Kada njen suprug uključi televiziju da čuje vijesti o predstojećim predsjedničkim izborima, to je često signal za Lori Johnson Malveaux da napusti prostoriju.

Nekad joj je previše. Često ode do TV-a u drugoj prostoriji da pogleda film na Hallmark kanalu ili BET-u. Ona žudi za nečim utješnim i zabavnim. I u tome, ona ima društvo.

Dok otprilike polovina Amerikanaca kaže da “izuzetno” ili “veoma” prati političke vijesti, 6 od 10 kaže da treba ograničiti koliko informacija konzumiraju o vladi i politici kako bi izbjegli osjećaj preopterećenosti ili umora, prema novoj anketi Associated Press-NORC Centra za istraživanje javnih odnosa i USAFacts.

Nemojte pogriješiti: Malveaux planira glasati. Ona to uvijek radi. "Samo sam došla do tačke u kojoj ne želim da čujem retoriku", rekla je.

Ova 54-godišnja demokratkinja rekla je da joj najviše smeta kada čuje kako joj ljudi na vijestima govore da se nešto što je vidjela vlastitim očima - poput napada na američki Kapitol 6. januara 2021. - zapravo nije dogodilo.

„Osjećam se kao da me gase. To je način da se to izrazi”, rekla je.

Ponekad se čini kao 'bombardiranje'

Caleb Pack, 23, republikanac iz Ardmorea u Oklahomi, koji radi u IT-u, pokušava biti informiran putem vijesti na svom telefonu, koji je opskrbljen raznim izvorima, uključujući CNN, Fox News, The Wall Street Journal i The Associated Press.

Ipak, ponekad, kaže Pack, to izgleda kao bombardovanje.

„Dobro je znati šta se dešava, ali obje strane su pomalo ekstremne“, rekao je on. „Jednostavno se čini da je to posvuda dio razgovora i teško je pobjeći.”

Zamor od medija nije nova pojava. Istraživanje Pew Research Center provedeno krajem 2019. pokazalo je da se otprilike dva od tri Amerikanca osjeća iscrpljenim količinom vijesti, otprilike isto kao u anketi sprovedenoj početkom 2018. Tokom predsjedničke kampanje 2016., oko 6 od 10 ljudi se osjećalo preopterećeno vijestima iz kampanje.

Ali to može biti posebno akutno s vijestima vezanim za politiku. Anketa AP-NORC/USAFacts pokazala je da polovina Amerikanaca osjeća potrebu da ograniči potrošnju informacija vezanih za kriminal ili prekomorske sukobe, dok samo oko 4 od 10 ograničava vijesti o ekonomiji i poslovima.

Lako je razumjeti, s televizijskim kućama poput CNN-a, Fox News Channel-a i MSNBC-a punim političkih priča i širokog spektra političkih vijesti na internetu, ponekad komplikovanih dezinformacijama.

"Postoji prezasićenost informacijama", rekao je Richard Coffin, direktor istraživanja i zagovaranja za USAFacts, "i ljudima je teško shvatiti što je istina a šta ne."

Žene češće osjećaju potrebu da ograniče medije

U anketi AP-NORC-a, oko 6 od 10 muškaraca je reklo da prati vijesti o izborima i politici barem u poređenju sa otprilike polovinom žena. Za sve vrste vijesti, ne samo za politiku, žene češće nego muškarci prijavljuju potrebu da ograniče svoju medijsku potrošnju, pokazalo je istraživanje.

Odrasli bijelci također češće nego odrasli crnci ili latinoamerikanci kažu da trebaju ograničiti medijsku potrošnju politike, pokazala je anketa.

Kaleb Aravzo, 19, demokrata, dobija osnovne vijesti slušajući Nacionalni javni radio ujutro kod kuće u Loganu, Utah. Previše politike, posebno kada je na društvenim mrežama kao što su TikTok i Instagram, može izazvati anksioznost i depresiju.

"Ako se pojavi na mojoj stranici kada sam na društvenim mrežama", rekao je, "samo ću proći pored toga."

Dok tenzije između Istoka i Zapada oko Ukrajine ulaze u novu i opasnu fazu, britanski premijer Keir Starmer i američki predsjednik Joe Biden u petak u Washingtonu razgovaraju o tome da li da dozvole Kijevu da koristi američke rakete dugog dometa ATACMS ili britanske projektile Storm Shadow protiv ciljeva u Rusiji.

Predsjednik Putin, u svom najjasnijem do sada upozorenju, rekao je u četvrtak da će se Zapad direktno boriti protiv Rusije ako ona nastavi s takvim potezom, za koji je rekao da će promijeniti prirodu sukoba.

Obećao je "prikladan" odgovor, ali nije rekao šta će to podrazumijevati. U junu je, međutim, govorio o mogućnosti naoružavanja neprijatelja Zapada ruskim oružjem za napad na zapadne mete u inostranstvu i o raspoređivanju konvencionalnih projektila na udaljenosti od Sjedinjenih Država i njihovih evropskih saveznika.

Ulrich Kuehn, stručnjak za oružje na Institutu za istraživanje mira i sigurnosnu politiku u Hamburgu, rekao je da ne isključuje da je Putin odlučio poslati neku vrstu nuklearne poruke - na primjer, testiranje nuklearnog oružja u pokušaju da zastraši Zapad.

"Ovo bi bila dramatična eskalacija sukoba", rekao je on u intervjuu. "Zato što je poenta u tome kakve je to strijele gospodinu Putinu ostavio da ispali ako Zapad i dalje nastavi, osim stvarne nuklearne upotrebe?"

Rusija nije izvršila probu nuklearnog oružja od 1990. godine, godinu prije pada Sovjetskog Saveza, a nuklearna eksplozija bi označila početak opasnije ere, rekao je Kuehn, upozoravajući da bi se Putin mogao osjećati slabim u svojim odgovorima na povećanje podrške NATO-a Ukrajini.

"Nuklearna testiranja bi bila nova. Ne bih to isključio, i to bi bilo u skladu s Rusijom koja razbija niz međunarodnih sigurnosnih aranžmana koje je potpisala tokom decenija tokom posljednjih nekoliko godina", rekao je on.

Gerhard Mangott, stručnjak za sigurnost na Univerzitetu u Innsbrucku u Austriji, rekao je u intervjuu da također misli da je moguće, iako po njegovom mišljenju nije vjerovatno, da bi odgovor Rusije mogao uključivati neki oblik nuklearnog signala.

"Rusi bi mogli izvršiti nuklearni test. Napravili su sve potrebne pripreme. Mogli bi eksplodirati taktičko nuklearno oružje negdje na istoku zemlje samo da pokažu da (oni) to misle kada kažu da će na kraju pribjeći nuklearnom oružju."

Ruski ambasador u UN-u Vasilij Nebenzia rekao je u petak Vijeću sigurnosti UN-a da će NATO "biti direktna strana u neprijateljstvima protiv nuklearne sile", ako dozvoli Ukrajini da koristi oružje većeg dometa protiv Rusije.
"Ne treba zaboraviti na ovo i razmišljati o posljedicama", rekao je.

Rusija, najveća svjetska nuklearna sila, također je u procesu revizije svoje nuklearne doktrine – okolnosti u kojima bi Moskva koristila nuklearno oružje. Putina pritišću uticajni spoljnopolitički jastrebovi da ga učine fleksibilnijim kako bi otvorio vrata za izvođenje ograničenog nuklearnog napada na zemlju NATO-a.

UZVRAT BRITANCIMA

U slučaju Britanije, Moskva će vjerovatno izjaviti da je London prešao iz hibridnog proxy rata s Rusijom na direktnu oružanu agresiju ako dozvoli Kijevu da ispaljuje projektile Storm Shadow na Rusiju, rekao je bivši savjetnik Kremlja Sergej Markov na platformi društvenih medija Telegram na petak.

Rusija će vjerovatno zatvoriti britansku ambasadu u Moskvi i svoju u Londonu, udariti na britanske bespilotne letjelice i ratne avione u blizini Rusije, na primjer iznad Crnog mora, i možda ispaliti rakete na ratne avione F-16 koji nose Storm Shadows u svojim bazama u Rumuniji i Poljskoj, predvidio je Markov.

Putin je ranije pokušavao i nije uspio povući crvene linije za Zapad, što je navelo ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog - koji poziva Zapad da bude manje oprezan kada je u pitanju suočavanje s Moskvom - da odbaci njihovu važnost.

Ali najnovije Putinovo upozorenje o raketama dugog dometa se u Rusiji i van nje doživljava kao nešto na šta će morati da reaguje ako London ili Vašington dozvole da se njihove rakete koriste protiv Rusije.

Mangott sa Univerziteta u Insbruku rekao je da je način na koji je Putinovo upozorenje više puta prikazano na ruskoj državnoj televiziji stvorilo očekivanje koje će on morati da ispuni.

Dmitrij Peskov, Putinov portparol, rekao je na brifingu za novinare u petak da je Putinova poruka bila "izuzetno jasna i nedvosmislena".

Markov, bivši savjetnik Kremlja, rekao je da je "Rusija odlučila prekinuti" strategiju "kuhanja žabe na laganoj vatri", misleći na postepeno povećanje pomoći Zapada Ukrajini s ciljem da se ne izazove oštar ruski odgovor.

"Korak koji Zapad sada planira sljedeći, to je mali korak, ali prelazi crvenu liniju na koju ćemo zapravo biti prisiljeni odgovoriti. Smatrat ćemo da ste u ratu s nama."

Sergej Mironov, lider prokremljske političke stranke, rekao je u izjavi za štampu u petak: „Trenutak istine je došao za Zapad, da li želi rat punog razmera sa Rusijom“.

ESKALACIJA UKRAJINE

Osim zveckanja nuklearnom sabljom ili udara na britansku imovinu, predvidljiviji odgovori mogli bi uključivati pojačanje napada Rusije na ukrajinsku civilnu infrastrukturu, rekao je Kuehn.

Mangott je predvidio da će Kijev snositi najveći teret ruskog vojnog odgovora ako mu Zapad da traženo zeleno svjetlo, a ne očekuje ruski vojni napad na teritoriju NATO-a.

Druga opcija bi bila da Rusija eskalira "hibridne" akcije poput sabotaže u Evropi ili uplitanja u američku izbornu kampanju, rekao je Kuehn.

Mangott je rekao da je opasnost za Zapad to što ne zna gdje su zaista Putinove crvene linije.

"Dozvoliti Ukrajini da koristi zapadno oružje, uz pomoć zapadnih satelitskih snimaka (i) zapadnih vojnih savjetnika je nešto što veoma zadire u vitalne ruske interese", rekao je.

"Tako da mislim da griješe oni (ljudi) koji kažu 'Pa ništa se neće dogoditi, hajde da uradimo to'."

Udio ljudi rođenih izvan Sjedinjenih Država povećao se 2023. na 14,3% sa 13,9% u 2022., prema procjenama iz godišnje ankete američke zajednice Biroa za popis stanovništva SAD-a, koja prati vrijeme putovanja na posao, pristup internetu, porodični život, prihod, nivo obrazovanja, invalidnosti, služenja vojnog roka i zapošljavanja, između ostalih tema.

Međunarodni migranti postali su glavni pokretač rasta stanovništva ove decenije, povećavajući njihov udio u ukupnoj populaciji jer se u SAD-u rađa manje djece u usporedbi s brojevima iz prošlih godina. Stopa stanovništva rođenog u inostranstvu u Sjedinjenim Državama nije bila ovako visoka od 1910. godine, kada je iznosila 14,7%, potaknuta talasima ljudi koji emigriraju u potrazi za boljim životom.

"Znali smo da ovdje možete imati ušteđevinu, dobro živjeti. Ovdje možete imati normalne usluge kao što su voda i struja", rekla je Luciana Bracho, koja se legalno preselila u Majami iz Venecuele u sklopu humanitarnog programa uslovnog otpusta sa svojim dečkom, roditeljima i brat u aprilu 2023. "Sviđa mi se Majami i prilike koje sam imala."

Godine 2023. međunarodni migranti su činili više od dvije trećine rasta stanovništva u Sjedinjenim Državama, a do sada u ovoj deceniji činili su gotovo tri četvrtine američkog rasta.

Čini se da su rast potaknuli ljudi koji dolaze iz Latinske Amerike, čiji se udio stanovništva rođenog u inostranstvu povećao u odnosu na prethodnu godinu na 51,2% sa 50,3%, prema procjenama. Latinska Amerika je bila jedina svjetska regija porijekla koja je doživjela porast među stanovnicima rođenim u drugoj zemlji, jer je udio stanovnika koji su rođeni u inostranstvu iz Evrope i Azije blago opao.

Nicole Díaz, venecuelanska opoziciona aktivistica, otišla je nakon prijetnji po život i živjela je u Peruu i Ekvadoru prije nego što se legalno preselila u područje Majamija u februaru 2023. sa suprugom i 9-godišnjom kćerkom. Diaz je sebe opisala kao "100% srećnu" koja živi u Južnoj Floridi, gde plaćaju 2.300 dolara mjesečno za dvosobni stan.

"Nakon što sam bila u različitim zemljama, rad ovdje je opušten, uprkos jeziku", rekao je Diaz. „Ali stanovanje je jako skupo, a mi smo razmatrali prelazak u drugu državu jer ovdje sva plata ide za kiriju.“

Među državama sa najvećim porastom broja stanovnika rođenih u inostranstvu bio je Delaware, sa 9,9% na 11,2%; Džordžija, na 11,6% sa 10,7%; i Novi Meksiko, na 10,2% sa 9,3% Udio stanovništva rođenog u inozemstvu neznatno je opao u Washingtonu, D.C., Idaho, Iowa, Maine, Minnesota, Montana, Sjeverna Dakota i Oregon.

Podaci Biroa za popis stanovništva ne razlikuju da li su ljudi u Sjedinjenim Državama legalno ili ilegalno. Ilegalna imigracija postala je glavna tema u predsjedničkoj utrci 2024., čak i kada su ilegalni prijelazi granice iz Meksika ovog ljeta pali nakon što su prošlog decembra dosegli rekord.

Prema istraživanju, udio stanovnika SAD koji se izjašnjavaju kao Hispanjolci, bez obzira na rasu, porastao je prošle godine na 19,4% sa 19,1% u prethodnoj godini. Istovremeno, broj onih koji se identifikuju samo kao ne-Hispano bijelci pao je sa 57,7% na 57,1%. Udio stanovnika SAD-a koji se izjašnjavaju samo kao Crnci blago je opao, sa 12,2% na 12,1%, a neznatno se povećao za one koji se izjašnjavaju kao Azijati sa 5,9% na 6%.

Stanovnici Sjedinjenih Država nastavili su da stare, a srednja starost se povećala sa 39 u 2022. na 39,2 godine u 2023. Starenje nacije se odvija jer je većina baby boomera postala stariji građani, a milenijalci ulaze u srednju životnu dob. Dok je udio djece mlađe od 18 godina ostao stabilan na 21,7% u odnosu na prethodnu godinu, udio starijih građana starosti 65 i više godina porastao je na 17,7% sa 17,3%.

U međuvremenu, porast rada od kuće nakon pandemije nastavio je da se vraća na vrijeme prije COVID-19, jer je udio zaposlenih koji rade od kuće pao prošle godine na 13,8% sa 15,2% u prethodnoj godini.

U 2021., prvoj punoj godini nakon početka pandemije, skoro 18% zaposlenih radilo je od kuće, u odnosu na 5,7% u 2019. Ali obaveza povratka na posao u protekle dvije godine preokrenula je taj trend i dovela do smanjenja vremena putovanja na posao, rastući u prosjeku na 26,8 minuta sa 26,4 minuta.

Istraživanje je također pokazalo da su srednji troškovi iznajmljivanja, plus komunalije i povezani troškovi, rasli brže od srednjih vrijednosti kuće 2023. po prvi put u desetljeću. Skok troškova zakupa od 3,8% bio je najveći godišnji porast od 2011. godine. Uprkos naglim porastom troškova najma, udio prihoda iznajmljivača potrošenog na zakupninu i komunalije ostao je nepromijenjen na 31% u 2023. godini, što sugerira da su prihodi držali korak s povećanjem zakupnina , saopštio je Biro za popis stanovništva.

Američki State Department uveo je u petak nove sankcije ruskim državnim medijima, optužujući medijsku kuću RT, bivšu "Russia Today", da radi ruku pod ruku sa ruskom vojskom i vodi kampanje prikupljanja sredstava za kupovinu snajperskih pušaka, pancira i druge opreme za vojnike koji se bore u Ukrajini.

Iako je RT ranije sankcionisana zbog rada na širenju propagande i dezinformacija Kremlja, optužbe objavljene u petak sugerišu da njena uloga daleko prevazilazi operacije uticaja. Umjesto toga, rekao je državni sekretar Antony Blinken, RT je ključni dio ruske ratne mašinerije i njenih napora da podrije demokratske protivnike.

„RT želi da njihovi tajni obavještajni kapaciteti, kao što su dugogodišnji propagandni napora za dezinformisanje, budu uglavnom skriveni“, rekao je Blinken u petak.

Mete sankcija koje su objavljene u petak su TV Novosti, organizacija u čijem je vlasništvu Russia Today, kao i državna medijska grupa Rossiya Segodnya (Rusija danas) i njen generalni direktor Dmitrij Kiseljov. Treća organizacija i njen lider Neli Parutenko takođe su sankcionisani zbog navodne šeme kupovine glasova u Moldaviji, čiji je cilj bio da se kandidatima koje preferira Moskva pomogne da pobijede na predstojećim izborima.

Sjedinjene Države su prošle nedelje podigle optužnicu za pranje novca protiv dvoje novinara RT-a i uvele sankcije glavnoj urednici Margariti Simonjan zbog, kako je navedeno, šeme da angažuje američku kompaniju kako bi proizvodila online sadržaje kojima bi se uticalo na izbore u SAD 2024.

Državni sekretarijat je takođe identifikovao medije koje tajno vodi RT: website African Stream i platformu Red na engleskom jeziku, čije je sedište u Berlinu.

"SAD podržavaju slobodni protok informacija. Ne preduzimamo akcije protiv tih entiteta i pojedinaca zbog sadržaja njihovog izvještavanja, pa čak ni zbog dezinformacija koje proizvode i javno šire. Preduzimamo akcije zbog tajnih operacija uticaja. Takve aktivnosti nisu novinarstvo", navodi se u saopštenju State Departmenta.

RT je reagovao na američke tvrdnje na platformi X. "Izgleda se ne miješamo samo u američke nego i u izbore u Moldaviji. O bože, nismo znali da smo tako moćni. Blinkene, samo nastavi...", navodi se u objavi tog medija koji je strimovao izjavu Antony Blinkena o sankcijama.

Međutim, kako navodi State Department, RT je takođe proširio svoju primjenu sajber operacija novom jedinicom stvorenom prošle godine, koja je povezana sa ruskom obavještajnom službom.

Na ruskim platformama za društvene medije vođene su akcije prikupljanja donacija od građana, a nastojali su da prikupe sredstva za vojnu opremu, od kojih je neka kupovana u Kini, rekli su zvaničnici.

Ne postoje očigledne veze između RT-a i kampanja prikupljanja sredstava, niti bilo kakvih naznaka da su kineski zvaničnici znali da se njihovi proizvodi prodaju Rusiji.

Na spisku zaliha nalazila se i oprema za noćno osmatranje, dronovi i generatori.

Akcije RT-a pokazuju da „to nije samo mjesto za masovno širenje dezinformacija, već i da je punopravni član obavještajnog aparata i operacija ruske vlade“, rekao je James Rubin, koji u State Departmentu vodi Centar za globalno angažovanje.

Ruska ambasada u Washingtonu nije odmah odgovorila na upite AP-a i Reutersa da prokomentariše nove sankcije.

Ukrajinski zvaničnici tvrde da je to oružje ključno da se oslabe kapaciteti Rusije da napada Ukrajinu i da se Moskva primora da pomjeri svoje resurse za vazdušne udare dalje od granice.

Rusija je upozorila da bi, ako se Ukrajini dozvole napadi oružjem dugog dometa, to smatrala ratnim činom. Takođe, zapadni partneri Ukrajine ne žele dodatnu eskalaciju tenzija sa zemljom koja posjeduje najveći nuklearni arsenal u svijetu.

O kojem oružju je riječ?

Rakete dugog dometa obuhvataju sisteme kao što su britanski "storm šedou" (Storm Shadow) i sličan francuski SCALP ili američki vojni taktički raketni sistem, poznat pod skraćenicom ATACMS.

Ukrajina u međuvremenu jača razvoj svojih programa za oružje dugog dometa, uključujući dronove koji već mogu da pogode mete daleko unutar ruske teritorije.

Ukrajinske snage već koriste rakete "storm šedou" koje se lansiraju iz vazduha i ATACMS, koje se ispaljuju sa kopna, za napade na vojne objekte i stratešku infrastrukturu na svojim teritorijama koje su pod ruskom okupacijom, ali ne i na samoj ruskoj teritoriji.

Njemačka već dugo odbija da pošalje svoje rakete dugog dometa TAURUS, iz straha od međunarodne eskalacije.

Kako napadi na Rusiju oružjem dugog dometa pomažu Ukrajini?

Ukrajina smatra da bi napadi na mete u Rusiji oružjem dugog dometa preokrenuli situaciju u ratu, s obzirom na to da bi mogla da gađa vazduhoplovne baze, skladišta sa zalihama i centre za komunikaciju stotinama kilometara udaljenim od granice.

Tvrdi da bi to pomoglo da se umanji nadmoć Rusije u vazduhu i da se oslabe njeni lanci nabavke neophodni za svakodnevne vazdušne napade na Ukrajinu - dronovima, raketama i snažnim kliznim bombama - i za održavanje kopnene ofanzive na ukrajinskoj teritoriji.

S obzirom na to da će zima vjerovatno usporiti taj napredak, kapaciteti za vazdušne udare oružjem dugog dometa imaće veći prioritet. Kijev želi da ponovo krene u ofanzivu da bi nadomjestio nedostatak ljudstva dvije i po godine od početka rata i da bi zaštitio teško oštećenu energetsku infrastrukturu.

Američki sekretar za odbranu Lloyd Austin sastao se prošle nedelje sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim i činilo se da ne prihvata zahtjev Kijeva, navodeći da Ukrajina već napade mete u Rusiji oružjem domaće proizvodnje.

Portpartol Pentagona Charlie Dic takođe je naveo da raketni sistem ATACMS ne predstavlja odgovor na glavnu prijetnju s kojom se Ukrajina suočava - a to su ruske klizne bombe koje se ispaljuju sa udaljenosti od više od 300 kilometara, van domašaja američkih raketa.

Da li će Zapad popustiti?

SAD i druge NATO članice podržavaju Ukrajinu slanjem oružja, obukom i finansijskom pomoći, ali istovremeno pokušavaju da izbjegnu direktni sukob sa Rusijom.

Kremlj upozorava da bi upotrebom zapadnih raketa na ruskoj teritoriji bila pređena crvena linija. To je ove nedelje ponovio i ruski predsjednik Vladimir Putin.

Američki državni sekretar Antony Blinken i britanski šef diplomatije David Lammy razgovarali su o tom pitanju ove nedelje u Londonu i tokom zajedničke posjete Kiijevu.

Javno se nisu obavezivali na promjenu politike o upotrebi oružja dugog dometa, ali su napomenuli da Rusija pokušava da dodatno promijeni strateški balans u Ukrajini kupovinom iranskih balističkih raketa dugog dometa.

Ukrajina navodi da je već prešla ruske crvene linije svojim upadom u ruski pogranični region Kursk. Zelenski je poručio da se nada da će saveznici donijeti "jake odluke" kada se kasnije ovog mjeseca sastane sa Bidenom.