Linkovi

Najnovije

Biden očekuje da Kongres usvoji zakone o infrastrukturi i državnoj potrošnji

Predsjednik Joe Biden govori o ekonomiji u Istočnoj sobi Bijele kuće, 16. septembra 2021.
Predsjednik Joe Biden govori o ekonomiji u Istočnoj sobi Bijele kuće, 16. septembra 2021.

Predsjednik Joe Biden izrazio je uvjerenje da će Kongres usvojiti zakon o infrastrukturi i dopunski zakon o budžetu, dok demokrate pokušavaju da "upumpaju" hiljade milijardi dolara u američku ekonomiju.

Demokrate u Kongresu pripremaju zakon o potrošnji od 3.500 milijardi dolara kojim bi se finansiralo staranje o djeci, državni koledži i drugi socijalni programi, podizanjem poreza za najbogatije Amerikance.

"U proteklih 40 godina, bogati su se još obogatili", rekao je Biden. "Direktori firmi su zarađivali oko 20 plata prosječnog radnika svoje kompanije. Danas zarađuju oko 350 puta više. To jednostavno nije pošteno."

Demokratska stranka pokušava da usvoji veliki zakonski paket koji ide u paru sa prijedlogom zakona o infrastrukturi, vrijednim hiljadu milijardi dolara, koji ima dvostranačku podršku.

"Znam da je pred nama dug put ali sam uvjeren da će iz Kongresa na moj sto stići i dvostranački plan o infrastrukturi i plan 'Izgradimo ponovo bolje' (Build Back Better)", rekao je Biden, govoreći o prijedlogu zakona o državnoj potrošnji.

Dok plan o infrastrukturi ima podršku obje stranke, demokrate u Senatu, gdje imaju tijesnu kontrolu, imaju težak put da dovrše plan kojim bi se proširila izdvajanja za socijalnu zaštitu i druge programe.

Budući da republikanci odbijaju da podrže plan o 3.500 milijardi dolara pa čak i pregovaraju o njemu, senatske demokrate razmatraju opciju poznatu kao "pomirenje budžeta" da bi usvojili zakon prostom većinom.

Stranka mora da ubijedi svoje sopstvene, umerene članove, kao što su senatori Joe Manchin​ iz Zapadne Virginije i Kyrsten Sinema iz Arizone da podrže prijedlog. Oboje su postavljali pitanja o cijeni i sadržaju prijedloga.

"Republikanski guverneri podrivaju borbu protiv Covida"

Biden je u četvrtak također oštro kritikovao guvernere Floride i Texasa, optužujući republikanske lidere da rade "sve što je u njihovoj moći da potkopaju zahtjeve koji spašavaju život" - zahtjeve koje je predložio da zaustavi širenje Covida-19.

Neki republikanski guverneri među kojima su Greg Abbott iz Texasa i Ron DeSantis iz Floride, obećali su da će se boriti protiv obaveze vakcinisanja u velikim kompanijama - mjera koje je Biden najavio prošle nedjelje zbog rasta broja hospitalizacija i smrtnih slučajeva od Covida-19 u zemlji, pretežno među nevakcinisanima.

Demonstranti protiv obavezne vakcinacije u tuči sa učesnicima suprotnog skupa ispred gradske skupštine u Los Angelesu 14. avgusta 2021.
Demonstranti protiv obavezne vakcinacije u tuči sa učesnicima suprotnog skupa ispred gradske skupštine u Los Angelesu 14. avgusta 2021.

Guverner Mississippi​ja Tate Reeves je ranije ove nedjelje Bidenovu odluku o obaveznoj vakcinaciji uporedio sa tiranijom.

"Predložim da se od ljudi traži da se vakcinišu protiv Covida a guverner te države to nazove 'tiranskim potezom?'", izjavio je Biden dodajući da je pandemija ubila više od 660.000 ljudi u SAD.

"Ovo je najgora vrsta politike i odbijam da učestvujem u tome", rekao je Biden dodajući da je politika koju je iznijela Bijela kuća "ono što nam nauka kaže da uradimo".

Neke države koje predvode republikanci i značajna manjina Amerikanaca prkose preporukama zdravstvenih zvaničnika o vakcinaciji, navodeći da se time krše njihove lične slobode.

Samo 63 posto Amerikanaca koji mogu da se vakcinišu primilo je bar jednu dozu vakcine, zbog čega SAD po stopi vakcinacije zaostaju za mnogim razvijenim ekonomijama.

Očekuje se da će republikanci na sudovima osporavati Bidenovu politiku vakcinacije a među njima je državni tužilac Arizone, Mark Brnovich, koji je prvi podnio tužbu protiv administracije u utorak.

DeSantis je zaprijetio da će novčano biti kažnjeni gradovi i okruzi koji zahtijevaju od svojih zaposlenih da se vakcinišu protiv Covida-19, navodeći da se time krši državni zakon Floride.

See all News Updates of the Day

Izvještaj iz Gruzije – šta treba znati o sličnostima i razlikama “ruskog zakona” u Republici Srpskoj

Poruka sa demonstracija u Tbilisiju. Foto: Detektor
Poruka sa demonstracija u Tbilisiju. Foto: Detektor

Dva zakona inspirisana ruskim načinom obračunavanja s kritičkim glasovima civilnog društva, vlasti u Gruziji i Republici Srpskoj su u gotovo identično vrijeme izvukli iz ladica i proslijedili skupštinama.

Uprkos sličnostima u tekstu i šteti koju mogu napraviti, dva zakona izazivaju različite reakcije u Tbilisiju i Banjoj Luci. Razgovori u Gruziji s aktivistima i stručnjacima nude tmurnu sliku šta očekuje civilno društvo u Bosni i Hercegovini, piše Detektor.

Kasna je noć 14. maja a ulice Tbilisija odjekuju uzvicima, pjesmom i parolama sa zahtjevima hiljada demonstranata okupljenih ispred gruzijskog Parlamenta. Oni već gotovo mjesec dana žele spriječiti svoje vlasti da udalje zemlju od Evropske unije i približe je Rusiji.

Vjeruju da bi novi Zakon o transparentnosti stranog uticaja, inspiriran sličnim zakonom u Rusiji, Gruziju približio ruskim društvenim vrijednostima, a udaljio od evropskih. Ovaj zakon nevladine organizacije, medije, a zatim i građane označava agentima stranog utjecaja samo zato jer primaju određeni novac iz inostranstva.

Sedmicama prije ove noći demonstranti su trpjeli fizičko nasilje i represiju policije na ulicama glavnog grada svoje zemlje jer su se odlučili pobuniti protiv zakona koji predviđa da sve organizacije koje imaju više od 20 posto prihoda iz inostranstva moraju biti registrirane u poseban registar. U protivnom ih čekaju novčane kazne ili gašenje.

Uprkos svakodnevnim masovnim protestima, Parlament Gruzije usvojio je zakon sredinom maja. Građani su nekoliko dana nastavili s protestima uz poruke “nećemo Rusiju, hoćemo u EU”, uz muziku i ples, ogrnuti zastavama Gruzije, EU i Ukrajine.

Zakon sličan onom kakav je usvojila gruzijska Vlada, ove sedmice najavljen je kao tačka redovne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske. Još krajem septembra 2023. godine Narodna skupština je usvojila Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, prema kojem bi trebao biti posebno “uređen” rad nevladinih organizacija.

Poslije oštrih domaćih i međunarodnih reakcija, Vlada se zakona ponovo sjetila sredinom marta, u gotovo isto vrijeme kada je to uradila Vlada Gruzije, nakon što je i tamo zakon bio na čekanju.

Protesti ili pripreme za njih u Tbilisiju traju cijeli dan. Foto: Detektor
Protesti ili pripreme za njih u Tbilisiju traju cijeli dan. Foto: Detektor

Vlada Republike Srpske prijedlog zakona o javnosti rada nevladinih organizacija utvrdila je u proceduri bez transparentnosti, na telefonskoj sjednici krajem marta 2024. godine.

Tekst od 20 članova, i kao i u slučaju Gruzije, odnosi se na nevladine organizacije koje dobijaju novac iz inostranstva. Njima vladajuća koalicija u Republici Srpskoj zakonom želi zabraniti svako političko djelovanje koje je postavljeno dosta široko, a potom i označiti posebno njihov rad. Za razliku od gruzijskog rješenja, koje izdvaja organizacije čiji prihod iz inostranstva ne prelazi 20 posto, rješenje iz Republike Srpske u ovom slučaju je rigoroznije i ne pravi nikakve razlike u iznosu pomoći koji organizacije dobijaju.

Oba zakona predviđaju dostavljanje određenih podataka resornim ministarstvima, ali dok se gruzijsko rješenje posvećuje više izvoru, iznosu i svrsi novca pristiglog iz inostranstva, s jasno preciziranim zahtjevima za obrazlaganje finansiranja, zakon u Republici Srpskoj predviđa dostavljanje podataka o samoj organizaciji i osobama koje je predstavljaju. Oba rješenja navode da će pravilnik i formular za prijavu sredstava iz inostranstva odrediti ministri pravde.

Nevladine organizacije koje će biti pogođene zakonom u Tbilisiju i Banjoj Luci vjeruju da je konačni cilj obje vlasti isti – dati mogućnost ministarstvima pravde da kontroliraju nevladine organizacije i medije koje označe stranim agentima. Ta kontrola, sakrivena pod navodnom transparentnošću, koja se navodi u nazivima oba zakona, dolazila bi kroz mogućnost potpunog uvida u finansijske i lične podatke organizacija i aktivista, uz novčane kazne ili potpuno gašenje onih koji krše zakon.

Takav cilj vlasti u Gruziji najbolje su prepoznali studenti, koji su dane provodili na ulicama, ostavljajući prostorije fakulteta gotovo praznim. Njihovi zahtjevi su jasni – ukidanje zakona kojim se predviđa kažnjavanje nevladinih organizacija i medija kaznama od 3.000 do 16.000 maraka ili trajnim gašenjem ukoliko odbiju da se povinuju zakonskim odredbama.

U prostorijama Univerziteta u Gruziji novinari Detektora susreću strane studente koji, unatoč želji da podrže svoje kolegice i kolege, ne odlaze na proteste zbog straha od toga da bi im mogla biti ukinuta studentska viza.

Jedna od studentica iz Rusije pristaje samo na audio ali ne i video snimanje.

“Mogla bih imati problema ako neko u Rusiji vidi video, nije sigurno”, kaže ona.

Ova studentica je još od početka ruske invazije na Ukrajinu pokušavala izaći iz Rusije. Objašnjava da na fakultetu nema njenih kolega Gruzijaca, da su u štrajku i svi idu na proteste protiv takozvanog zakona o stranim agentima, koji u njenoj zemlji postoji duže od deset godina.

“Ljudi koji su protiv Putina targetirani su ovim zakonom. Oni ne smiju iznositi svoje stavove u medijima, reklamirati se ili biti političke figure više”, kaže ova studentica te dodaje da su ljudi “ušutkani ovim zakonom”.

Smatra da Gruziji nije potreban takav zakon – kojim se “tlače ljudi i sprečava ih se da imaju svoje mišljenje”.

Gruzijski zakon navodi da će agentima stranog utjecaja biti proglašene organizacije koje podržavaju interese stranih sila i to neprofitne organizacije, izuzev onih koje se bave sportskim ili aktivnostima doniranja krvi, medijske kompanije, printani mediji i svi drugi pravni subjekti koji koriste internet domene u Gruziji, a čiji nekomercijalni prihod iz inostranstva prelazi 20 posto njihovog ukupnog prihoda.

Vlasti u Republici Srpskoj pod agentima stranog utjecaja podrazumijevaju udruženja, fondacije, strane i međunarodne nevladine organizacije osnovane i registrovane u ovom entitetu, koje u cijelosti ili djelimično finansiraju druge države, međunarodne i strane organizacije, strani državljani ili registrovane nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva. Zakon u Republici Srpskoj rigorozniji je jer ne precizira iznos koji određena organizacija mora primati iz inostranstva kako bi bila proglašena stranim agentom.

Gruzijska studentica Natsvlishvili Gvantsa, koju smo zatekli kako pomaže jednom od profesora u pripremi za sastanke s medijima i stranim predstavnicima, objašnjava da protestuju protiv zakona kojim se sprečavaju slobodarske ideje i istinite informacije medija i nevladinih organizacija.

“Mi smo demokratičan narod koji voli slobodu, koja je i u našoj himni. Sve što je protiv naše volje smatramo napadom na gruzijsku demokratiju. Protestujemo protiv naše Vlade i tražimo da povuku ovaj zakon, ali protestujemo i da bi naš glas čuli partneri”, kaže i pojašnjava kako se nadaju da ih partneri neće napustiti i da će sankcionisati Vladu Gruzije.

Predsjednica Gruzije Salome Zourabichvili u subotu, 18. maja, uložila je veto na zakon pa on neće odmah stupiti na snagu.

Ali pravnik Giorgi Chitidze za Detektor objašnjava da veto predsjednika države, ukoliko bude nadglasan većinom u Parlamentu, ne sprečava da zakon bude finalan krajem maja i nakon 60 dana od tada, nekad u augustu, stupi na snagu.

Za njega, osim stigmatiziranja i označavanja gruzijskih državljana stranim agentima, problem predstavlja i ono što vidi sovjetskim stilom nadzora organizacija kroz zahtjeve da se dostavljaju dokumenti o radu organizacija iako to drugi zakoni već reguliraju.

“Treći problem je finansijska transparentnost koju zakon predviđa, iako imamo najmanje 20 pravnih akata koji nas obavezuju da Vladi dostavljamo finansijske i druge informacije. Dakle, ne radi se o transparentnosti, već o kontroli, praćenju, utišavanju”, objašnjava on.

Uprkos policijskom nasilju, na proteste dolaze i porodice sa djecom. Foto: Detektor
Uprkos policijskom nasilju, na proteste dolaze i porodice sa djecom. Foto: Detektor

Slične kritike na predloženi zakon imaju i aktivisti u Republici Srpskoj.

Razlika između dva zakona je i u načinu prijave sredstava iz inostranstva – Gruzija predviđa da to bude prijava za novac dobijen tokom jedne kalendarske godine, dok entitetsko rješenje traži od organizacija da 15 dana nakon prijema finansijskih sredstava ili druge vrste pomoći iz inostranstva prijave ovakvu promjenu.

Oba zakona predviđaju da organizacije godišnje moraju dostavljati finansijske i druge izvještaje ministarstvima pravde, a zakon u Republici Srpskoj predviđa i dodatno polugodišnje izvještavanje. U Gruziji predviđaju i da svi podaci uneseni u registar budu javno objavljeni i dostupni, dok entitetski zakon navodi kako će takvi podaci biti dostupni različitim institucijama koje budu vršile nadzor, od Narodne skupštine, preko sudova i tužilaštava, do policije, ali će sve organizacije koje budu proglašene stranim agentima morati svoje materijale i objave jasno označiti na način koji bude propisan.

Chitidze dodaje i kako se pribojava da će Gruzija ostati sama zbog ovog zakona, jer zapadni zvaničnici već upozoravaju na takav scenarij.

“Najavljuju kako će, ukoliko bude usvojen ovaj zakon, povući sve benefite, kao što je bezvizni režim, ali i da će sankcionisati neke ljude. To znači da smo ostavljeni sami. A kad ste ostavljeni sami, Rusija ne treba ni ući u zemlju da bi počela rat”, zaključuje Chitidze.

Dok građani Gruzije nastavljaju svoju borbu i nakon usvajanja zakona, u Banjoj Luci još uvijek nisu najavljeni protesti u sedmici kada će Narodna skupština razmatrati zakon. Grupa nevladinih organizacija glasna je u upozoravanju o tome šta će ovakav zakon donijeti i koliko bi cijelo društvo moglo trpjeti zbog njegovih odredbi.

A ukoliko bi ove odredbe bile prekršene, svi oni koji budu proglašeni stranim agentima, osim gašenja, mogli bi se suočiti i s finansijskim kaznama u visini od 1.000 do 5.000 maraka.

Jedni od rijetkih koji predvode borbu protiv ovog zakona jesu članovi Transparency Internationala u BiH, koji od predstavljanja nacrta zakona upozoravaju na njegovu štetnost. Učestvovali su i u jednoj od rijetkih protestnih aktivnosti protiv ovog zakona u oktobru 2023. godine na ulicama Banje Luke.

Dva dana prije glasanja o ovom zakonu, Transparency je s više od 50 organizacija i pojedinaca javno upozorio na restriktivni prijedlog zakona i pozvao poslanike i poslanice da glasaju protiv njegovog usvajanja.

“Sistem koji zabranjuje slobodu govora, slobodu djelovanja, slobodu udruživanja, postaje sistem straha i krivac za narušavanje osnovnih ljudskih, demokratskih i ustavnih prava”, stoji u poruci koju su zajedno objavili.

Dodaju kako vlasti, pod izgovorom transparentnosti, žele napraviti podobne i da će na udaru biti sva udruženja, od onih koja se bore za ljudska prava i protiv korupcije, do sportskih organizacija, sindikata i humanitarnih udruženja.

“Ovo neće dovesti samo do gašenja ili zabrane rada udruženja, već će proizvesti negativne ekonomske posljedice kroz izolaciju Republike Srpske i smanjenje investicija”, objašnjavaju u zajedničkom saopćenju.

Za razliku od zakona u Republici Srpskoj, gruzijsko rješenje predviđa da organizacija, ukoliko njeno poslovanje više ne odgovara ovom zakonu, može zatražiti brisanje iz registra i na taj način prestati biti proglašavana stranim agentom.

Rasprava o zakonu u Narodnoj skupštini zakazana je za srijedu, 22. maja, a glasanje se očekuje u petak.

Ukrajinski artiljerci konačno dobili granate da zaustave Ruse u blizini Harkova

Ukrajinski vojnici pune granate u samohodnu haubicu M109 prije nego što su pucali na ruske trupe u blizini grada Vovčansk
Ukrajinski vojnici pune granate u samohodnu haubicu M109 prije nego što su pucali na ruske trupe u blizini grada Vovčansk

Ukrajinski vojnici koji upravljaju haubicama u oblasti Harkova u blizini ruske granice rade danonoćno kako bi zaustavili upad moskovskih trupa, i konačno dobijaju granate za to.

Ukrajinski branioci mjesecima su bili sputani nestašicom artiljerijskih granata i drugog oružja dok je američki Kongres zadržavao vojnu pomoć vrijednu milijarde dolara. Kako su zakonodavci u Washingtonu tvrdili, ruske snage su pritiskale za svoju prednost na linijama fronta, gurajući naprijed na istočnom frontu.

Sa paketom pomoći od 61 milijardu dolara koji je Kongres sa zakašnjenjem odobrio prošlog mjeseca, ukrajinski strijelci kažu da očajna nestašica počinje da se smanjuje.

Oni u sjevernim okruzima Harkovske regije kažu da su borbe intenzivnije od njihovog prethodnog zadatka u Bakhmutu, gradu na istoku Ukrajine koji je Rusija zauzela prošle godine i pretvoren u ruševine nakon višemjesečnih borbi.

"To je 24 sata dnevno, njihova pješadija stalno dolazi, mi nastavljamo da se borimo protiv njihovih napada. Barem pokušavamo. Kad god je to moguće, obaramo ih", rekao je Pavlo, strijelac ukrajinske 92. odvojene jurišne brigade koja upravlja haubicama.

"Ranije smo bili pozicionirani na području Bakhmuta, sada smo prebačeni ovdje. Ovdje je mnogo 'vrući'. Tamo nismo imali granate. Evo, bar imamo granate, počeli su da ih isporučuju. Imamo šta da radimo, boriti se."

Ruske snage su prešle granicu ranije ovog mjeseca i kažu da su zauzele desetak sela.

Grad Vovčansk, 5 km unutar granice, ostaje žarište upada. Ukrajinske snage kontrolišu oko 60% grada i bore se od kuće do kuće kako bi odbile ruske napade.

Ulozi su visoki - osvajanje Vovčanska bi bio najveći dobitak Rusije od početka napada. Harkov, drugi najveći grad u Ukrajini, udaljen je 70 km.

Vidimo ih kako hodaju niz cestu, 5 km udaljeni od Šebekina“, rekao je Vitalij, komandant artiljerijske jedinice brigade, misleći na grad na ruskoj strani granice.

"Vidimo ih kako hodaju pješice do svojih položaja. Dok se kreću, mi naravno pokušavamo da ih udarimo, da nanesemo maksimalne žrtve."

Policajci pregledaju snimke Vovčanska dronom, sa dimom koji se diže nad različitim okruzima, kako bi procijenili situaciju u nastavku. Monitori su provjereni, kalkulacije napravljene.

Dva čovjeka imaju zadatak da obezbijede da haubica bude dobro kamuflirana - granama drveća.

Vitalii je uvjeren da će granate i dalje stizati jer su svi svjesni važnosti održavanja linije.

„Da, dobićemo municiju jer se suočavamo sa velikom i ozbiljnom neprijateljskom grupom“, rekao je on.

Ako sada možemo da pokažemo da smo u tako ekstremnoj situaciji u stanju da zaustavimo neprijateljski napad velikih razmera na Harkov i oblast Harkova, neprijatelj se neće usuditi da napadne Kijev, Černihiv, Sumi ili Poltavsku oblast".

Koga predsjednik Srbije brani u New Yorku?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić (REUTERS/Marko Djurica)
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić (REUTERS/Marko Djurica)

Članice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) u četvrtak će održati debatu i glasati o nacrtu rezolucije o genocidu u Srebrenici. Srbija, uz podršku Rusije, nedeljama lobira da prijedlog tog dokumenta ne usvoje članice svjetske organizacije.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić tim povodom ponovo boravi u Njujorku - gdje će ostati do debate i izjašnjavanja u Generalnoj skupštini UN o nacrtu dokumenta.

"Razgovarao sam sa našim prijateljima, oni su mi rekli da očekuju 100 glasova podrške - od 193 zemlje. Mi očekujemo manje od 100 glasova, a sve što budu imali manje od toga značiće ogromnu podelu, jer dobar deo muslimanskih zemalja koje se plaše neće ni ući na glasanje", tvrdi predsednik Srbije u obraćanju iz Njujorka.

Rezolucijom o Srebrenici 11. jul bio bi proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid počinjen nad Bošnjacima u tom području tokom rata na prostoru Bosne i Hercegovine od 1992. do 1995.

Kako je precizirano Glasu Amerike u Ujedinjenim nacijama, za usvajanje nacrta tog dokumenta potrebna je prosta većina članica Generalne skupštine - što uobičajeno iznosi 97 država od 193, koliko ih ukupno ima.

Dušan Janjić, prvi čovjek nevladinog Foruma za etničke odnose za Glas Amerike kaže da će Beograd sebe predstaviti kao pobjednika, bez obzira da li će rezolucija o Srebrenici dobiti potreban broj glasova ili neće.

Glavni element tog obrazloženja će biti da smo hrabriji, da smo borci, ali da smo jedna žrtva, Srbi i srpska nacija, i to se uklapa u taj koncept viktimizacije Srba… Ako sad pogledamo tajming lokalnih izbora u Srbiji, to faktički znači da je Vučić pokrio taj period izbora, prekrio tim nacionalističkim temama - on je to sam najavio 2. marta ove godine i jasno je rekao da po njemu to je deo njegove borbe protiv specijalnog rata Zapada koji želi da sruši njegovu vlast i da dovede neke marionete na vlast“, kaže Janjić.

Istine i mitovi o rezoluciji o Srebrenici
please wait

No media source currently available

0:00 0:08:54 0:00

Sagovornik Glasa Amerike podsjeća da je u toj kampanji predsjednik Srbije potražio pomoć - u vidu blagoslova Srpske pravoslavne crkve (SPC).

Marko Milosavljević, predstavnik nevladine Inicijative mladih za ljudska prava, pitanje da li će predsjednik Srbije izaći kao pobjednik ili ne - označava kao marginalno.

Zapravo tim ponašanjem države Srbije vidimo da je nacionalni interes, onako kako ga definiše vlast SNS i njenih koalicionih partnera, da je nacionalni interes zapravo nekažnjivost ratnih zločina i poricanje ratnih zločina… Da li je predsednik, ili bilo ko iz vlasti u Srbiji pobednik ili ne - mnogo je manje važno od toga da li će Srbija kao društvo na osnovu ovih poteza vlasti doći do te tačke u kojoj će preokrenuti tu definiciju nacionalnog interesa kada govorimo o odnosu prema ratnim zločinima“, kaže Milosavljević.

Prema njegovim riječima, vlast u Srbiji je u posljednja dva mjeseca upregla sve svoje državne kapacitete za poricanje genocida u Srebrenici, kaže sagovornik Glasa Amerike.

Milosavljević podvlači i da je pismo otpravnika poslova u misiji Srbije u Ujedinjenim nacijama Saše Marta, kojim je još jednom pozvao na povlačenje nacrta rezolucije, bilo u toj funkciji.

Ono što je posebno problematično u tom pismu otpravnika poslova jeste distorzija istine koja sadrži tu rečenicu koja kaže da se rezolucijom svaljuje moralna odgovornost na ceo srpski narod, što je notorna neistina“, smatra Milosavljević.

Sagovornik Glasa Amerike zalaže se i da bi sljedeće godine, na tridesetogodišnjicu genocida u Srebrenici, u Srbiji trebalo podići neku vrstu memorijalnog obilježja za žrtve tog masovnog zločina, ali i inicirati širi društveni dijalog.

Ukoliko pak rezolucija o Srebrenici ne bude usvojena u svjetskoj organizaciji - Milosavljević smatra da će to simbolisati nepostojanje volje velikog broja država da podrže napor ka ostvarenju mira i međunarodne pravde.

U slučaju da se ne dogodi usvajanje ove rezolucije, presude međunarodnih sudova - Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala su mnogo važniji temelji za taj dijalog i za priznanje, nego što bi bila sam rezolucija. Ali rezolucija je u ovom trenutku važna zato što bi ona podstakla veliki broj država članica UN da obeleže 11. jul i to bi dalo više mogućnosti za obrazovne programe širom sveta koji bi govorili o genocidu u Srebrenici i samim tim ukazali na neke modalitete nesprečavanja budućih genocida", kaže Milosavljević.

Kako smatra Dušan Janjić, Srbiji i Vučiću je u ovom trenutku potrebno da se vrati i napusti ovu temu. Istovremeno, on kaže i da otpor rezoluciji o Srebrenici ima i vrlo realne nosioce – to su ljudi koji se boje od novih suđenja za događaje tokom ratova koji su krajem prošlog vijeka vođeni na ovim prostorima.

To su ta suđenja za ratne zločine na Kosovu koje je počinila vojska i policija, to je taj problem otkrivanja novih arhiva - jednog dana ako Amerika digne embargo sa toga“, ocenjuje Janjić.

Predsjednik Srbije je nedavno, govoreći o rezoluciji o Srebrenici, poručio da taj slučaj otvara vrata za pokretanje sličnih rezolucija - poput Jasenovca.

Kako kaže Janjić, iz Crne Gore stižu dvije pomalo kontradiktorne poruke – Podgorica je sačinila amandman na rezoluciju o Srebrenici, ali je drugi dio crnogorske političke elite u Crnoj Gori pripremio rezoluciju o Jasenovcu.

Posle te rezolucije o Srebrenici će doći iz iste propagandne i ideološke mašinerije, novi i novi zahtevi, poput pokušaja da se Jasenovac naknadno proglasi genocidom, što je već uspelo na neki način preko tih prorusko-srpskih članova parlamenta i samog predsednika parlamenta Crne Gore. Znači nova tema, ali neće se odustajati ni od rezolucije o Srebrenici jer 11. jul dolazi“, smatra Janjić.

Iako nema rata, sankcija ili međunarodne izolacije, po mišljenju Marka Milosavljevića u Srbiji se osjeća povratak u devedesete, naročito u kontekstu priče o rezoluciji o Srebrenici.

Jedan od tih indikatora su kadrovi i u vladi, ali i na jednom nižem nivou ako vidimo da su vedete oko koalicije SNS-a Uroš Šuvaković ili Zoran Baki Anđelković, da su u prvim redovima pri određenim komemoracijama zapravo osuđeni ratni zločinci poput Vladimira Lazarevića, Nikole Šainovića ili Veselina Šljivančanina. Šešelj i njegova SRS učestvuju sada već drugi put na lokalnim izborima zajedno sa vladajućom koalicijom – to podseća na jedno novo jedinstvo crveno - crne koalicije sa kraja devedesetih“, kaže Milosavljević.

Ali ono što je potrebno da bi se to promenilo jeste jedna drugačija demokratska opozicija koja će imati odgovore u odnosu i na ratnu prošlost, ali i na deficite političkog poretka u Srbiji“, zaključuje Marko Milosavljević, programski koordinator nevladine organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava.

Zvanični Beograd, uprkos postojanju više presuda međunarodnih sudova kojima je potvrđeno da je u Srebrenici 1995. počinjen genocid nad Bošnjacima to ne priznaje i karakteriše događaj kao zločin masovnih razmjera.

Međunarodni sud pravde u Hagu, presudom iz 2007. donijetom po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), utvrdio je odgovornost Srbije, koja - prema mišljenju suda - nije spriječila i kaznila zločin genocida u Srebrenici jula 1995, dok su istom presudom direktnim izvršiocima genocida označeni vojska i policija Republike Srpske (RS).

Tom presudom masovna ubistva više od 8.000 građana bošnjačke nacionalnosti u BiH definisana su kao genocid i utvrđeno da tadašnje vlasti u Beogradu nisu počinile, učestvovale, niti podsticale izvršenje genocida tokom rata u BiH od 1992. do 1995.

Na doživotni zatvor osuđeni su nekadašnji predsjednik Republike Srpske (RS) Radovan Karadžić i bivši komandant Vojske RS Ratko Mladić.

Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija nisu obavezujuće, ali se tumači da imaju političku težinu i odražavaju stavove članica tog tijela o pitanju ili temi u vezi sa kojom su usvojene.

Historijska odluka Norveške, Irske i Španije - priznanje palestinske države

Ilustracija
Ilustracija

Norveška, Irska i Španija priznale su palestinsku državu u srijedu u historijskom potezu koji je izazvao osudu Izraela i oduševljenje Palestinaca. Izrael je opozvao svoje ambasadore iz Norveške i Irske.

Bila je to munjevita kaskada najava. Prva je bila Norveška, čiji je premijer Jonas Gahr Støre rekao da "ne može biti mira na Bliskom istoku ako nema priznanja".

Gahr Støre je rekao da će skandinavska zemlja zvanično priznati palestinsku državu od 28. maja. “Priznavanjem palestinske države, Norveška podržava arapski mirovni plan,” rekao je.

Nekoliko zemalja Evropske unije je proteklih sedmica naznačilo da planiraju priznanje, tvrdeći da je rješenje s dvije države ključno za trajni mir u regionu.

Norveška, koja nije članica Evropske unije, ali odražava njene poteze, bila je vatreni pristalica rješenja o dvije države između Izraela i Palestinaca.

"Teror su počinili Hamas i militantne grupe koje nisu pristalice rješenja o dvije države i država Izrael", rekao je čelnik norveške vlade. “Palestina ima osnovno pravo na nezavisnu državu.”

Taj potez uslijedio je u trenutku kada su izraelske snage predvodile napade na sjeverne i južne rubove pojasa Gaze u maju, uzrokujući novi egzodus stotina hiljada ljudi, i oštro ograničile protok pomoći, povećavajući rizik od gladi.

Skandinavska zemlja "će stoga smatrati Palestinu nezavisnom državom sa svim pravima i obavezama koje to podrazumijeva", rekao je Gahr Støre.

Razvoj događaja dolazi više od 30 godina nakon što je prvi sporazum iz Osla potpisan 1993. godine. Od tada su "Palestinci poduzeli važne korake ka rješenju dvije države", saopštila je norveška vlada.

U njemu se navodi da je Svjetska banka utvrdila da je palestinska država ispunila ključne kriterije za funkcioniranje kao država 2011. godine, da su izgrađene nacionalne institucije kako bi stanovništvu pružile važne usluge.

"Rat u Gazi i stalno širenje ilegalnih naselja na Zapadnoj obali i dalje znače da je situacija u Palestini teža nego što je bila decenijama", saopštila je norveška vlada.

Također u srijedu, irski premijer Simon Harris dao je svoju najavu, rekavši da je to potez koordiniran sa Španijom i Norveškom, "historijski i važan dan za Irsku i Palestinu". On je rekao da je cilj ovog poteza da se pomogne da se izraelsko-palestinski sukob pomakne ka rješenju, kroz rješenje dvije države.

Irski premijer je rekao da misli da će se i druge zemlje pridružiti Norveškoj, Španiji i Irskoj u priznavanju palestinske države "u narednim sedmicama".

Španski premijer Pedro Sánchez rekao je da će njegova zemlja priznati palestinsku državu 28. maja. Sánchez, španski socijalistički lider od 2018. godine, dao je očekivanu najavu u nacionalnom parlamentu u srijedu.

Sánchez je proveo mjesece obilazeći evropske i bliskoistočne zemlje kako bi dobio podršku za priznanje palestinske države, kao i za mogući prekid vatre u Gazi. Nekoliko puta je rekao da je posvećen tom potezu.

Ranije ovog mjeseca, španski ministar vanjskih poslova José Albares rekao je da je obavijestio američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena o namjeri njegove vlade da prizna palestinsku državu.

Brzi razvoj događaja izazvao je osudu Izraela. Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz naredio je izraelskim ambasadorima iz Irske i Norveške da se odmah vrate u Izrael, jer je Norveška rekla da će priznati palestinsku državu, a od Irske se očekuje da učini isto.

Irska i Norveška namjeravaju danas poslati poruku Palestincima i cijelom svijetu: terorizam se isplati”, rekao je Katz.

Rekao je da bi priznanje moglo omesti napore da se vrate izraelski taoci koji se drže u Gazi i da bi prekid vatre manje vjerojatan "nagrađivanjem džihadista Hamasa i Irana". Također je zaprijetio da će opozvati izraelskog ambasadora u Španiji ako ta zemlja zauzme sličan stav.

Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas pozdravio je norveško priznanje palestinske države i pozvao druge zemlje da slijede.

U izjavi koju je prenijela zvanična novinska agencija Wafa, on kaže da će odluka Norveške, objavljena u srijedu, učvrstiti "pravo palestinskog naroda na samoopredjeljenje" i podržati napore za postizanje rješenja o dvije države s Izraelom.

Biden pušta milion barela goriva iz rezervi u pokušaju da snizi cijene na pumpama

Ljudi pune rezervoare vozila na benzinskoj stanici u Wheelingu, Illinois, 16. maja 2024.
Ljudi pune rezervoare vozila na benzinskoj stanici u Wheelingu, Illinois, 16. maja 2024.

Bidenova administracija je u utorak saopćila da pušta milion barela benzina iz sjeveroistočne rezerve uspostavljene nakon superoluje Sandy u pokušaju da snizi cijene na pumpama ovog ljeta.

Prodaja, iz skladišta u New Jerseyu i Maineu, bit će dodijeljena u koracima od 100.000 barela odjednom.

Ovaj pristup će stvoriti konkurentan proces nadmetanja koji će osigurati da benzin može teći prema trgovcima na malo prije praznika 4. jula i prodati po konkurentnim cijenama, saopštilo je Ministarstvo energetike. Taj potez ima za cilj pomoći "smanjenju troškova za američke porodice i potrošača", navodi se u saopćenju.

Cijene benzina u prosjeku su oko 3,60 dolara po galonu u cijeloj zemlji od utorka, što je 6 centi više nego prije godinu dana, prema AAA (American Automobile Association). Iskorištavanje rezervi benzina jedna je od rijetkih akcija koje predsjednik može sam preduzeti kako bi pokušao kontrolisati inflaciju, što je obaveza izborne godine za stranku koja kontroliše Bijelu kuću.

"Biden-Harris administracija je laserski fokusirana na snižavanje cijena pumpi za američke porodice, posebno kada vozači kreću na put tokom ljetne sezone", rekla je ministrica energetike Jennifer Granholm u izjavi. "Strateškim oslobađanjem ove rezerve između Dana sjećanja i 4. jula, osiguravamo dovoljne tokove opskrbe u tri države (područja) i na sjeveroistoku u vrijeme kada je to najpotrebnije vrijednim Amerikancima."

Tiskovna sekretarica Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je da se oslobađanje goriva iz sjeveroistočnih rezervi nadovezuje na akcije predsjednika Joea Bidena, demokrate, "na smanjenju troškova plina i energije — uključujući historijska oslobađanja iz Strateških rezervi nafte i najveću investiciju ikada u čistu energiju."

Biden je značajno iscrpio strateške rezerve nafte 2022. godine nakon ruske invazije na Ukrajinu, spustivši zalihe na najniži nivo od 1980-ih. Potez u izbornoj godini pomogao je stabilizaciji cijena benzina koje su rasle nakon rata u Evropi, ali je izazvao pritužbe republikanaca da se demokratski predsjednik igra politike s rezervom namijenjenom za vanredne situacije u državi.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG