izbor na način da je biranje ograničeno na 30 odnosno 50 dana.

Za listu prijedloga od tri kandidata iz tri konstitutivna naroda glasa prvo Predstavnički dom, a potom i Dom naroda Parlamenta Federacije javnim putem ukoliko drugačije ne odluče. Ovim izmjenama se onemogućava blokiranje imenovanja predsjednika i podpredsjednika Federacije BiH, jer je definisan način izbora i u slučaju većeg broja prijedloga, odnosno listi za glasanje i uveden mehanizam žrijebanja, a u slučaju opstukcije Doma naroda u glasanju za predloženu listu, imenuju se oni koje je Zastupnički dom usvojio.

“Ukoliko u roku od 30 dana Dom naroda ne obavi glasovanje za listu kandidata koju je dostavio Zastupnički dom, izabranim će se smatrati kandidati sa liste koja bude odobrena samo u Zastupničkom domu”, stoji u izmjenjenom zakonu.

Ovim zakonom tri izabrana kandidata odlučuju između sebe koji će obnašati funkciju predsjednika, a ukoliko se ne postigne dogovor, o imenovanju odlučuje Predstavnički dom.

Ranije je predsjednika i potpredsjednike Federacije predlagala najmanje trećina zastupnika u Domu naroda i nije postojao mehanizam utvrđivanja vremenskog ograničenja za prijedloge, odnosno usvanjanje liste kandidata, niti procesudure imenovanja za pozicije na koje su predloženi kandidati.

“Odlukama se uvode mehanizmi za deblokadu i strogo utvrđeni rokovi, čime će se osigurati funkcionalnost Federacije BiH. Mnoge procedure su pojednostavljene. Uvedeni su rokovi. I postoje posljedice u slučaju ignoriranja ovih rokova. Nakon današnjih odluka, nijedna politička stranka, niti bilo koji izabrani zvaničnik, neće više moći držati Federaciju taocem”, naveo je Schmidt u izjavi.

Mijenja se način pozivanja na vitalni nacionalni interes

Prema dodanim amandmanima Ustava, Vijeće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od sedam članova, po dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan član iz reda Ostalih.

U slučaju da dvije trećine jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda ili predsjednik ili potpredsjednik odluči da se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, Dom naroda će taj zakon, propis ili akt razmatrati kao pitanje od vitalnog interesa.

Amandmanima se povećava kontrola i transparentnost pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, te se ograničava vremenski period za donošenje odluke, što ranije nije bilo precizirano.

Također, ranije predsjednik i potpredsjednici u Domu naroda nisu imali mogućnost odlučivanja da li se propisi odnose na vitalni nacionalni interes, dok se sada odlučivanje proširuje i na njih.

Smanjuje se mogućnost blokiranja izbora ustavnih sudija

Prema dosadašnjem načinu izbora ustavnih sudija, predsjednik Federacije je mogao zaustaviti proces imenovanja bez dodatnih mehanizama da se taj proces ubrza.

Marinko Čavara, predsjednik Federacije je jedan od zvaničnika kojem su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije. On se na listi sankcioniranih našao zbog odbijanja da, od 2019. godine, nominira sudije s liste kandidata VSTV-a na upražnjena mjesta u Ustavnom sudu Federacije. Time je blokirao funkcioniranje Vijeća za zaštitu nacionalnog interesa ovog suda, koje je amandmanima na Ustav Federacije iz 2002. godine stvorio visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.

“Svojim nedjelovanjem, Čavara je držao kao taoca funkciju Vijeća, za promicanje svojih i političkih interesa svoje stranke”, navodi se u ranijem saopćenju Ministarstva za finansije SAD-a.

Izmjenama je moguće premostiti blokadu predsjednika Federacije. Prema izmjenama predsjednik Federacije uz saglasnst potredsjednika mora predložiti suce za sva upražnjena mjesta u roku od 30 dana od dana kada je listu kandidata dostavio VSTV.

Prema izmjenama, ukoliko većina zastupnika u Domu naroda ne potvrdi jednog ili više sudaca, predsjednik Federacije predlaže jednog ili više sudaca za preostala mjesta u roku od 30 dana od dana glasanja u Domu naroda.

“Ovaj postupak će se ponavljati sve dok se upražnjena mjesta ne popune. Ukoliko na listi kandidata ne ostane nijedan sudac iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih, Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine dostavlja novu listu kandidata“, stoji u izmjenama.

Prema novim izmjenama, ukoliko predsjednik ne predloži kandidate u roku od 30 dana od dana kada je VSTV dostavio listu i od dana glasanja Doma naroda, Dom naroda većinom glasova pristunih odlučuje o potvrđivanju najviše rangiranog kandidata iz reda konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih s liste koju je dostavio VSTV.

Suci Ustavnog suda ostaju i dalje u službi do dobi od 70. godina, osim ako ne podnesu ostavku ili s razlogom ne budu smjenjeni konsenzusom ostalih sudaca.

Šehić smatra da će ovakva izmjena spriječiti blokiranje rada Ustavnog suda, odnosno Vijeća koje nije formirano zbog neimenovanja sudija.

„Ovo što smo imali, krizu rada Ustavnog suda je neprihvatljivo, jer četvoro sudija nije bilo izabrano i imenovano, to je rezultiralo da niste mogli formirati vijeće za zaštitu nacionalnog interesa kojeg čini sedam sudija ustavnog suda. U državi u kojoj je nacionalno jedina vrijednost vi ste imali takvu situaciju“, kazao je on.

update

CIK: Komšić, Bećirović i Cvijanović u Predsjedništvu; SDA i SNSD osvojili najviše glasova za Parlament BiH

Glasanje u Livnu

Centralna izborna komisija je u ponedjeljak ujutro ažurirala izborne rezultate za Predsjedništvo BiH, prema kojima su novi članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Denis Bećirović i Željka Cvijanović.

Centralna izborna komisija navodi kako je obradila 85 posto biračkih mjesta u Federaciji BiH.

Denis Bećirović (Ujedinjeni za slobodnu BiH) je osvojio najviše glasova za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

Prema trenutnim rezultatima, Bećirović je osvojio 268.197 glasova, predsjednik SDA Bakir Izetbegović je dobio 178.054 glasova, a Mirsad Hadžikadić (Platforma za progres) 24.270 glasova.

Nakon što je proglasio pobjedu, Bećirović je izjavio: „Moramo se ujediniti i okupiti zajedno za opće dobro naše zemlje.”

Denis Bećirović
Denis Bećirović

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović je priznao izborni poraz, rekavši kako je 11 stranaka koje se podržale Bećirovića ipak previše da dođe do pobjede.

„Ja sam svoj rezultat otprilike sačuvao, onako kako sam prošao na prošlim izborima. Prema tome, oni koji me žele, žele me i dalje”, rekao je Izetbegović.

Željko Komšić, lider Demokratske fronte, vodi ispred Borjane Krišto (HDZ BiH). Komšić, akutelni član Predsjedništva BiH, osvojio je 183.529 glasova, a Krišto 158.781 glasova, podaci su Centralne izborne komisije.

„Nama je bilo bitno da DF kao stranka u ovom izbornom ciklusu ostane na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini i to će se po svoj prilici desiti”, rekao je Komšić prilikom proglašenja izborne pobjede.

Željko Komšić
Željko Komšić

Mjesto srpskog člana u državnom Predsjedništvu osvojila je Željka Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), pobijedivši kandidata opozicije Mirka Šarovića. Šarović je priznao poraz.

Nakon što je proglasila pobjedu, Cvijanović je rekla kako će u Predsjedništvu BiH braniti interese entiteta Republika Srpska.

Nakon 85 posto obrađenih biračkih mjesta, Cvijanović je osvojila 275.175 glasova, a Šarović 185.828.

Željka Cvijanović
Željka Cvijanović

Parlament BiH

Centralna izborna komisija objavila je rezultate izbora za Parlamentarnu skupštinu na osnovu 70 posto prebrojanih biračkih mjesta u Federaciji BiH.

U Federaciji BiH, najviše glasova je osvojila SDA, slijedi HDZ i stranke okupljene oko te stranke.

Izvor: Centralna izborna komisija
Izvor: Centralna izborna komisija

U Republici Srpskoj je obrađeno 80 posto biračkih mjesta. Najviše glasova osvojio je SNSD.

Izvor: Centralna izborna komisija
Izvor: Centralna izborna komisija

Parlament FBiH i Narodna skupština RS

Prema preliminarnim rezultatima za Parlament FBiH, najviše glasova su osvojili SDA, HDZ BiH i stranke oko HDZ-a, te SDP.

Izvor: Centralna izborna komisija
Izvor: Centralna izborna komisija

SNSD je osvojio daleko najviše glasova za Narodnu skupštinu RS, a slijede SDS i PDP.

Izvor: Centralna izborna komisija
Izvor: Centralna izborna komisija

Predsjednik RS

Centralna izborna komisija navodi da je obradila 82 posto biračkih mjesta. Milorad Dodik, lider SNSD-a, u prednosti je nad Jelenom Trivić iz PDP-a.

Izvor: Centralna izborna komisija
Izvor: Centralna izborna komisija

State Department: Odluka Visokog predstavnika rješava probleme koji godinama muče FBiH

USA-DIPLOMACY/

Podršku izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo OHR iskazao je i portparol američkog State Departmenta.

"Odluka Visokog predstavnika rješava probleme koji godinama muče Federaciju Bosne i Hercegovine. Ova akcija je bila i hitna i neophodna kako bi se osigurao suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH." stoji u objavi portparola State Departmenta koji je prenio podršku Ambasade SAD OHR-ovoj odluci.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG