Najnovije
Bidenova prva godina donosi skromne promjene u imigracionoj politici
Kao predsjednički kandidat prošle godine, Joe Biden osudio je restriktivnu imigracionu politiku Trumpove administracije i obećao donošenje sveobuhvatne reforme koja bi ponovno potvrdila američku predanost onima koji traže azil i izbjeglicama. Kako završava Bidenova prva godina u Bijeloj kući, njegova evidencija o imigraciji pokazuje skromne promjene.
U svom možda najvidljivijem pomaku u odnosu na prethodnu administraciju, predsjednik Biden je naredio zaustavljanje izgradnje zida duž granice između SAD-a i Meksika ubrzo nakon preuzimanja dužnosti.
Međutim, veći dio imigracione politike tokom Trumpovih godina traje i dalje. Bidenova administracija zadržala je Title 42, politiku provedenu kao odgovor na pandemiju, koja nalaže brzo protjerivanje migranata kao javnozdravstvenu mjeru, čak i kada je Amerika otvorila svoje kopnene granice prema Meksiku i Kanadi. A nalog federalnog suda prisilio je ponovno uspostavljanje politike bivše administracije, koja je tražioce azila držala na meksičkoj strani granice dok su čekali datume američkog imigracionog suda, poznate kao Protokoli o zaštiti migranata (MPP).
Zagovornici imigracija kažu da je Biden dodao malo čovječnosti u američki imigracioni sistem, ali da ima zasluge za malo šta više od toga.
"Zamolili smo ovu administraciju da [okonča] MPP, Title 42, da pusti djecu i porodice, koje su u pritvoru i da počne mijenjati ne samo narativ, već i da ima proaktivniju strategiju za obnovu procesa azila na granici", rekao je za Glas Amerike (VOA) Fernando Garcia, direktor Granične mreže za ljudska prava u El Pasu u Teksasu. "Ali u praksi, još možemo vidjeti neku vrstu Trumpovog naslijeđa na granici. To se nije promijenilo i razočarani smo što se to još događa."
Američko-meksička granica i tražioci azila
Osim što je okončao izgradnju graničnog zida - potpisni projekat bivšeg predsjednika Donalda Trumpa - Biden je, zapravo, naredio da se MPP zaustavi ubrzo nakon njegove inauguracije u januaru.
Teksas, američka država pod vodstvom republikanaca, koja graniči s Meksikom, tužila je Bidenovu administraciju kako bi zadržala tu politiku. U avgustu je federalni sudija presudio da je Bidenova administracija nepropisno okončala politiku i naredio da se ona ponovo uspostavi.
"Borio sam se da zaštitim našu južnu granicu i pobijedio", rekao je u izjavi u to vrijeme glavni državni advokat Teksasa, Ken Paxton. "Neću dopustiti da sigurnost stanovnika Teksasa bude prepuštena na milost i nemilost nepromišljenom predsjedniku."
Dok je ulagala žalbu na presudu, Bidenova administracija ponovno je implementirala politiku 6. decembra, nakon što je Meksiko pristao primiti vraćene migrante.
Dok je Bijela kuća nastojala ukinuti MPP, isto se ne može reći za Title 42, koji je Bidenova administracija odlučila zadržati od početka.
Od 20. marta 2020. stotine hiljada migranata, koji traže azil u Sjedinjenim Državama, protjerano je u svoje matične zemlje. Implementiran i nametnut kao opšta politika od strane Trumpove administracije, Title 42 izmijenjen je pod Bidenom kako bi omogućio humanitarna izuzeća, u slučajevima maloljetnika bez pratnje i porodica s malom djecom.
Analitičarka Instituta za migracijsku politiku Jessica Bolter rekla je da je zadržavanje politike "najviše uticalo na ljude koji dolaze na granicu". Dodala je: "Naravno, sada imamo i MPP dodan toj mješavini."
Izbjeglice
Tokom Trumpove četiri godine na vlasti, godišnji limit za prihvat izbjeglica u SAD smanjen je sa 85.000 na 15.000.
Biden je u početku zadržao ograničenje broja izbjeglica na 15.000, najniže u modernoj istoriji SAD-a, što je izazvalo negodovanje demokratskih saveznika na Capitol Hillu. U maju je administracija promijenila smjer i podigla gornju granicu na 62.500. (Ukupan broj primljenih izbjeglica u SAD iznosio je samo 11.411 za fiskalnu godinu 2021., koja je završila 30. septembra.)
Administracija je od tada podigla gornju granicu za izbjeglice za 2022. na 125.000. Ipak, stvarni prijemi i dalje kasne, a Bijela kuća je priznala da će "cilj [od 125.000 primljenih] biti teško postići" unatoč Bidenovoj odlučnosti da "obnovi" program i ponovo uspostavi "američku predanost zaštiti najranjivijih i da stoji kao svetionik slobode i utočište svijetu."
Prioriteti provedbe
Dok je rekordna migracija na američko-meksičku granicu privukla najveću pažnju tokom prve godine Bidenove vlasti, istraživači kažu da se malo toga promijenilo u načinu provođenja na federalnoj granici.
Prema Bolteru, "stvarno dramatične promjene" se vide u unutrašnjoj provedbi i kako je američka imigraciona i carinska služba (ICE) promijenila prioritet hapšenja kako bi se fokusirala na imigrante bez dokumenata, koji predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti ili javnoj sigurnosti. Za vrijeme Trumpove administracije, svaki imigrant koji bez odobrenja živi u SAD-u mogao je biti podvrgnut hapšenju i deportaciji.
"Ovo su promjene koje utiču na način na koji imigraciona populacija u SAD-u živi svoj svakodnevni život", rekao je Bolter. "Bidenova administracija postavila je nove prioritete provedbe ICE-a, koji sužavaju populaciju koja je na meti hapšenja ili deportacije. Zbog toga se u slučaju velike većine neovlaštenih imigranata, koji žive u SAD-u, ukida prioritet za izvršenje."
Bidenova administracija, takođe, je djelovala kako bi spriječila ICE da izvrši hapšenja na sudovima, te je ograničila pritvor trudnica.
"I vjerojatno jedan od najznačajnijih koraka koje su poduzeli u području izvršenja je okončanje masovnih operacija izvršenja na radnom mjestu", dodao je Bolter.
Legalna imigracija
Nakon više od godinu dana zatvaranja, američke ambasade i konzulati diljem svijeta ponovno su otvorili termine za imigrantske i neimigrantske vize. Ipak, zbog kontinuirane pandemije COVID-19, takve usluge ostaju ograničene.
U novembru je State Department objavio da više od 460.000 ljudi čeka na razgovore, dodajući opsežan zaostatak onih koji žele podnijeti zahtjev za legalni boravak u SAD-u i druge kategorije.
Služba za državljanstvo i imigraciju SAD-a, agencija odgovorna za američki sistem naturalizacije, napravila je promjene pod Bidenom.
Agencija je u svojim publikacijama zamijenila riječ "vanzemaljac" – koju neki smatraju pogrdnom – s "nedržavljanin" ili "nedokumentovani nedržavljanin" i obvezala se da će imigracione obrasce učiniti "tačnijim, na vrijeme i lakšim za razumijevanje".
Imigraciono zakonodavstvo stagnira
Prvog dana svog mandata, predsjednik Biden je predstavio sveobuhvatnu reformu zakona o imigraciji, Zakon o državljanstvu SAD-a iz 2021., koji je uključivao 8-godišnji put do državljanstva za procijenjenih 11 miliona imigranata bez dokumenata u SAD-u.
Nacrt zakona tek treba da izglasaju Predstavnički dom i Senat, a na Capitol Hillu se smatra da je gotovo mrtav.
Zasebno, demokrati u Senatu su u više navrata nastojali dodati elemente imigracijske reforme na ogroman račun za potrošnju mreže socijalne sigurnosti. U svakom slučaju, senatski parlamentarac presudio je da mjere useljavanja ne spadaju u račune o potrošnji koje mogu proći prostom većinom glasova.
Kao rezultat toga, legislacija o reformi useljeništva trebaće podršku tri petine većine kako bi napredovala u Senatu od 100 članova, gdje demokratski klub ima samo 50 članova, a republikanci su ujedinjeni u osporavanju reformskih prijedloga demokrata.
S obzirom na to da demokrati kontrolišu obe izabrane grane američke vlade, nesposobnost Washingtona da reformiše američki imigracioni sistem, koji je često kritikovan, gorka je pilula za zagovornike.
"Naša nada, naš zahtjev i naša očekivanja bili su da ova nova administracija donose novi zrak u pogledu imigranata i useljeničke politike s humanijim pristupom useljavanju, i vjerovali smo u to", rekao je za Glas Amerike (VOA) Garcia, iz Granične mreže za ljudska prava.
Dok su zagovornici imigracije razočarani što Bidenova administracija nije učinila više da se okrene od Trumpove politike, republikanci krive predsjednika za dugotrajni porast migranata na granici, rekavši da je njegova poruka navela ljude u Srednjoj Americi i drugdje da vjeruju da su američke granice otvorene za pridošlice.
See all News Updates of the Day
Napadač od 17 godina ubio učenicu i sebe u školi u Nashvilleu
Sedamnaestogodišnji napadač se ubio nakon što je ubio učenicu u pucnjavi u srednjoj školi u Nashvilleu, saopštila je policija. Dvoje ranjenih u pucnjavi u srednjoj školi u Antiochiji su u bolnici, rekao je Don Aaron, portparol policijske uprave u Nashvilleu.
Aaron je rekao da su u zgradi bila dva pripadnika školskog obezbjeđenja kada se dogodila pucnjava. Nisu bili u neposrednoj blizini kafeterije u kojoj se dogodio napad, a kada su sišli, pucnjava je prestala, a napadač se ubio, rekao je Aaron.
Škola ima oko 2.000 učenika i nalazi se oko 16 kilometara jugoistočno od centra grada.
Školski zvaničnici mole roditelje da ne idu u srednju školu po svoju djecu. Od njih je zatraženo da odu u obližnju bolnicu.
Školske pucnjave su se dešavale već u Nashvilleu. U martu 2023. napadač je ubio tri devetogodišnjaka i tri odrasle osobe u privatnoj hrišćanskoj osnovnoj školi u gradu.
RSE: Republika Srpska lobira u Washingtonu za ukidanje sankcija Dodiku i Cvijanović
Ukidanje sankcija Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović, promocija dijaloga između Republike Srpske (RS) i administracije Donalda Trumpa, preispitivanje Dejtonskog sporazuma i uloge visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH).
To su zadaci koje su vlasti tog bh. entiteta postavile američkoj advokatskoj kancelariji "Zell & Associates International Advocates", sa kojima su sklopili sporazum 27. decembra prošle godine.
Prema registracionom dokumentu u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, advokatska kancelarija će ove ciljeve na teritoriji Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ostvarivati kroz komunikaciju sa predstavnicima tamošnje izvršne i zakonodavne vlasti, kao i nevladinim sektorom.
Do sada, ugovori RS sa lobističkim i advokatskim kućama u SAD su se, uglavnom, odnosili na promociju investicija i pravno savjetovanje, a te usluge su koštale nekoliko desetaka hiljada dolara mjesečno.
U dokumentu u koji je RSE imao uvid, podaci o cijeni ovih usluga su zatamnjeni.
Potpisnici su Danijel Dragičević, šef Kabineta predsjednika RS, i Marc Zell, ispred advokatske kancelarije.
Zel nije odgovorio na upit RSE o tome kakve aktivnosti planiraju, te da li situaciju mijenja to što se od 17. januara i Dragičević našao pod američkim sankcijama.
Vlasti u RS od ranije su otvoreno navijale za pobjedu Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD, očekujući u tom slučaju promjenu američke politike prema tom bh. entitetu.
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija, već dvaput do sada je sankcionisala Dodika, predsjednika RS zbog antidejtonskog djelovanja, dok je Željka Cvijanović, trenutna članica Predsjedništva BiH, takođe, pod sankcijama zbog istih razloga.
Na "crnoj listi" je i većina entitetskog rukovodstva, ali se ukidanje sankcija za njih u ugovoru ne spominje.
Kakvi su zahtjevi?
Kancelarija predsjednika RS, kao zvanični potpisnik, traži od advokata "kreiranje i promociju dijaloga između RS i nadolazeće Trump 2.0 administracije, sa ciljem poboljšavanja odnosa između RS i njenog rukovodstva sa SAD".
Dodaju da se ovo čini "u svjetlu evoluirajuće geopolitičke situacije koja utiče na Zapadni Balkan i Istočnu Evropu, prouzrokovane, između ostalog, ukrajinsko-ruskim ratom i njegovim potencijalnim završetkom".
Sem ukidanja sankcija Dodiku i njegovoj porodici, te Željki Cvijanović, traži se i svojevrsno "raspakivanje" Dejtona.
"Promocija javnog preispitivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma unutar SAD, nakon 30 godina praktičnog iskustva, fokusirajući se naročito na Aneks 10 sporazuma, koji se tiče uloge, preporuka i odluka visokog predstavnika", navodi se u dokumentu, kao jedan od zahtjeva.
Aneks 10 daje ovlašćenja visokom predstavniku u BiH, te navodi da je on konačni autoritet za tumačenje sporazuma.
Vlasti u RS ne priznaju Christian Schmidt za visokog predstavnika, te žele da se ova uloga ukine.
O kakvoj se kompaniji radi?
O kompaniji "Zell & Associates International Advocates" se ne može naći mnogo podataka na internetu.
Postoji evidencija da su u nekoliko slučajeva zastupali klijente u SAD, uključujući pred Vrhovnim sudom, u kojima se navodi ista adresa u Njujorku, kao u dokumentu priloženom Ministarstvu pravde.
U tim slučajevima, predstavljao ih je Mark Zel, koji je osnivač advokatske kancelarije "Zell, Aron & Co", bazirane u Jerusalimu, u Izraelu.
Na sajtu ove kompanije se navodi da je Zel član nekoliko advokatskih komora u SAD, te potpredsjednik organizacije "Republicans Overseas", koja predstavlja američke Republikance koji žive u inostranstvu.
Zel podržava Donalda Trumpa još od njegove prve kandidature za predsjednika, 2016. godine.
Lobiranje RS u SAD
Pretragom baze američkog Ministarstva pravde, iz Bosne i Hercegovine je registrovano šest trenutno aktivnih entiteta koji zastupaju RS.
Radi se većinom o advokatskim kancelarijama i konsultantskim kućama, koje su, uglavnom, imale zadatak promocije investicija, i svojevrsnog "rebrandiranja" Republike Srpske.
Od 2019. godine je aktivna advokatska kancelarija "McGinnis Lochridge", koja savjetuje RS po pitanju Dejtonskog sporazuma i drugih dokumenata koje je BiH potpisala, te održava sajt BiH Dayton Project, koji objavljuje vijesti iz BiH na engleskom jeziku.
Među zastupnicima je i Predstavništvo RS u Vašingtonu, koje od 2023. vodi Drina Vlastelić Rajić. Prije nje na toj funkciji je bio Obrad Kesić, koji se preselio u Brisel, kada je imenovan za šefa Misije BiH pri Evropskoj uniji.
RS svoje interese u inostranstvu promoviše preko osam predstavništava, koja se osim u SAD-u, nalaze u Srbiji, Rusiji, Grčkoj, Austriji, Belgiji, Njemačkoj i Izraelu.
Ove godine, ukupni budžet za ta predstavništva iznosi 6,5 miliona maraka (oko 3,3 miliona eura), što je smanjenje u odnosu na prošlogodišnjih 7,62 miliona maraka (oko 3,9 miliona eura).
Kesić je 2022. za RSE rekao da Predstavništvo već godinama ima budžet od oko 300.000 dolara.
Iz Predstavništva nije odgovoreno na upit RSE koje aktivnosti konkretno provode, a da se tiču sankcija protiv zvaničnika RS.
Dodik i Trump
Milorad Dodik je u većini javnih obraćanja prethodnih godina, kada je govorio o politici u SAD, pružao podršku Trumpu i izražavao nadu da će on ponovo doći u Bijelu kuću.
Nakon Trumpove inauguracije, Dodik je na mreži X objavio da uspjeh Trumpove politike znači da će "svijet biti bolji, sigurniji, mirniji".
Nakon Trumpove izborne pobjede, Dodik je sa pristalicama izašao ispred Palate predsjednika RS, te rekao da je to "pobjeda Amerike kojoj vjerujemo".
"Mi ne tražimo nekoga da navija za nas u Americi, ali tražimo da bude objektivan i to je ono što vjerujemo da ćemo dobiti sa te strane", kazao je tada Dodik.
Krajem 2023., Dodik je izjavio da će proglasiti nezavisnost, ukoliko Trump bude ponovo predsjednik, te da je slično planirao tokom njegovog prvog mandata, ali da to nije učinio, jer su se "neki oko mene uplašili".
Dodik je i tokom prvog Trumpovog mandata pružao podršku američkom predsjedniku, ali bez opipljivih rezultata za RS.
Inače, američki ambasador u BiH, Michael Murphy je početkom decembra prošle godine izjavio za RSE da su SAD i njihova politika u prethodnih 30 godina imale dvostranačku podršku i Demokrata i Republikanaca, bez obzira ko je bio predsjednik, a to je podrška teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru BiH.
Kako je rekao, radi se o "ključnim strateškim ciljevima koji stoje već 30 godina, te da se neće promijeniti".
Rubio sa šefovima diplomatije zemalja Quada prvog dana kao državni sekretar, signal da će fokus SAD biti na Kini
Državni sekretar Sjedinjenih Država Marco Rubio stigao je u utorak u State Department po prvi put nakon što je položio zakletvu kao najviši diplomata Sjedinjenih Država, gdje je naišao na topao prijem.
Rubio nije gubio vrijeme i ugostio je odmah svoje kolege iz Australije, Indije i Japana, što je potez za koji analitičari kažu da signalizira da će fokus američke diplomatije biti na Kini.
Obraćajući se stotinama okupljenih na svečanom ulazu u sjedište State Departmenta, Rubio je istakao svoju posvećenost spoljnoj politici usredsređenoj na nacionalne interese SAD.
"Sve što nas čini jačim, sigurnijim ili prosperitetnijim" biće naša misija, rekao je Rubio, dodajući da će SAD nastojati da izbjegnu sukobe, a da pritom nikada ne ugroze nacionalnu bezbjednost ili žrtvuju osnovne vrijednosti.
Rubio je priznao da su promjene neizbježne, ali je uvjerio publiku da će "promjena biti, ali promjene nisu destruktivne; nije predviđeno da one budu kanzene".
Novi državni sekretar je izrazio zahvalnost zaposlenima u sektoru američkih spoljnih poslova i želju da učini nešto posebno u svojoj novoj ulozi.
"Želim da vam se zahvalim – svima onima koji služe u inostranstvu, nekima na mjestima koja su jaka i stabilna, a drugima koja su slabija i opasnija... Želim da se zahvalim i lokalnom osoblju, državljanima tih zemalja koji rade sa nama", rekao je Rubio.
Nakon svog debija, Rubio se u utorak popodne sastao sa ministrima spoljnih poslova Indo-pacifičkog Quada, uključujući indijskog ministra spoljnih poslova dr Dr. Subrahmanyama Jaishankara, ministarku inostranih poslova Australije Penny Wong i japanskog ministra spoljnih poslova Iwaya Takeshija
Ministri spoljnih poslova Japana, Australije i Indije bili su u Washingtonu kako bi prisustvovali inauguraciji predsjednika Donalda Trumpa.
Kasnije su Rubio i njegove kolege objavili izjavu.
"Naše četiri nacije ostaju u uvjerenju da međunarodno pravo, ekonomske prilike, mir, stabilnost i bezbjednost u svim domenima, uključujući i pomorski domen, podržavaju razvoj i prosperitet naroda Indo-Pacifika. Također se snažno protivimo bilo kakvim jednostranim akcijama koje za cilj imaju da promijene status quo silom ili prinudom", navodi se u saopštenju.
"Posvećeni smo jačanju regionalne pomorske, ekonomske i tehnološke bezbjednosti suočeni sa sve većim prijetnjama, kao i promovisanju pouzdanih i otpornih lanaca snabdijevanja", dodaje se.
Neki analitičari kažu da, iako postoji zabrinutost zbog percipiranog "redukovanja" međunarodnih poslova i "izolacionizma" u američkoj spoljnoj politici pod Trumpom, također postoji izvjesno uvjerenje da će SAD ostati privržene regionalnim okvirima sa svojim saveznicima i partnerima.
"Mislim da je ovaj sastanak četvorice ministara zemalja Quada jasan signal da SAD ne napuštaju svoju regionalnu koaliciju saveznika i partnera u suprotstavljanju kineskom usponu", rekao je Glasu Amerike u utorak Yun Sun, direktor programa za Kinu u Stimson centru.
Drugi su primijetili da se stavovi Rubija o Kini razlikuju od Trumpovih očekivanja. Rekli su da će, kao državni sekretar, Rubio morati da odredi kako da nastupi prema vladi u Pekingu.
"Marco Rubio ima mnogo veću reputaciju suprotstavljanja Kini, nebavljenja Kinom i podržavanja ljudskih prava širom svijeta", rekao je za Glas Amerike William Pomeranz, viši saradnik u Centru Woodrow Wilson. "Mislim da će Kina u suštini pokušati da se ponovo angažuje sa Donaldom Trumpom, ali ne i sa Marcom Rubiom".
Ranije u utorak, ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping održali su video poziv u kojem su razgovarali o tome kako da ojačaju veze sa Trumpom, o izgledima za sporazum o okončanju rata u Ukrajini i podršci Moskve stavu Pekinga o Tajvanu — što predstavlja dalje učvršćivanje strateškog partnerstva između Rusije i Kine koje nastavlja da izaziva zabrinutost na Zapadu.
Ni Rubio, ni njegove kolege iz Quada nisu odgovorili na uzvikivana pitanja novinara o Kini ili virtuelnom razgovoru između Putina i Xija.
Senat SAD je u ponedjeljak jednoglasno potvrdio Rubija za državnog sekretara, čime je on postao prvi član Trumpovog kabineta u njegovoj drugoj administraciji.
Tokom saslušanja za potvrdu prošle srijede, Rubio je iznio ključne spoljnopolitičke izazove, uključujući prijetnje Komunističke partije Kine, zajedno sa masovnom migracijom, fentanilom i nasilnim kriminalcima na zapadnoj hemisferi.
On je također upozorio na diktatore u Moskvi, Teheranu i Pjongjangu koji šire nestabilnost, dok se povezuju i finansiraju radikalne terorističke grupe.
Zelenski: Ukrajini bi bilo potrebno najmanje 200.000 mirovnih snaga ako bi stao rat
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u utorak da će, ako se postigne sporazum o prekidu vatre s Rusijom, "najmanje 200.000 evropskih mirovnih snaga" morati biti na terenu u Ukrajini kako bi branili istočnoevropsku zemlju od mogućeg napada Rusije.
Zelenski je, govoreći dan nakon povratka Donalda Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a, rekao da se Evropa mora "pobrinuti sama za sebe". Rekao je da bi 200.000 mirovnjaka iz evropskih zemalja bio minimalni broj mirovnih snaga koji je potreban, "U suprotnom, to je ništa."
"Nemojmo zaboraviti, ne postoji ocean koji dijeli evropske zemlje od Rusije", rekao je Zelenski u svom obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u Švicarskoj.
Ukrajinski predsjednik rekao je da zahtjev Rusije da Ukrajina smanji svoju vojsku na jednu petinu od trenutne veličine od 800.000 vojnika nije opcija.
Najbolja odbrana Ukrajine tokom sporazuma o prekidu vatre, rekao je Zelenski bilo bi njeno članstvo u NATO-u.
Dok većina evropskih zemalja podržava ulazak Ukrajine u savez, Njemačka i SAD se tome protive. Mađarska i Slovačka, koje imaju proruske vlade, također se protive ulasku Ukrajine u NATO.
Zelenski je također pozvao evropske nacije da razmotre Trumpov nedavni poziv članicama NATO-a da povećaju svoje izdatke za odbranu na 5 posto BDP-a.
"Ako je potrebno 5% BDP-a za pokrivanje odbrane, neka bude tako", rekao je.
Zelenski je rekao da Evropa mora stvoriti jedinstvenu sigurnosnu i obrambenu politiku.
U međuvremenu, Ukrajina traži sastanak s Trumpom, koji je prije izbora u SAD-u obećao da će brzo okončati rat između Rusije i Ukrajine ako pobijedi na američkim izborima. Međutim, nikada nije bilo jasno kako će to postići.
Neke informacije u izvještaju stigle su Reutersa i AFP-a.
Političari iz RS-a se nadaju boljem položaju tokom Trumpovog mandata. Analitičari ne dijele taj optimizam
Uprkos činjenice da je još 13 osoba iz Republike Srpske nedavno dodato na američku crnu listu, zvaničnici ovog entiteta očekuju ublažavanje sankcija tokom novog mandata Donalda Trumpa. Zvaničnici iz Federacije Bosne i Hercegovine i analitičari ne dijele taj optimizam.
