"Nemamo unaprijed određena pitanja. To nije nešto što radimo", odgovorila je portparolka Bijele kuće Karin Žan Pjer upitana na brifingu u četvrtak o predsjednikovoj džepnoj kartici, pod naslovom "Pitanje broj 1", koja je sadržala ime i fotografiju dopisnice Los Anđeles Tajmsa Kortni Subramanijan, zajedno sa pitanjem: "Kako usklađujete SVOJE domaće prioritete — kao što je preusmjeravanje proizvodnje poluprovodnika — sa spoljnom politikom zasnovanom na savezima?"
Snimke iz krupnog plana kartice za bilješke snimilo je više fotoreportera u Ružičnjaku.
Biden je, zajedno sa predsjednikom Južne Koreje Jun Suk Jeolom koji je bio u posjeti u srijedu, prvo prozvao Subramanijevu, koja je pitala: "Vaš glavni ekonomski prioritet je bio jačanje domaće proizvodnje u SAD u konkurenciji sa Kinom, ali vaša pravila protiv širenja proizvodnje čipova u Kini štete južnokorejskim kompanijama koje se u velikoj mjeri oslanjaju na Peking. Da li nanosite štetu ključnom savezniku u nadmetanju sa Kinom da biste pomogli svojoj unutrašnjoj politici uoči izbora?"
Biden je odgovorio opširnim i nijansiranim komentarom na ovu temu.
'Izgleda da postoji dosluh'
Žan-Pjer je sljedećeg dana objasnila da je Subramanijan bila jedna od dvoje dopisnika koje je Biden prozvao jer Kalifornija ima najveću korejsko-američku zajednicu od bilo koje država SAD.
"Mi vodimo računa o tome koga biramo i sa kim želimo da komuniciramo", dodala je Žan-Pjer.
Njen odgovor nije zadovoljio publiku u sali za brifing. Među onima kojima je uskraćena mogućnost da postave naknadno pitanje o ovome bio je Džon Deker, dopisnik Bijele kuće za Grej televiziju, čija karijera obuhvata 16 portparola Bijele kuće i pet predsjednika.
"Samo sam pokušavao da je pitam da li je njena tvrdnja da pitanje koje su svi mogli da pročitaju na toj takozvanoj varalici nije bilo slično pitanju koje je postavljeno na konferenciji za novinare u Bijeloj kući? I bilo je slično", rekao je za Glas Amerike.
Bijela kuća je nastavila da odbija pitanja o tome poslije brifinga u četvrtak.
"Karin je o tome govorila veoma jasno i detaljno u sali za brifing danas", odgovorila je zamjenica portparola Olivija Dalton Glasu Amerike, koja je pokušao da nastavi sa temom prethodno postavljenih pitanja predsjedniku.
Subramanijan nije komentarisala. Njene novine su izdale saopštenje na upite medijskih organizacija.
"Naša reporterka nije postavila nijedno pitanje prije (termina za uživo postavljanje) pitanja i odgovora sa predsjednikom Bidenom", rekla je Hilari Mening, potpredsjednica za komunikacije u Los Anđeles tajmsu. Subramanijan je "u redovnom kontaktu sa Kancelarijom za medije Bijele kuće od koje traži informacije za svoje izvještavanje. Morali biste da pitate Bijelu kuću ko je pripremio dokument za predsjednika i zašto su uključili to pitanje".
Ejpril Rajan, šef vašingtonskog biroa Grio, koja sebe naziva crnom ženskom novinarkom sa najdužim stažom koja izvještava o Beloj kući, rekla je da iako nije neobično da predsjednici imaju karticu sa spiskom novinara koji bi potencijalno mogli da budu prozvani, ona nikada nije vidjela da ona sadrži fotografiju reportera i "zapravo samo pitanje".
Rajan je za Glas Amerike rekla da je rutina prije konferencija za novinare da predsjednik i njegovi direktori, koji mu pomažu u slanju poruka, razgovaraju o potencijalnim pitanjima, ali ono što se dogodilo u srijedu izgledalo je bez presedana.
Kejli Mekinani, portparolka u prethodnoj administraciji Donalda Trumpa, na snimanju Fox Newsa u četvrtak, rekla je da je "veoma neobično da je pitanje tako specifično kao (kako) poluprovodnici utiču na saveze napisano za predsjednika".
Dopisnik, koji je tražio da ne bude imenovan i koji prati Bijelu kuću za stranog emitera, rekao je za Glas Amerike: "Postavlja se pitanje ne samo da li predsjedniku Bidenu treba upozorenje da bi (unaprijed) došao sa odgovorom, već i transparentnosti u vezi sa tim kako Bijela kuća bira ko može da postavlja pitanja. To je frustrirajuće za novinare koji nisu u njihovom užem krugu".
Regan i Buš imali su raspored sjedenja
Predsjednica Udruženja dopisnika Bijele kuće Tamara Kit sa Nacionalnog javnog radija (NPR), odbila je da komentariše ovo pitanje. Udruženje je navelo da nema nikakvog uticaja na to koga prozivaju predsjednici na konferencijama za novinare.
Tokom administracije Ronalda Regana i Džordža Buša starijeg, predsjednici su imali raspored sjedenja kako bi znali gdje da nađu suosjećajnog postavljača pitanja, rekao je Čarls Birbauer, koji je bio viši dopisnik CNN-a iz Bijele kuće u periodu 1983-93.
"Igra pogađanja između medija i Bijele kuće dugo je vođena oko toga da se otkrije ko bi šta mogao da pita predsjednika na konferencijama za novinare", rekao je on za Glas Amerike.
"Sjećam se da su nam pomoćnici predsjednika radosno govorili kada bi predvidjeli svako pitanje. Moj obrazac je bio da budem spreman za pitanja za koja sam znao da moram da postavim, ali da uvijek imam i neka neobična pitanja", prisjeća se Birbauer, ugledni profesor i dekan emeritus na Koledžu za informacije i komunikacije Univerziteta Južne Karoline.
Nije neuobičajeno da Bijela kuća obavijesti novinara da će on ili ona biti prozvani tokom konferencije za novinare i da ga pita šta bi mogli da pitaju, kaže bivši dopisnik CBS radija iz Bijele kuće Mark Noler, koji je izvještavao o osam predsjednika od Džeralda Forda do Trumpa.
"Kao reporter, uvijek sam pripremao pitanja o nizu tema", rekao je Noler za Glas Amerike. "Po pravilu, Bijela kuća zna za koje teme se novinari zanimaju na osnovu pitanja na brifinzima i upitima prethodno upućenim kancelariji za štampu. Ne mogu da vjerujem da bi reporter koji cijeni svoj ugled unaprijed dao detaljno pitanje".
