Linkovi

Najnovije

Bidenova prva godina donosi skromne promjene u imigracionoj politici

Migranti, uglavnom Haićani, idu prema američkoj granici, u blizini Huehuetana, Meksiko, 26. novembar 2021. REUTERS/Jose Luis Gonzalez
Migranti, uglavnom Haićani, idu prema američkoj granici, u blizini Huehuetana, Meksiko, 26. novembar 2021. REUTERS/Jose Luis Gonzalez

Kao predsjednički kandidat prošle godine, Joe Biden osudio je restriktivnu imigracionu politiku Trumpove administracije i obećao donošenje sveobuhvatne reforme koja bi ponovno potvrdila američku predanost onima koji traže azil i izbjeglicama. Kako završava Bidenova prva godina u Bijeloj kući, njegova evidencija o imigraciji pokazuje skromne promjene.

U svom možda najvidljivijem pomaku u odnosu na prethodnu administraciju, predsjednik Biden je naredio zaustavljanje izgradnje zida duž granice između SAD-a i Meksika ubrzo nakon preuzimanja dužnosti.

Međutim, veći dio imigracione politike tokom Trumpovih godina traje i dalje. Bidenova administracija zadržala je Title 42, politiku provedenu kao odgovor na pandemiju, koja nalaže brzo protjerivanje migranata kao javnozdravstvenu mjeru, čak i kada je Amerika otvorila svoje kopnene granice prema Meksiku i Kanadi. A nalog federalnog suda prisilio je ponovno uspostavljanje politike bivše administracije, koja je tražioce azila držala na meksičkoj strani granice dok su čekali datume američkog imigracionog suda, poznate kao Protokoli o zaštiti migranata (MPP).

Zagovornici imigracija kažu da je Biden dodao malo čovječnosti u američki imigracioni sistem, ali da ima zasluge za malo šta više od toga.

"Zamolili smo ovu administraciju da [okonča] MPP, Title 42, da pusti djecu i porodice, koje su u pritvoru i da počne mijenjati ne samo narativ, već i da ima proaktivniju strategiju za obnovu procesa azila na granici", rekao je za Glas Amerike (VOA) Fernando Garcia, direktor Granične mreže za ljudska prava u El Pasu u Teksasu. "Ali u praksi, još možemo vidjeti neku vrstu Trumpovog naslijeđa na granici. To se nije promijenilo i razočarani smo što se to još događa."

Američko-meksička granica i tražioci azila

Osim što je okončao izgradnju graničnog zida - potpisni projekat bivšeg predsjednika Donalda Trumpa - Biden je, zapravo, naredio da se MPP zaustavi ubrzo nakon njegove inauguracije u januaru.

Teksas, američka država pod vodstvom republikanaca, koja graniči s Meksikom, tužila je Bidenovu administraciju kako bi zadržala tu politiku. U avgustu je federalni sudija presudio da je Bidenova administracija nepropisno okončala politiku i naredio da se ona ponovo uspostavi.

"Borio sam se da zaštitim našu južnu granicu i pobijedio", rekao je u izjavi u to vrijeme glavni državni advokat Teksasa, Ken Paxton. "Neću dopustiti da sigurnost stanovnika Teksasa bude prepuštena na milost i nemilost nepromišljenom predsjedniku."

Migranti iz Brazila prolaze kroz rupu u graničnom zidu kako bi stigli do Sjedinjenih Država.
Migranti iz Brazila prolaze kroz rupu u graničnom zidu kako bi stigli do Sjedinjenih Država.

Dok je ulagala žalbu na presudu, Bidenova administracija ponovno je implementirala politiku 6. decembra, nakon što je Meksiko pristao primiti vraćene migrante.

Dok je Bijela kuća nastojala ukinuti MPP, isto se ne može reći za Title 42, koji je Bidenova administracija odlučila zadržati od početka.

Od 20. marta 2020. stotine hiljada migranata, koji traže azil u Sjedinjenim Državama, protjerano je u svoje matične zemlje. Implementiran i nametnut kao opšta politika od strane Trumpove administracije, Title 42 izmijenjen je pod Bidenom kako bi omogućio humanitarna izuzeća, u slučajevima maloljetnika bez pratnje i porodica s malom djecom.

Analitičarka Instituta za migracijsku politiku Jessica Bolter rekla je da je zadržavanje politike "najviše uticalo na ljude koji dolaze na granicu". Dodala je: "Naravno, sada imamo i MPP dodan toj mješavini."

Izbjeglice

Tokom Trumpove četiri godine na vlasti, godišnji limit za prihvat izbjeglica u SAD smanjen je sa 85.000 na 15.000.

Biden je u početku zadržao ograničenje broja izbjeglica na 15.000, najniže u modernoj istoriji SAD-a, što je izazvalo negodovanje demokratskih saveznika na Capitol Hillu. U maju je administracija promijenila smjer i podigla gornju granicu na 62.500. (Ukupan broj primljenih izbjeglica u SAD iznosio je samo 11.411 za fiskalnu godinu 2021., koja je završila 30. septembra.)

Administracija je od tada podigla gornju granicu za izbjeglice za 2022. na 125.000. Ipak, stvarni prijemi i dalje kasne, a Bijela kuća je priznala da će "cilj [od 125.000 primljenih] biti teško postići" unatoč Bidenovoj odlučnosti da "obnovi" program i ponovo uspostavi "američku predanost zaštiti najranjivijih i da stoji kao svetionik slobode i utočište svijetu."

Prioriteti provedbe

Dok je rekordna migracija na američko-meksičku granicu privukla najveću pažnju tokom prve godine Bidenove vlasti, istraživači kažu da se malo toga promijenilo u načinu provođenja na federalnoj granici.

Prema Bolteru, "stvarno dramatične promjene" se vide u unutrašnjoj provedbi i kako je američka imigraciona i carinska služba (ICE) promijenila prioritet hapšenja kako bi se fokusirala na imigrante bez dokumenata, koji predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti ili javnoj sigurnosti. Za vrijeme Trumpove administracije, svaki imigrant koji bez odobrenja živi u SAD-u mogao je biti podvrgnut hapšenju i deportaciji.

"Ovo su promjene koje utiču na način na koji imigraciona populacija u SAD-u živi svoj svakodnevni život", rekao je Bolter. "Bidenova administracija postavila je nove prioritete provedbe ICE-a, koji sužavaju populaciju koja je na meti hapšenja ili deportacije. Zbog toga se u slučaju velike većine neovlaštenih imigranata, koji žive u SAD-u, ukida prioritet za izvršenje."

Maloljetnik iz Hondurasa, koji privremeno živi u skloništu za migrante El Caminante, nosi američki šešir u Palenqueu, Meksiko, 26. marta 2021.
Maloljetnik iz Hondurasa, koji privremeno živi u skloništu za migrante El Caminante, nosi američki šešir u Palenqueu, Meksiko, 26. marta 2021.

Bidenova administracija, takođe, je djelovala kako bi spriječila ICE da izvrši hapšenja na sudovima, te je ograničila pritvor trudnica.

"I vjerojatno jedan od najznačajnijih koraka koje su poduzeli u području izvršenja je okončanje masovnih operacija izvršenja na radnom mjestu", dodao je Bolter.

Legalna imigracija

Nakon više od godinu dana zatvaranja, američke ambasade i konzulati diljem svijeta ponovno su otvorili termine za imigrantske i neimigrantske vize. Ipak, zbog kontinuirane pandemije COVID-19, takve usluge ostaju ograničene.

U novembru je State Department objavio da više od 460.000 ljudi čeka na razgovore, dodajući opsežan zaostatak onih koji žele podnijeti zahtjev za legalni boravak u SAD-u i druge kategorije.

Služba za državljanstvo i imigraciju SAD-a, agencija odgovorna za američki sistem naturalizacije, napravila je promjene pod Bidenom.

Agencija je u svojim publikacijama zamijenila riječ "vanzemaljac" – koju neki smatraju pogrdnom – s "nedržavljanin" ili "nedokumentovani nedržavljanin" i obvezala se da će imigracione obrasce učiniti "tačnijim, na vrijeme i lakšim za razumijevanje".

Imigraciono zakonodavstvo stagnira

Prvog dana svog mandata, predsjednik Biden je predstavio sveobuhvatnu reformu zakona o imigraciji, Zakon o državljanstvu SAD-a iz 2021., koji je uključivao 8-godišnji put do državljanstva za procijenjenih 11 miliona imigranata bez dokumenata u SAD-u.

Nacrt zakona tek treba da izglasaju Predstavnički dom i Senat, a na Capitol Hillu se smatra da je gotovo mrtav.

Zasebno, demokrati u Senatu su u više navrata nastojali dodati elemente imigracijske reforme na ogroman račun za potrošnju mreže socijalne sigurnosti. U svakom slučaju, senatski parlamentarac presudio je da mjere useljavanja ne spadaju u račune o potrošnji koje mogu proći prostom većinom glasova.

Kao rezultat toga, legislacija o reformi useljeništva trebaće podršku tri petine većine kako bi napredovala u Senatu od 100 članova, gdje demokratski klub ima samo 50 članova, a republikanci su ujedinjeni u osporavanju reformskih prijedloga demokrata.

S obzirom na to da demokrati kontrolišu obe izabrane grane američke vlade, nesposobnost Washingtona da reformiše američki imigracioni sistem, koji je često kritikovan, gorka je pilula za zagovornike.

"Naša nada, naš zahtjev i naša očekivanja bili su da ova nova administracija donose novi zrak u pogledu imigranata i useljeničke politike s humanijim pristupom useljavanju, i vjerovali smo u to", rekao je za Glas Amerike (VOA) Garcia, iz Granične mreže za ljudska prava.

Dok su zagovornici imigracije razočarani što Bidenova administracija nije učinila više da se okrene od Trumpove politike, republikanci krive predsjednika za dugotrajni porast migranata na granici, rekavši da je njegova poruka navela ljude u Srednjoj Americi i drugdje da vjeruju da su američke granice otvorene za pridošlice.

See all News Updates of the Day

SAD: Najveći filmski festival posvećen zaštiti čovjekove okoline

Iz crnogorskog filma na festivalu u Washingtonu
Iz crnogorskog filma na festivalu u Washingtonu

Najveći medjunarodni filmski festival posvećen zaštiti čovjekove okoline održava se svakog marta u glavnom gradu Sjedinjenih Država, Washingtonu.  

Ove godine publika ima priliku da vidi oko 60 filmova iz cijelog svijeta koji govore o prirodi, zaštiti ljudskog okruženja, i kako osnivači Festivala sami kažu, koji za cilj imaju unaprijediti razumijevanje, svijest i brigu o prirodi putem moći koje imaju pokretne slike.

Ove godine u zvaničnoj selekciji Festivala našla su se i 4 filma sa područja zapadnog Balkana, medjutim – sva 4 dolaze iz, popularno zvane “ekološke države”, Crne Gore.

Svakog marta, festival privuče više od 30 hiljada posjetilaca koji iskoriste ovu priliku, ne samo da uživaju u izuzetnom repertoaru nagrađivanih ekoloških filmskih ostvarenja iz svih krajeva svijeta, već i da porazgovaraju sa autorima tih filmskih ostvarenja i gostima kojima su zaštita životne srednine I pitanja klimatskih promjena i ekološke pravde – prioriteti.

Specijalni gosti ovog, 32. po redu, festivala u Washingtonu, ove godine bili su organizatori slične Međunarodne filmske smotre iz Crne Gore, Green Montenegro International Film Fest, koji slavi svoju prvu deceniju.

U washingtonskom Centru Pomorske baštine (Naval Heritage Center), drugog dana festivala, u subotu 23. marta, prikazani su kratki filmovi „Život je” reditelja Vladimira Perovića, „Duga” Aleksandra Vujovića, te „Da li ti nedostajem„ i „Povratak moru” Blagote Marunovića.

Predstavljena selekcija filmova je bila kombinaciju tradicije, optmizima i humora u kontekstu otuđenosti od ljudi i prirode i zavisnosti od modernih tehnologija, osobito kada su njamladji u pitanju, sto je doista svjež pristup u sferi aktivističkog filma, na koji je publika vrlo pozitvno reagovala.

Filmski festival o životnoj okolini
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:58 0:00

Redatelj filmova Da li ti nedostajem, i Povratak Moru, Blagota Marunović, kaže za Glas Amerike:

“Stvarnost u kojoj živimo nije najsjajnija, u domenu ekologije. Svjedoci smo klimatskih promjena I dešavanja na svjetskom nivou. Te teme su same po sebi osjetljive I vrlo bolne . Mi smo odabrali perspektivu koja je u filmkoj vizuri legitimna – prikazati I jednu I drugu stranu. Kroz ova moja dva filma koji su prikazani pokušao sam ostaviti publici, auditorijumu, da između redova pročita ono što treba pročitati - apel generacijama, našoj I onima koji dolaze, da moramo uraditi sve što je do nas kako bi napravili korak da učinimo Crnu Goru, odakle dolazimo, ali I svijet – zelenijim i pristupačnijim. Da moramo sačuvati naš habitat I biodiverzitet , naše živote I živote generacija koje dolaze.

Redatelj filma Duga Aleksandar Vujović ističe da je je velika čast dobiti značajan prostor u Americi da se prezentiraju crnogorski filmovi, i dodaje :

“Budući da je festival jako dobro organizovan i da ima svoju publiku, nismo baš očekivali punu salu, ali to je jedna velika satisfakcija svakako. Raduje nas što je bilo toliko publike I posebno nas raduju reakcije te publike koja je došla da vidi filmove.”

Na panel diskusiji , održanoj neposredno nakon projekcije filmova, učestvovao je i umjetnički direktor Green Montenegro Festa, glumac Slobodan Marunović. Iskoristio je priliku, da odgovarajući na pitanja spomene kako je festival u Crnoj Gori jedinstven jer prikazuje ostvarenja u kategoriji “Ekologija duše”. Marunović dodaje:

Filmovi o čovjeku…Znači filmovi koji će komentarisati kontaminaciju čovjeka raznim sadržajima: psudo-religijama, pseudo-ideologijama, trkom za uvećanjem materijalnih dobara. Sve to uništava ljudski duh, ljudsku misao I svodi čovjeka na jedno potrošačko biće, a njegovu filozofiju pretvara u potrošački mentalitet, zaboravljajući esencijalne stvari života kao što su harmonija, razumijevanje među ljudima, ljubav, estetika i one elementarne vrijednosti koje čovjek treba da gaji i posjeduje”.

Po njegovim riječima, lijek za dekontaminaciju sredine u kojoj su podjele I konflikti uzrokovani materijalnim I ideološkim interesima treba tražiti u obrazovanju i dijalogu.

“Mi ljudi koji živimo u 21. vijeku smo najviše manipulisana kategorija ljudi u istoriji. Nikad u istoriji svijet nije bio podjeljeniji, člini mi se, nego danas. Lijek je edukovati, govoriti, boriti se građanskim aktivizmom, umjetnošću, riječju I svim onim sredstvima koja podrazumijevaju miran I lijep dijalog među ljudima I narodima, To jedino I ima smisao I to je jedini lijek da se prevaziđe ovaj apokaliptični scenario koji je pred nama.”

Washingtonski Ekološki filmski festival završava se 30. Marta, a borba za, kako kažu sudionici, čistoću duše, kroz vezu sa prirodom, kulturu, umjetnost ,I otvoreni dijalog, se - nadati se je, nastavlja…

Osnivač FTX-a osuđen na 25 godina zatvora zbog prevare od više milijardi dolara

Bivši izvršni direktor i osnivač FTX-a Sam Bankman-Fried (C) odveden je s lisicama na rukama od strane policajaca kraljevskih bahamskih policijskih snaga u Nassau, Bahami, 13. decembra 2022.
Bivši izvršni direktor i osnivač FTX-a Sam Bankman-Fried (C) odveden je s lisicama na rukama od strane policajaca kraljevskih bahamskih policijskih snaga u Nassau, Bahami, 13. decembra 2022.

Sudija je u četvrtak osudio Sam Bankman-Frieda na 25 godina zatvora zbog krađe 8 milijardi dolara od klijenata sada bankrotirane FTX mjenjačnice kriptovaluta koju je osnovao, što je posljednji korak u dramatičnoj propasti bivšeg milijardera wunderkinda.

Američki okružni sudija Lewis Kaplan izrekao je kaznu na saslušanju u sudu na Menhetnu nakon što je odbacio tvrdnju Bankman-Frieda da korisnici FTX-a zapravo nisu izgubili novac i optužio ga da je lagao tokom svedočenja na suđenju.

Porota je 2. novembra proglasila Bankman-Frieda (32) krivim po sedam tačaka za prevaru i zavjeru proizašlih iz kolapsa FTX-a 2022. u, kako su tužioci nazvali jednom od najvećih finansijskih prijevara u istoriji SAD-a.

Kaplan je rekao da Bankman-Fried nije pokazao kajanje.

"Znao je da nije u redu", rekao je Kaplan o Bankman-Friedu prije izricanja kazne. "Znao je da je to kriminal. Žao mu je što se jako loše kladio u pogledu vjerovatnoće da će biti uhvaćen. Ali neće priznati ništa, kao što je njegovo pravo."

Bankman-Fried je stajao sklopljenih ruku dok je Kaplan čitao. Kada je saslušanje završeno, izveli su ga iz sudnice pripadnici američke službe maršala.

Bankman-Fried, u bež majici kratkih rukava za zatvor, priznao je tokom 20-minutnih primjedbi sudiji da su klijenti FTX-a patili i ponudio izvinjenje svojim bivšim kolegama iz FTX-a.

Rečenica je označila kulminaciju Bankman-Friedovog pada od izuzetno bogatog preduzetnika i velikog političkog donatora do najvećeg trofeja do sada u obračunu američkih vlasti sa malverzacijama na tržištima kriptovaluta. Bankman-Fried je obećao da će se žaliti na svoju osudu i kaznu.

Kaplan je rekao da je otkrio da su klijenti FTX-a izgubili 8 milijardi dolara, FTX-ovi ulagači u kapital izgubili su 1,7 milijardi dolara, a da su zajmodavci hedge fonda Alameda Research koji je osnovao Bankman-Fried izgubili 1,3 milijarde dolara.

Tvrdnja optuženog da će klijenti i povjerioci FTX-a biti isplaćeni u cijelosti je pogrešna, logično je pogrešna, špekulativna je”, rekao je Kaplan. "Lopov koji odnese svoj plijen u Las Vegas i uspješno se kladi na ukradeni novac nema pravo na popust na kaznu koristeći svoj dobitak iz Las Vegasa da vrati ono što je ukrao."

Sudija je takođe rekao da je Bankman-Fried lagao tokom svedočenja na suđenju kada je rekao da nije znao da je njegov hedge fond potrošio depozite klijenata uzete od FTX-a.

Federalni tužioci tražili su zatvorsku kaznu od 40 do 50 godina. Branitelj Bankman-Frieda, Marc Mukasey, tvrdio je da bi kazna manja od 5-1/4 godine bila primjerena.

Obraćajući se sudiji, Bankman-Fried je rekao: "Klijenti su patili... Uopšte nisam mislio da to minimiziram. Takođe mislim da je to nešto što je nedostajalo onome što sam rekao tokom ovog procesa, i žao mi je zbog toga."

Pozivajući se na svoje kolege iz FTX-a, Bankman-Fried je rekao sudiji: "Oni su uložili mnogo sebe u to, a ja sam sve to bacio. To me proganja svaki dan."

Trojica njegovih bivših bliskih saradnika svjedočili su kao svjedoci optužbe na suđenju da ih je uputio da iskoriste sredstva klijenata FTX-a za pokrivanje gubitaka u Alameda Research.

'MASIVNO U RAZMJERU'

Nicolas Roos, tužilac u kancelariji američkog tužioca na Menhetnu, rekao je sudiji: "Kriminal je ovde ogromnih razmjera. Bio je sveprisutan u svim aspektima poslovanja."

Tokom saslušanja, Mukasey je pokušao da udalji svog klijenta od ozloglašenih prevaranta poput Bernieja Madoffa.

"Sam nije bio nemilosrdni finansijski serijski ubica koji je svakog jutra krenuo da povrijedi ljude", rekao je Mukasey, opisujući svog klijenta kao "nezgrapnog štrebera iz matematike" koji je naporno radio da klijentima vrati njihov novac nakon kolapsa FTX-a.

"Sam Bankman-Fried ne donosi odluke sa zlobom u srcu", dodao je Mukasey. "On donosi odluke s matematikom u glavi."

Bankman-Fried je svjedočio u svoju odbranu da je napravio greške kao što je nedostatak tima za upravljanje rizicima, ali je negirao da je namjeravao nekoga prevariti ili ukrasti novac klijenata.

Njegovi roditelji, profesori prava sa Univerziteta Stanford, Joseph Bankman i Barbara Fried, prisustvovali su izricanju presude.

Diplomac Massachusetts Institute of Technology, Bankman-Fried doživio je bum vrijednosti bitkoina i druge digitalne imovine do neto vrijednosti od 26 milijardi dolara, prema magazinu Forbes, prije nego što je napunio 30 godina.

Bankman-Fried je postao poznat po svojoj neuređenoj kovrdžavoj kosi i posvećenosti pokretu poznatom kao efektivni altruizam, koji podstiče talentovane mlade ljude da se usredsrede na zaradu novca i davanje ga za vrijedne svrhe.

On je također dao jedan od najvećih doprinosa demokratskim kandidatima i političkim ciljevima uoči američkih međuizbora 2022. godine.

Međutim, tužioci su rekli da je slika koju je gajio prikrivala njegovu dugogodišnju pronevjeru sredstava klijenata.

Bankman-Fried je u pritvoru Metropolitan Detention Center u Bruklinu od avgusta 2023. godine, kada je Kaplan opozvao kauciju nakon što je ustanovio da je vjerovatno najmanje dva puta petljao sa svjedocima.

UN pozvao Veliku Britaniju da odustane od planova deportacije izbjeglica u Ruandu

Komitet Ujedinjenih naroda za ljudska prava pozvao je u četvrtak Britaniju da odustane od spornog zakona o deportaciji izbjeglica u Ruandu, koji bi mogao postati zakon sljedećeg mjeseca.

U svom pregledu Ujedinjenog Kraljevstva, komitet je rekao da žali zbog dogovora s nekima s trećim zemljama, posebno Ruande, o premještaju tražitelja azila, kao i zbog "napori da se usvoji Zakon o sigurnosti Ruande (azil i imigracija) uprkos UK Odluka Vrhovnog suda da aranžman neće biti u skladu sa međunarodnim pravom”.

Komitet je saopćio da poziva britansku vladu da povuče prijedlog zakona ili ga poništi ako bude usvojen.

Konzervativna vlada premijera Rišija Sunaka želi da preseli hiljade tražitelja azila koji svake godine stignu u Britaniju malim čamcima na naduvavanje, da žive u Ruandi, ali pravni izazovi do sada su sprečavali da bilo ko bude poslat u tu istočnoafričku zemlju.

Vlada je pretrpjela nazadovanje svog plana za Ruandu - za koji se nada da će također djelovati kao odvraćanje ljudi koji pokušavaju preći u malim čamcima - kada je Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva prošle godine presudio da je politika nezakonita jer je postojao rizik da ljudi koji su tamo poslati mogu biti vraćeni u zemlju porijekla i njihova sigurnost je ugrožena.

Kako bi prevazišla prigovore suda, Sunakova vlada se nada da će usvojiti zakon kojim se Ruanda proglašava sigurnom zemljom za tražioce azila. Zakon će ponovo izaći na raspravu u parlamentu 15. aprila.

Bezuspješnim teorijama zavjere Kremlj pokušava Ukrajini da prebaci odgovornost za napad u Podmoskovlju

Ruski predsjednik Vladimir Putin tokom obraćanja poslije napada za koji je odgovornost preuzela teroristička organizacija Islamska država u kom je ubijeno 139 ljudi i povrijeđeno njih 182 (Foto: REUTERS/Maxim Shemetov)
Ruski predsjednik Vladimir Putin tokom obraćanja poslije napada za koji je odgovornost preuzela teroristička organizacija Islamska država u kom je ubijeno 139 ljudi i povrijeđeno njih 182 (Foto: REUTERS/Maxim Shemetov)

Uprkos opsežnoj kampanji dezinformacija Rusija nije uspela Ukrajini i Zapadu da prebaci odgovornost za teroristički napad počinjen u moskovskom regionu prošlog petka.

Čak i pošto je teroristička Islamska država preuzela odgovornost za napad – objavivši i video sadržaje, Rusija je nastavila da iznosi neutemeljene tvrdnje, piše Poligraph.info specijalizovani servis Glasa Amerike za provjeru tačnosti objavljenih sadržaja.

Ubrzo nakon terorističkog napada u predgrađu Moskve u kom je poginulo najmanje 139 ljudi, a povrijeđeno 182, Rusija je počela kampanju služeći se dezinformacijama – kako bi Ukrajinu i Zapad svrstala među u organizatore.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, šefovi obavještajnih službi i agencija za primjenu zakona, propagandisti, državni mediji i veliki broj botova koji promovišu zvaničnu politiku Kremlja – neumorno se bave razvijanjem teorija zavjere u vezi sa tim događajem.

Rusija nije obraćala pažnju na terorističku grupu Islamska država, koja je preuzela odgovornost za napad i čak objavila video snimke, koje su počinioci navodno zabilježili tokom napada. Prikazuju krupne planove počinioca koji nasumično pucaju na posjetioce koncertne dvorane.

Izvjesno je da je Kremlj pojačao propagandne aktivnosti pošto je teroristička grupacija Islamska država preuzela odgovornost.

Putinov najbliži saveznik, bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, trenutno zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti, otpočeo je kampanju u petak uveče pozivajući na ubistvo ukrajinskih zvaničnika.

Ako se utvrdi da se radi o teroristima kijevskog režima svi moraju biti pronađeni i nemilosrdno eliminisani kao teroristi. Uključujući i zvaničnike države koja je počinila takav zločin”, napisao je Medvedev na Telegramu.

Tada je NTV, televizija čiji je vlasnik ruska državna energetska kompanija Gasprom, emitovala lažni snimak napravljen vještačkom inteligencijom u kom sekretar Savjeta za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine Aleksij Danilov priznaje umiješanost Ukrajine u teroristički napad.

Najavljujući loše montirani lažni video - voditelj NTV-a je, između ostalog rekao da je umiješanost kijevskog režima u teroristički napad u moskovskoj oblasti javno potvrdio ukrajinski zvaničnik Danilov.

Zvanični televizijski kanal Ministarstva odbrane Rusije i brojni mediji prenijeli su fabrikovani snimak, ponavljajući lažnu tvrdnju da je Ukrajina preuzela odgovornost za napad.

U subotu ujutro, ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) saopštila je da je pritvorila 11 osumnjičenih koji su navodno zarobljeni u blizini granice Rusije sa Ukrajinom i Belorusijom. FSB je naveo da su četvorica osumnjičenih pokušali da pređu rusko-ukrajinsku granicu automobilom i da su, kako je ukazano, “imali kontakte“ u Ukrajini.

Istog dana je Meduza, ruski nezavisni medij sa sedištem u Letoniji, izvijestio je da je Kremlj instruisao državne i vladi lojalne medije da naglašavaju mogući ukrajinski trag u izveštajima o terorističkom napadu u koncertnoj dvorani Krokus.

Gotovo istovremeno, Margarita Simonjan - glavna urednica ruskog državnog medijskog konglomerata koji obuhvata “Sputnjik” i “Rusiju danas” - direktno je optužila Ukrajinu za teroristički napad.

Dakle, ovo nije Islamska država. Ovo su Hoholi”, koristeći se ruskim pogrdnim nazivom za etničke Ukrajince.

Putin se prošle subote prvi put oglasio nakon napada. Objavio je da su počinioci uhapšeni i naglasio da su krenuli ka Ukrajini. Tamo je, kako je tvrdio, navodno pripremljen teren za njihov prelazak preko ruske državne granice.

O navodnoj umiješanosti Ukrajine oglašavao se i Aleksej Čepa, poslanik u Državnoj dumi - donjem domu ruskog parlamenta, predstavljajući to kao dokazanu činjenicu.

Naravno, postoji ukrajinski trag. Svi događaji su povezani sa Ukrajinom“, rekao je Čepa za RIA Novosti.

Šef Komiteta za odbranu ruske Državne dume Andrej Kartapolov istog dana je poručio da su, kako ih je označio, Ukrajina i njeni pokrovitelji glavne zainteresovane strane u terorističkom napadu.

Aleksandar Dugin, ruski ultranacionalistički intelektualac, dodao je Izrael na listu osumnjičenih.

"Nikakve hipoteze ne treba preuranjeno odbaciti. Na primjer, cionistička osveta za rusku poziciju u Gazi, i, shodno tome, trag Mosada koji gaji bliske veze sa Islamskom državom", napisao je Dugin na Telegramu.

Predsjednik Komunističke partije Ruske Federacije i lider komunističke frakcije u Državnoj dumi Genadij Zjuganov više puta je za napad optuživao, kako je navodio, Anglosaksonce, članice NATO-a.

U ponedeljak, tokom susreta sa ruskim premijerom Mihailom Mišustinom, Zjuganov je izjavio da iza pucnjave stoje Sjedinjene Države i Velika Britanija.

Bez Islamske države… Ovo je potpuna glupost! Iako je Islamska država i sve ostalo kreacija CIA i MI6. Sve što smo videli ovoga puta je njihovo djelo", rekao je on.

Sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije Nikolaj Patrušev pridružio se tim tvrdnjama u utorak – miješajući Ukrajinu u teroristički napad. Upitan da pojasni šta ukazuje na umiješanost Ukrajine, Patrušev je kratko odgovorio: „Mnogo toga”.

Šef Federalne službe bezbjednosti Aleksandar Bortnikov primijetio je da da nalogodavac i organizatori terorističkog napada na Krokus još nisu identifikovani.

Međutim, iznio je istovjetne neosnovane optužbe kao i ostali šefovi ruskih obavještajnih službi.

Teroristički napad u Krokusu bio je potreban zapadnim obavještajnim službama i Ukrajini kako bi se uzdrmala situacija i stvorila panika u Rusiji”, rekao je on.

Ruske vlasti saopštile su u utorak da je privedeno jedanaest osoba osoba umiješanih u teroristički napad, uključujući četiri navodna počinioca.

Nakon hapšenja osumnjičenih, ruski provladini Telegram kanali počeli su da distribuiraju video snimke i fotografije na kojima se vidi kako su zatvorenici bili mučeni. Na jednom od njih vidi se kako je zatočeniku odsječen dio uha i gurnut mu u usta. Drugi snimak prikazuje zatvorenika izloženog udaru struje.

Fotografije i snimci iz sudnice prikazuju tragove torture na navodnim počiniocima - sva četvorica su imala modrice na licu.

Ukrajina je odbacila optužbe Rusije, optužujući ruske bezbjednosne službe za prikrivenu akciju.

Cilj takvih akcija je prikrivanje pravih počinilaca kako bi se krivica za počinjeno prebacila na neku drugu stranu.

Više od dvije nedelje uoči napada, 7. marta, američka ambasada upozorila je svoje državljane u kom je navela da prati izvještaje u vezi sa planovima ekstremista da ciljaju velika okupljanja u Moskvi, uključujući i koncerte.

Tri dana prije napada, u govoru šefovima FSB, Putin je odbacio upozorenja Zapada o mogućem terorizmu – označavajući ih ucjenom i namjerom da se zastraši i destabilizuje rusko društvo.

Američki zvaničnici objavili da su prije napada, da su Sjedinjene Države sa ruskim obavještajnim službama podijelile informacije, koje ukazuju da ogranak Islamske države aktivan u Afganistanu, Pakistanu i Iranu, planira napad na Moskvu.

SAD: Policijski robot-pas više puta pogođen u akciji, zaslužan za izbjegavanje potencijalnog krvoprolića

Oštećenja od metaka na policijskom robotu
Oštećenja od metaka na policijskom robotu

Državna policija u Massachusettsu zahvaljuje robotskom psu što je pomogao spriječiti tragediju u kojoj je bila osoba zabarikadirana u kući.

Robotski pas po imenu Roscoe bio je dio Odreda za deminiranje Državne policije Masačusetsa i raspoređen je 6. marta u kuću u Barnstableu nakon što je na policiju pucano. Policija je poslala još dva robota koji se često koriste za uklanjanje bombi u kuću kako bi pronašli osumnjičenog.

Daljinski kontrolisan od strane policajaca, prvo je provjerio dva glavna sprata prije nego što je pronašao nekoga u podrumu. Osoba, naoružana puškom, dva puta je prevrnula robotskog psa prije nego što je pucala u njega tri puta i onemogućila mu komunikaciju.

Osoba je zatim pucala na jednog od drugih robota i otvoreni bazen prije nego što je policija upotrijebila suzavac i uhapsila je.

"Incident je pružio oštar primjer prednosti mobilnih platformi koje su sposobne da otvore vrata i uspinju se stepenicama u taktičkim misijama koje uključuju naoružane osumnjičene", navodi se u saopćenju državne policije.

Pored obezbjeđivanja kritično važnog čišćenja prostorija i mogućnosti svijesti o situaciji, umetanje Roscoea u sumnjivu rezidenciju spriječilo je potrebu, u toj fazi reagovanja, da se ubace ljudski operateri, i možda je spriječilo policajca da bude uključen u razmjenu pucnjave.

Boston Dynamic Spot Robot
Boston Dynamic Spot Robot

Boston Dynamics, kompanija koja je napravila robotskog psa poznatog kao SPOT robot, navela je u saopćenju da je to prvi put da je jedan od njih upucan.

"Drago nam je što je jedina žrtva tog dana naš robot", rekli su iz kompanije. “To je sjajan primjer kako se mobilni roboti poput Spota mogu koristiti za spašavanje života.

Vlasti nisu identifikovale napadača niti su saopštile sa kojim optužbama se suočava.

Robotski pas je poslan u Boston Dynamics da mu uklone metke. Ostat će kompaniji, a nova jedinica će biti poslata državnoj policiji.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG