Najnovije
Biden očekuje da Kongres usvoji zakone o infrastrukturi i državnoj potrošnji
Predsjednik Joe Biden izrazio je uvjerenje da će Kongres usvojiti zakon o infrastrukturi i dopunski zakon o budžetu, dok demokrate pokušavaju da "upumpaju" hiljade milijardi dolara u američku ekonomiju.
Demokrate u Kongresu pripremaju zakon o potrošnji od 3.500 milijardi dolara kojim bi se finansiralo staranje o djeci, državni koledži i drugi socijalni programi, podizanjem poreza za najbogatije Amerikance.
"U proteklih 40 godina, bogati su se još obogatili", rekao je Biden. "Direktori firmi su zarađivali oko 20 plata prosječnog radnika svoje kompanije. Danas zarađuju oko 350 puta više. To jednostavno nije pošteno."
Demokratska stranka pokušava da usvoji veliki zakonski paket koji ide u paru sa prijedlogom zakona o infrastrukturi, vrijednim hiljadu milijardi dolara, koji ima dvostranačku podršku.
"Znam da je pred nama dug put ali sam uvjeren da će iz Kongresa na moj sto stići i dvostranački plan o infrastrukturi i plan 'Izgradimo ponovo bolje' (Build Back Better)", rekao je Biden, govoreći o prijedlogu zakona o državnoj potrošnji.
Dok plan o infrastrukturi ima podršku obje stranke, demokrate u Senatu, gdje imaju tijesnu kontrolu, imaju težak put da dovrše plan kojim bi se proširila izdvajanja za socijalnu zaštitu i druge programe.
Budući da republikanci odbijaju da podrže plan o 3.500 milijardi dolara pa čak i pregovaraju o njemu, senatske demokrate razmatraju opciju poznatu kao "pomirenje budžeta" da bi usvojili zakon prostom većinom.
Stranka mora da ubijedi svoje sopstvene, umerene članove, kao što su senatori Joe Manchin iz Zapadne Virginije i Kyrsten Sinema iz Arizone da podrže prijedlog. Oboje su postavljali pitanja o cijeni i sadržaju prijedloga.
"Republikanski guverneri podrivaju borbu protiv Covida"
Biden je u četvrtak također oštro kritikovao guvernere Floride i Texasa, optužujući republikanske lidere da rade "sve što je u njihovoj moći da potkopaju zahtjeve koji spašavaju život" - zahtjeve koje je predložio da zaustavi širenje Covida-19.
Neki republikanski guverneri među kojima su Greg Abbott iz Texasa i Ron DeSantis iz Floride, obećali su da će se boriti protiv obaveze vakcinisanja u velikim kompanijama - mjera koje je Biden najavio prošle nedjelje zbog rasta broja hospitalizacija i smrtnih slučajeva od Covida-19 u zemlji, pretežno među nevakcinisanima.
Guverner Mississippija Tate Reeves je ranije ove nedjelje Bidenovu odluku o obaveznoj vakcinaciji uporedio sa tiranijom.
"Predložim da se od ljudi traži da se vakcinišu protiv Covida a guverner te države to nazove 'tiranskim potezom?'", izjavio je Biden dodajući da je pandemija ubila više od 660.000 ljudi u SAD.
"Ovo je najgora vrsta politike i odbijam da učestvujem u tome", rekao je Biden dodajući da je politika koju je iznijela Bijela kuća "ono što nam nauka kaže da uradimo".
Neke države koje predvode republikanci i značajna manjina Amerikanaca prkose preporukama zdravstvenih zvaničnika o vakcinaciji, navodeći da se time krše njihove lične slobode.
Samo 63 posto Amerikanaca koji mogu da se vakcinišu primilo je bar jednu dozu vakcine, zbog čega SAD po stopi vakcinacije zaostaju za mnogim razvijenim ekonomijama.
Očekuje se da će republikanci na sudovima osporavati Bidenovu politiku vakcinacije a među njima je državni tužilac Arizone, Mark Brnovich, koji je prvi podnio tužbu protiv administracije u utorak.
DeSantis je zaprijetio da će novčano biti kažnjeni gradovi i okruzi koji zahtijevaju od svojih zaposlenih da se vakcinišu protiv Covida-19, navodeći da se time krši državni zakon Floride.
See all News Updates of the Day
Šta treba znati o njemačkoj budžetskoj krizi?
Kako je nastala budžetska kriza koja potresa najveću evropsku ekonomiju i koja prijeti raspadom vladajuće koalicije.
Ograničenje zaduživanja
Kada je Angela Merkel bila kancelarka 2009. godine, Njemačka je u svoj ustav unijela takozvanu "dužničku kočnicu", izvještava AFP.
Time je ograničen budžetski deficit na 0,35 posto bruto domaćeg proizvoda, a također predstavlja simbol posvećenosti Njemačke postizanju uravnoteženih budžeta – poznatog kao "schwarze Null" ili "crna nula".
Ideja o strogim ograničenjima potrošnje postala je popularna početkom 2000-ih, mada je političare na akciju zapravo podstakla finansijska kriza 2007-2008, kada su porasli dug i deficit.
Mjera može biti suspendovana u hitnim slučajevima, sve dok parlament podržava taj potez. To se dešavalo od 2020. do 2022. godine, prvo kako bi se izborilo s posljedicama pandemije korona virusa, a zatim i s energetskom krizom izazvanom invazijom Rusije na Ukrajinu.
Trebalo je da opet bude na snazi ove godine, ali je zbog budžetske krize, ministar finansija Christian Lindner prošle nedjelje najavio da koalicija ponovo traži njeno suspendovanje.
Šta je pokrenulo posljednju krizu?
Ustavni sud Njemačke je 15. novembra presudio da je vladajuća koalicija kancelara Olafa Scholza djelovala u suprotnosti s "dužničkom kočnicom". Sud je tako odlučio u odgovor na pravnu žalbu konzervativnih opozicionih partija Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i Hrišćansko-socijalne unije (CSU).
Presuda se odnosila na odluku iz 2022. da se 60 milijardi eura neiskorištene mogućnosti za zaduživanje prebaci iz fonda za borbu protiv posljedica pandemije u "Fond za klimu i transformaciju".
Neposredna posljedica presude bilo je brisanje 60 milijardi eura iz fonda za klimu koji ukupno vrijedi 212 milijardi eura.
To bi moglo da utiče na projekte koji imaju za cilj da ubrzaju tranziciju Njemačke ka ekonomiji bez emisija štetnih gasova, kao i na druge projekte koji bi trebalo da promijene industriju, kao što je niz investicija u projekte poluprovodnika koji su nedavno najavljeni.
Presuda također utiče na druga "vanbudžetska" sredstva, pošto vlada sada mora da obračuna dodatnu potrošnju u svom glavnom budžetu.
Kako je Vlada reagovala?
Projekti u okviru fonda za klimu i transformaciju su prvobitno suspendovani, nakon čega je uslijedilo šire zamrzavanje buduće potrošnje.
Lindner je bio primoran da ponovo traži suspenziju "dužničke kočnice", što je gorku pilulu za fiskalnog jastreba iz liberalne Stranke slobodnih demokrata (FDP) koja je čvrsto podržavala to ograničenje.
Najavljujući dalji razvoj, on je izostavio pominjanje reči "dužnička kočnica", umjesto čega se enigmatično spomenuo uvođenje "dopunskog budžeta", bez pružanja daljeg objašnjenja. Na Ministarstvu finansija je ostavljeno da naknadno razjasni detalje.
U međuvremenu su prekinuti razgovori o budžetu za 2024. što je bruka u zemlji koja se dugo diči svojom fiskalnom ispravnošću.
Scholz je prošle nedjelje djelovao vidno iznerviran kada je na zajedničkoj konferenciji za novinare u Berlinu s Giorgia Meloni, italijanska premijerka upitana da li ona i dalje smatra Njemačku pouzdanim ekonomskim partnerom, imajući u vidu presudu Ustavnog suda.
Koje su šire implikacije?
Kriza je podstakla debatu o tome da li "dužničku kočnicu" treba ublažiti i pokrenula je pitanje da li bi Scholzova krhka trostranačka koalicija mogla da se raspadne.
U narednim godinama, prema procjenama velike njemačke banke LBBW Bank, biće potrebni ogromni dodatni izdaci u oblastima u rasponu od odbrane do penzija i zdravstvene zaštite, koji će vjerovatno iznositi oko pet posto BDP-a.
"Ako Njemačka želi da zadrži svoju ekonomsku snagu i stabilnost, to neće biti moguće bez ublažavanja dužničke kočnice", rekao je glavni ekonomista banke Moritz Kraemer.
Međutim, dok se Scholzove socijaldemokrate (SPD) i Zeleni zalažu za ublažavanje ograničenja, Lindnerov FDP je izgleda odlučan da ga zadrži. Istovremeno, za FDP povećanje poreza predstavlja crvenu liniju.
U nagovještaju sukoba unutar koalicije, ministar ekonomije Robert Habeck iz Zelenih je u ponedjeljak zauzeo čvrstu poziciju navodeći da "svi projekti koje smo omislili moraju biti omogućeni".
Opozicija je dotle presudu Ustavnog suda opisala kao "političku katastrofu". U ponedjeljak je Markus Soeder, moćni lider CSU-a, dodao svoj glas pozivima za nove savezne izbore.
Osumnjičeni za ranjavanje trojice studenata palestinskog porijekla kaže da nije kriv
Jason Eaton (48), koji je uhapšen u nedjelju kao osumnjičeni za napad vatrenim oružjem na trojicu studenata palestinskog porijekla u mjestu Burlington u državi Vermont, rekao je da se ne osjeća krivim.
Policija ga sumnjiči da je izvršio zločin iz mržnje. On je u na suđenju putem video linka izjavio da nije kriv. Određeno mu je zadržavanje u zatvoru, bez kaucije.
Muškarac je u subotu uveče pucao iz pištolja i ranio tri žrtve na ulici u blizini Univerziteta Veromont, nakon čega je pobjegao, saopštila je ranije policija Burlingtona. Dvije žrtve su državljani, a treća je legalni stanovnik Sjedinjenih Država i sva trojica imaju po 20 godina.
Žrtve su neposredno prije napada razgovarale međusobno na arapskom jeziku, navodi se u izvještaju Instituta za bliskoistočno razumijevanje, neprofitne propalestinske organizacije, koja je također saopštila da je napadač otvorio vatru na trojicu muškaraca nakon što je počeo da viče na njih i da ih maltretira, što je u suprotnosti sa policijskim navodima da je ubica ispalio četiri hica bez riječi.
Dvojica momaka su u trenutku napada nosili kefiju, tradicionalni crno-bijeli karirani šal bliskoistočnog, najčešće palestinskog porijekla.
Sva trojica su diplomci vjerske škole prijatelja Ramala, privatne obrazovne institucije na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael, rekle su porodice.
Dvojica ranjenih studenata posjetilo je dom porodice trećeg studenta u Burlingtonu za praznik Dana zahvalnosti.
Do pucnjave je došlo usred porasta antiislamskih i antisemitskih incidenata prijavljenih širom Sjedinjenih Država otkako je 7. oktobra počeo sukob Izraela i Hamasa.
Porodice ranjenih izdale su zajedničko saopštenje u kom su pozvale vlasti da istraže pucnjavu kao zločin iz mržnje, a u tome ih je podržao i američko-arapski komitet za borbu protiv diskriminacije.
„Porast antiarapskih i antipalestinskih osjećaja koji doživljavamo je bez presedana, a ovo je još jedan primjer da ta mržnja postaje nasilna”, kažu iz tog komiteta.
Neke informacije potiču od AP-a i Reutersa.
RS: Zapošljavanja u javnoj upravi i državnim preduzećima nisu transparentna
Umjesto da se smanjuje, broj zaposlenih u javnoj upravi u RS-u se povećava, posebno u izbornim godinama. Upozoravaju na ovo predstavnici udruženja Restart Srpska koji su nedavno pokrenuli i antikampanju protiv zloupotreba funkcije vršilaca dužnosti direktora javnih institucija.
Sigurna kuća Fondacije Lara: Više od 600 poziva od početka godine, smješteno 46 žena i djece
Podizanje nivoa svijesti društva o femicidu kao kriminološkom pojmu, adekvatna primjena zakonskog okvira Bosne i Hercegovine, nulta tolerancija nasilja, ciljevi su aktivističke zajednice.
Slonovi imaju važnu ulogu u ublažavanju klimatskih promena
Konzervatori u Keniji jačaju napore da zaštite slonove i povećaju njihovu ugroženu populaciju. To je preduzeto nakon studije objavljene ranije ove godine, koja pokazuje da slonovi imaju važnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena.
Glas Amerike boravio je u Kenijskom nacionalnom parku Amboseli, u kojem živi preko 2.500 slonova.
Na ogromnoj savani u parku Amboseli, krda slonova lutaju, pasu zelenu vegetaciju koja tek počinje da raste poslije smrtonosne suše u tom dijelu Afrike.
Rekordna suša usmrtila je preko 400 slonova, navodi Fond Amboseli Ekosistem, što je navelo lokalnu zajednicu Masai da pripremi mjere za zaštitu životinja.
Daniel Letureš, direktor Fonda Amboseli Ekosistem kaže da mu je bio prvi put da vidi kako umiru slonovi: "Ranije je bilo vrlo neobično naći mrtve slonove na putevima, pa smo odlučili da damo više zemlje za očuvanje, da pomognemo životinjama i također da koristimo zajednici."
Slonovi imaju važnu ulogu u ekosistemu, jer djeluju kao vrtlari. Istraživanje naučnika Univerziteta Saint Louis u SAD u januaru 2023. i njihovih kolega, ukazuje da su te ogromne životinje također važne u ublažavanju klimatskih promjena.
Ekolog Moris Njaligu objašnjava da slonovi pomažu u procesu ograničavanja ispuštanja ugljen-dioksida.
"Oni apsorbuju mnogo pašnjaka i pomažu da se transformišu šume i nisko rastinje, i u tom procesu pomažu da se skladišti ugljenik. Da nije bilo slonova, mnogo ugljen-dioksida bi se još uvijek ispuštalo u atmosferu."
Afrika je nekada bila dom za 10 miliona slonova. Ali poslije decenija krivolova i lošeg vremena zbog klimatskih promjena, njihov broj je pao na manje od pola miliona na kontinentu.
Kroz svoju inicijativu "Room tu Roam", u prevodu "Prostor za kretanje" , američki Međunarodni fond za dobrobit životinja pokušava da sačuva afričke slonove, povezivanjem njihovih lokacija u južnoj i istočnoj Africi.
"Naš fokus je saradnja sa zajednicom, učenje od njih i otkrivanje kakvi su izazovi za ljude koji žive sa divljim životinjama", objašnjava Azedin Daunes iz Međunarodnog fonda za očuvanje životinja.
Inicijativa "Prostor za kretanje" nedavno je okupila tradicionalne lidere zajednice iz istočne i južne Afrike na sastanku u Keniji radi razmjene znanja. Eksperti kažu da spajanje domorodačkih praksi sa novim pristupom može da podstakne očuvanje slonova u Africi u vezi sa klimatskim promjenama.
Alfiaz Msindazi, predstavnik Zimbabvea, ističe da je Afrika blagosloven kontinent jer još uvijek ima veliki broj divljih životinja.
"Moja molba je da nastavimo da čuvamo te divlje životinje. One su izvor prihoda, one su izvor života. Divim se kada ih vidim kako se kreću uokolo."
Veličanstvene životinje koje ne samo da izazivaju strahopoštovanje već, kažu eksperti, mogu da pomognu da se spasi planeta.
