Linkovi

Top priča

Bidenova prva godina donosi skromne promjene u imigracionoj politici

Migranti, uglavnom Haićani, idu prema američkoj granici, u blizini Huehuetana, Meksiko, 26. novembar 2021. REUTERS/Jose Luis Gonzalez

Kao predsjednički kandidat prošle godine, Joe Biden osudio je restriktivnu imigracionu politiku Trumpove administracije i obećao donošenje sveobuhvatne reforme koja bi ponovno potvrdila američku predanost onima koji traže azil i izbjeglicama. Kako završava Bidenova prva godina u Bijeloj kući, njegova evidencija o imigraciji pokazuje skromne promjene.

U svom možda najvidljivijem pomaku u odnosu na prethodnu administraciju, predsjednik Biden je naredio zaustavljanje izgradnje zida duž granice između SAD-a i Meksika ubrzo nakon preuzimanja dužnosti.

Međutim, veći dio imigracione politike tokom Trumpovih godina traje i dalje. Bidenova administracija zadržala je Title 42, politiku provedenu kao odgovor na pandemiju, koja nalaže brzo protjerivanje migranata kao javnozdravstvenu mjeru, čak i kada je Amerika otvorila svoje kopnene granice prema Meksiku i Kanadi. A nalog federalnog suda prisilio je ponovno uspostavljanje politike bivše administracije, koja je tražioce azila držala na meksičkoj strani granice dok su čekali datume američkog imigracionog suda, poznate kao Protokoli o zaštiti migranata (MPP).

Zagovornici imigracija kažu da je Biden dodao malo čovječnosti u američki imigracioni sistem, ali da ima zasluge za malo šta više od toga.

"Zamolili smo ovu administraciju da [okonča] MPP, Title 42, da pusti djecu i porodice, koje su u pritvoru i da počne mijenjati ne samo narativ, već i da ima proaktivniju strategiju za obnovu procesa azila na granici", rekao je za Glas Amerike (VOA) Fernando Garcia, direktor Granične mreže za ljudska prava u El Pasu u Teksasu. "Ali u praksi, još možemo vidjeti neku vrstu Trumpovog naslijeđa na granici. To se nije promijenilo i razočarani smo što se to još događa."

Američko-meksička granica i tražioci azila

Osim što je okončao izgradnju graničnog zida - potpisni projekat bivšeg predsjednika Donalda Trumpa - Biden je, zapravo, naredio da se MPP zaustavi ubrzo nakon njegove inauguracije u januaru.

Teksas, američka država pod vodstvom republikanaca, koja graniči s Meksikom, tužila je Bidenovu administraciju kako bi zadržala tu politiku. U avgustu je federalni sudija presudio da je Bidenova administracija nepropisno okončala politiku i naredio da se ona ponovo uspostavi.

"Borio sam se da zaštitim našu južnu granicu i pobijedio", rekao je u izjavi u to vrijeme glavni državni advokat Teksasa, Ken Paxton. "Neću dopustiti da sigurnost stanovnika Teksasa bude prepuštena na milost i nemilost nepromišljenom predsjedniku."

Migranti iz Brazila prolaze kroz rupu u graničnom zidu kako bi stigli do Sjedinjenih Država.
Migranti iz Brazila prolaze kroz rupu u graničnom zidu kako bi stigli do Sjedinjenih Država.

Dok je ulagala žalbu na presudu, Bidenova administracija ponovno je implementirala politiku 6. decembra, nakon što je Meksiko pristao primiti vraćene migrante.

Dok je Bijela kuća nastojala ukinuti MPP, isto se ne može reći za Title 42, koji je Bidenova administracija odlučila zadržati od početka.

Od 20. marta 2020. stotine hiljada migranata, koji traže azil u Sjedinjenim Državama, protjerano je u svoje matične zemlje. Implementiran i nametnut kao opšta politika od strane Trumpove administracije, Title 42 izmijenjen je pod Bidenom kako bi omogućio humanitarna izuzeća, u slučajevima maloljetnika bez pratnje i porodica s malom djecom.

Analitičarka Instituta za migracijsku politiku Jessica Bolter rekla je da je zadržavanje politike "najviše uticalo na ljude koji dolaze na granicu". Dodala je: "Naravno, sada imamo i MPP dodan toj mješavini."

Izbjeglice

Tokom Trumpove četiri godine na vlasti, godišnji limit za prihvat izbjeglica u SAD smanjen je sa 85.000 na 15.000.

Biden je u početku zadržao ograničenje broja izbjeglica na 15.000, najniže u modernoj istoriji SAD-a, što je izazvalo negodovanje demokratskih saveznika na Capitol Hillu. U maju je administracija promijenila smjer i podigla gornju granicu na 62.500. (Ukupan broj primljenih izbjeglica u SAD iznosio je samo 11.411 za fiskalnu godinu 2021., koja je završila 30. septembra.)

Administracija je od tada podigla gornju granicu za izbjeglice za 2022. na 125.000. Ipak, stvarni prijemi i dalje kasne, a Bijela kuća je priznala da će "cilj [od 125.000 primljenih] biti teško postići" unatoč Bidenovoj odlučnosti da "obnovi" program i ponovo uspostavi "američku predanost zaštiti najranjivijih i da stoji kao svetionik slobode i utočište svijetu."

Prioriteti provedbe

Dok je rekordna migracija na američko-meksičku granicu privukla najveću pažnju tokom prve godine Bidenove vlasti, istraživači kažu da se malo toga promijenilo u načinu provođenja na federalnoj granici.

Prema Bolteru, "stvarno dramatične promjene" se vide u unutrašnjoj provedbi i kako je američka imigraciona i carinska služba (ICE) promijenila prioritet hapšenja kako bi se fokusirala na imigrante bez dokumenata, koji predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti ili javnoj sigurnosti. Za vrijeme Trumpove administracije, svaki imigrant koji bez odobrenja živi u SAD-u mogao je biti podvrgnut hapšenju i deportaciji.

"Ovo su promjene koje utiču na način na koji imigraciona populacija u SAD-u živi svoj svakodnevni život", rekao je Bolter. "Bidenova administracija postavila je nove prioritete provedbe ICE-a, koji sužavaju populaciju koja je na meti hapšenja ili deportacije. Zbog toga se u slučaju velike većine neovlaštenih imigranata, koji žive u SAD-u, ukida prioritet za izvršenje."

Maloljetnik iz Hondurasa, koji privremeno živi u skloništu za migrante El Caminante, nosi američki šešir u Palenqueu, Meksiko, 26. marta 2021.
Maloljetnik iz Hondurasa, koji privremeno živi u skloništu za migrante El Caminante, nosi američki šešir u Palenqueu, Meksiko, 26. marta 2021.

Bidenova administracija, takođe, je djelovala kako bi spriječila ICE da izvrši hapšenja na sudovima, te je ograničila pritvor trudnica.

"I vjerojatno jedan od najznačajnijih koraka koje su poduzeli u području izvršenja je okončanje masovnih operacija izvršenja na radnom mjestu", dodao je Bolter.

Legalna imigracija

Nakon više od godinu dana zatvaranja, američke ambasade i konzulati diljem svijeta ponovno su otvorili termine za imigrantske i neimigrantske vize. Ipak, zbog kontinuirane pandemije COVID-19, takve usluge ostaju ograničene.

U novembru je State Department objavio da više od 460.000 ljudi čeka na razgovore, dodajući opsežan zaostatak onih koji žele podnijeti zahtjev za legalni boravak u SAD-u i druge kategorije.

Služba za državljanstvo i imigraciju SAD-a, agencija odgovorna za američki sistem naturalizacije, napravila je promjene pod Bidenom.

Agencija je u svojim publikacijama zamijenila riječ "vanzemaljac" – koju neki smatraju pogrdnom – s "nedržavljanin" ili "nedokumentovani nedržavljanin" i obvezala se da će imigracione obrasce učiniti "tačnijim, na vrijeme i lakšim za razumijevanje".

Imigraciono zakonodavstvo stagnira

Prvog dana svog mandata, predsjednik Biden je predstavio sveobuhvatnu reformu zakona o imigraciji, Zakon o državljanstvu SAD-a iz 2021., koji je uključivao 8-godišnji put do državljanstva za procijenjenih 11 miliona imigranata bez dokumenata u SAD-u.

Nacrt zakona tek treba da izglasaju Predstavnički dom i Senat, a na Capitol Hillu se smatra da je gotovo mrtav.

Zasebno, demokrati u Senatu su u više navrata nastojali dodati elemente imigracijske reforme na ogroman račun za potrošnju mreže socijalne sigurnosti. U svakom slučaju, senatski parlamentarac presudio je da mjere useljavanja ne spadaju u račune o potrošnji koje mogu proći prostom većinom glasova.

Kao rezultat toga, legislacija o reformi useljeništva trebaće podršku tri petine većine kako bi napredovala u Senatu od 100 članova, gdje demokratski klub ima samo 50 članova, a republikanci su ujedinjeni u osporavanju reformskih prijedloga demokrata.

S obzirom na to da demokrati kontrolišu obe izabrane grane američke vlade, nesposobnost Washingtona da reformiše američki imigracioni sistem, koji je često kritikovan, gorka je pilula za zagovornike.

"Naša nada, naš zahtjev i naša očekivanja bili su da ova nova administracija donose novi zrak u pogledu imigranata i useljeničke politike s humanijim pristupom useljavanju, i vjerovali smo u to", rekao je za Glas Amerike (VOA) Garcia, iz Granične mreže za ljudska prava.

Dok su zagovornici imigracije razočarani što Bidenova administracija nije učinila više da se okrene od Trumpove politike, republikanci krive predsjednika za dugotrajni porast migranata na granici, rekavši da je njegova poruka navela ljude u Srednjoj Americi i drugdje da vjeruju da su američke granice otvorene za pridošlice.

See all News Updates of the Day

Prošlogodišnji rast američke ekonomije najbrži od 1984.

Arhiv - Kamioni u luci Oakland u Californiji (Foto: AP/Noah Berger)

Američka ekonomija je prošle godine rasla najbržim tempom od predsjedničkog mandata Ronalda Reagana, i oporavila se od kratke ali katastrofalne recesije 2020. izazvane pandemijom koronavirusa.

Bruto društveni proizvod porastao je za 5,7 odsto 2021. godine što je najsnažniji godišnji rast od 1984. kada je zabilježen skok od 7,2 procenta poslije prethodne recesije.

Sekretarijat za ekonomiju u četvrtak je saopštio da je ekonomija rasla po godišnjoj stopi od 6,9 odsto od oktobra do decembra, nakon što su kompanije obnovile svoje zalihe.

"To samo pokazuje da se američka privreda adaptirala na nove varijante i da nastavlja da bude produktivna", ocijenila je Beth Ann Bovino​, ekonomista u kompaniji Standard & Poor’s.

Međutim, očekuje se da će američka ekonomija usporiti ove godine zbog inflacije i velikog broja zaraženih od Covida. Mnogi ekonomisti snižavaju procjene rasta za aktuelni prvi kvartal, od januara do marta, uzimajući u obzir posljedice širenja omicron soja koronavirusa. Međunarodni monetarni fond (MMF) procijenio je da će rast BDP-a za celu 2022. godinu usporiti na 4 odsto.

Mnogi američki biznisi, naročito restorani, barovi i hoteli, i dalje trpe posljedice omicrona, zbog kojeg milioni ljudi nerade izlaze napolje da bi izbjegli gužve. Potrošnja, koja je glavni pokretač ekonomije, mogla bi da bude manja ove godine zbog ukidanja vladine pomoći, koja je podsticala privednu aktivnost 2020. i 2021. godine.

Federalne rezerve (američka centralna banka) u srijedu su takođe saopštile da planiraju da povećaju kamatne stope više puta ove godine da bi suzbile najveći rast inflacije za gotovo četiri decenije. Zbog tog poteza, krediti će biti skuplji što će možda usporiti ekonomski rast ove godine.

Prošlogodišnji rast podstaknut je skokom potrošnje od 7,9 odsto i privatnih ulaganja od 9,5 procenata. Potrošnja je u posljednja tri mjeseca 2021. međutim rasla po umjerenijoj godišnjoj stopi od 3,3 odsto. Privatne investicije skočile su za 32 odsto, kako su kompanije obnavljale zalihe da bi zadovoljile potražnju.

Rast američke privrede prošle godine uslijedio je nakon pada BDP-a od 3,4 odsto 2020. godine - najvećeg od 1946. godine. Zbog mjera za suzbijanje koronavirusa, izgubljeno je 22 miliona poslova, a ekonomija upala u duboku recesiju.

Međutim, veoma niske kamatne stope, vladina pomoć, te kampanja imunizacije protiv Covida oživjeli su ekonomiju, a mnogi građani su počeli ponovo da izlaze i troše.

Skok potražnje je međutim iznenadio kompanije, od kojih su mnoge bile suočene sa nedovoljnim zalihama i malim brojem radnika.

Fabrike i luke su postale preopterećene, a lanac nabavke poremećen. Počela je da se ubzrava inflacija, pa su tokom proteklih 12 mjeseci potrošačke cijene skočile za 7 odsto - najviše od 1982. godine. Najviše su skočile cijene hrane, energenata i automobila.

Krajem prošle godine, ekonomija je počela da usporava. Maloprodaja je pala za 1,9 odsto u decembru, a proizvodnja je istog mjeseca pala na najniži nivo za 11. mjeseci.

State Department: Pandemija pogoduje trgovini ljudima

Američki državni sekretar Antony Blinken

Pandemija COVID-19 pogoršala je problem trgovine ljudima, navodi State Department u svom godišnjem izvještaju o trgovini ljudima objavljenom u utorak.

"Ovogodišnji izvještaj o trgovini ljudima šalje snažnu poruku svijetu da globalne krize, kao što su pandemija COVID-19, klimatske promjene i trajne diskriminatorske politike i prakse, imaju nesrazmjeran učinak na pojedince koji su već potlačeni drugim nepravdama", rekao je američki državni seketar Antony Blinken rekao je u uvodnom dijelu izvještaja.

"Ovi izazovi dodatno otežavaju postojeće ranjivosti na eksploataciju, uključujući trgovinu ljudima", rekao je on.

U izvještaju, Blinken poziva druge zemlje da se pridruže Sjedinjenim Državama kako bi poboljšali "naše kolektivne napore u sveobuhvatnom rješavanju problema trgovine ljudima".

On je rekao da to zahtijeva ublažavanje "štetnih praksi i politika koje uzrokuju socioekonomske ili političke ranjivosti na koje trgovci često padaju".

U izvještaju se navodi da je pandemija COVID-19 donijela "neviđene posljedice po ljudska prava i ekonomski razvoj na globalnom nivou, uključujući trgovinu ljudima".

"Vlade širom svijeta su preusmjerile resurse ka pandemiji, često na račun napora u borbi protiv trgovine ljudima, što je rezultiralo smanjenim mjerama zaštite i pružanjem usluga za žrtve, smanjenjem preventivnih napora, i smetnje istragama i krivičnom gonjenju trgovaca ljudima", navodi se u izvještaju.

U izvještaju se objašnjava da su oni koji su uključeni u napore protiv trgovine ljudima "našli načine da se prilagode i uspostavili nove odnose kako bi prevazišli izazove". Dodaje se da su trgovci ljudima također bili vješti u promjeni svojih metoda.

Neki specifični slučajevi koji se spominju u izvještaju uključuju primjere u Indiji i Nepalu u kojima su mlade siromašne djevojke napuštale školu kako bi pomogle izdržavanju svojih porodica zbog ekonomskih posljedica pandemije. Neki su, navodi se u izvještaju, bili prisiljeni na brak zbog novca.

U izvještaju se navode incidenti u Sjedinjenim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu i Urugvaju u kojima su stanodavci prisiljavali žene koje su bile ekonomski povrijeđene pandemijom da imaju seks s njima kada stanar nije mogao plaćati stanarinu.

Na Haitiju, Nigeru i Maliju, "bande" koje rade u kampovima za raseljene osobe koristile su slabo osiguranje uzrokovano pandemijom kako bi natjerale stanovnike na seks za novac.

U Mjanmaru (bivša Burma), koji je bio potresen Covidom i političkim nemirima, u izvještaju se navodi da je 94% domaćinstava bilježilo pad prihoda, ostavljajući neke članove ranjivim na seksualnu trgovinu.

"Ako postoji nešto što smo naučili u prošloj godini, to je da trgovina ljudima ne prestaje tokom pandemije", rekla je Kari Johnstone, visoka zvaničnica i glavna zamjenica direktora Ureda za praćenje i borbu protiv trgovine ljudima u uvodnom dijelu izvještaja.

"Udruženost povećanog broja ugroženih pojedinaca, sposobnost trgovaca ljudima da iskoriste konkurentske krize i preusmjeravanje resursa na napore za odgovor na pandemiju rezultirali su idealnim okruženjem za cvjetanje i razvoj trgovine ljudima", rekla je Johnstone.

General Townsend za Glas Amerike: Kina je najveći rival SAD-a u Africi

General  Stephen Townsend

SAD su potvrdile izvještaje da su ruski plaćenici, poznati pod imenom Wagner Group, prisutni u Maliju i da ih podržava ruska vojska.

"Grupa Wagner je u Maliju. Mislimo da ih trenutno ima nekoliko stotina", kazao je u ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike čelnik američke vojske za područje Afrike (AFRICOM), general Stephen Townsend.

U razgovoru koji je obavljen Skype-om, general, govoreći iz svog ureda u Stuttgartu, kazao je i ovo: "Ruske zračne snage ih prebacuju u Mali. Cijeli svijet to može vidjeti, i istinski smo zabrinuti zbog toga."

General Townsend, koji je stupio na ovu dužnost 2019. godine, kaže da je Kina najaktivniji globalni konkurent Amerike u Africi, i, kako je naglasio, namjerava izgraditi vojnu bazu ili primorsku bazu u Ekvatorijalnoj Gvineji.

"Ne tražimo od Ekvatorijalne Gvineje da bira između Kine i nas, već samo tražimo da uzmu u obzir i druge međunarodne partnere i njihove interese - jer je mogućnost kineskih vojnih baza u toj zemlji izvor velike brige i za Sjedinjene Države i sve druge partnere", kazao je Townsend.

Uz kinesku vojnu ekpanziju, general kaže da također prati i manje očiglednu prijetnju Americi na kontinentu - ogranak iranskih snaga sigurnosti koji provodi zlonamjerne aktivnosti na Srednjem Istoku. On je dodao da se zapravo radi o iranskom Korpusu islamske revolucionarne garde - skraćeno IRGC.

"Njihova ubacivanja mogu biti vrlo zlonamjerne prirode. To još uvijek nije očigledno, ali se događa već sada", kaže Townsend.

U jednom zvaničnom pismu je potvrđeno za Glas Amerike da je IRGC planirao pokušaj ubistva američkih diplomata u Africi. Iran je ove navode negirao nazvavši ih neosnovanim.

Zbog brige izazvane povećanim prijetnjama Irana, Kine i nekih drugih u toku proteklih godinu dana, američka vojska je uvela nove, modernizirane odbrambene sisteme i protu-dronsko oružje, u bazi Lemonnier u Djiboutiju, jedinoj američkoj vojnoj bazi u Africi.

U Somaliji, gdje lokalni i međunarodni partneri i dalje vode borbu protiv terorističke grupe al-Shabab, američke snage nastavljaju s povremenim vojnim prisutstvom, ostavljajući manje od stotinu vojnika. Bivši predsjednik Donald Trump je svojevremeno naredio povlačenje 800 američkih vojnika iz Somalije, u 2020. godini.

"Ulažemo sve napore da završimo ono što moramo. Međutim, s vojne strane smatram da postoje bolji načini da se posao obavi, pa smo tako predali naše preporuke ministru odbrane na uvid, i čekamo na konačnu odluku", kaže general Townsend.

Amerika nastavlja obuku novih somalijskih snaga Danab, iako nešto usporenijim tempom.

"Ukoliko se ne izvrši veći pritisak na al-Shabab, bojim se da bi uskoro ta grupa mogla izvesti novi veliki napad", zaključuje zapovjednik AFRICOM-a general Townsend u intervjuu za Glas Amerike.

Bidenov odgovor na pandemiju

Bidenov odgovor na pandemiju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00

Biden sumirao prvu godinu na položaju, Ukrajina među vodećim temama

Predsjednik SAD Joe Biden tokom konferencije za novinare u Istočnoj sobi Bijele kuće, 19. januara 2022. godine (Foto: AP/Susan Walsh)

Predsjednik SAD priznao je da se tokom prve godine na položaju suočio sa izazovima, ali je istakao i da je ostvario napredak. Biden je prvu konferenciju za novinare u 2022., počeo ističući neke od uspjeha koje je njegova administracija ostvarila u protekloj godini.

Međutim, kada je počeo da odgovara na pitanja novinara, mnoga od njih su se odnosila na sve veće tenzije u odnosima sa Rusijom i gomilanjem njenih trupa na granici sa Ukrajinom.

Biden je rekao da ne vjeruje da ruski predsjednik Vladimir Putin želi totalni rat u Ukrajini.

„Nisam baš siguran da i on sam zna šta će da uradi“, rekao je Biden i dodao:

„Pretpostavljam da će ući“.

Biden je, međutim, upozorio da će Putin platiti „skupu cijenu“, ako krene u vojnu akciju.

Nekoliko sati prije Bidenovog obraćanja iz Bijele kuće, američki državni sekretar Antony Blinken bio je u posjeti Kijevu.

Predsjednik Biden rekao je da je otvoren za susret sa svojim ruskim kolegom, dodajući da postoji "mogućnost" za to.

„Ono što me brine je da bi ovo moglo da izmakne kontroli, vrlo lako, zbog... granica Ukrajine i onoga što Rusija uradi ili ne uradi“, rekao je on.

„Nadam se da Vladimir Putin razumije da, izuzev u slučaju potpunog nuklearnog rata, nije u dobroj poziciji da dominira svijetom".

Godinu dana Bidenove administracije: Pobjede, porazi i dileme
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:42 0:00

Na unutrašnjem planu, Biden je kao uspjeh prve godine svog mandata naveo povećan broj Amerikanaca koji su vakcinisani protiv COVID 19. Takođe je primijetio da se broj nezaposlenih Amerikanaca dramatično smanjio.

Biden je rekao da je trebalo obaviti više testiranja na COVID19 u ranoj fazi pandemije, ali da se sada radi više.

Amerikanci su od srijede u mogućnosti da naručuju besplatne kućne testove za COVID19 - po četiri za svaku porodicu.

U trenutku održavanja konferencija za novinare, dva ključna dijela Bideove agende zakočena su u Kongresu, dok pandemija kovida 19 i dalje izaziva haos u zemlji i inostranstvu. Njegova popularnost u anketama birača postojano opada od haotičnog povlačenja američkih snaga iz Afganistana prošlog septembra. Njegov prosječni rejting je nešto iznad 40 odsto, a u anketi koju je prošle sedmice objavio Univerzitet Kvinipijak svega 33 odsto je odobravalo kako vodi zemlju.

Bidenov nizak rejting pogoršan je percepcijom o načinu na koji se suprotstavio pandemiji koronavirusa, koja ulazi u treću godinu, uprkos intenzivnoj kampanji vakcinacije koju sprovodi administracija. Stručnjaci za javno zdravlje kritikovali su administraciju zbog toga što nije predvidjela pojavu delta i omikron varijanti koronavirusa, kao i zbog toga što nije uspjela da poveća kapacitet za testiranje na COVID19, uključujući i omogućavanje pristupa za brzo testiranje svim Amerikancima.

Neke informacije u ovom izvještaju dobijene su od AP-a, Reutersa i AFP-a.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG