Odluka bi mogla otvoriti put administraciji republikanskog predsjednika da brzo pokuša završiti program, iako bi sindikati mogli tražiti od drugog suda da obustavi program.

Američki okružni sudija George O'Toole u Bostonu raspustio je raniju naredbu koju je izdao kojom je pauziran program na nagovor sindikata, koji predstavljaju više od 800.000 federalnih službenika.

O'Toole je zaključio da sindikati nemaju pravni status da osporavaju pravilo.

Američka federacija državnih službenika i drugi sindikati nazvali su nezakonitom ponudu administracije za odgođenu ostavku za više od 2 miliona federalnih civilnih službenika.

"Sindikati nemaju potreban direktan udio u Fork direktivi, ali osporavaju politiku koja utiče na druge, posebno na zaposlene u izvršnoj vlasti", napisao je O'Toole, imenovani od demokratskog bivšeg predsjednika Billa Clintona. "Ovo nije dovoljno."

Kancelarija za upravljanje kadrovima, koja je najavila program u e-poruci od 28. januara pod naslovom "Račvanje na putu", u ponedjeljak je rekla zaposlenima da namjerava zatvoriti program za nove učesnike čim to bude zakonski dozvoljeno.

Od petka se oko 65.000 federalnih službenika prijavilo za otkup, prema zvaničniku Bijele kuće, dok Trumpova administracija pojačava planove da se uključi u široka smanjenja radnih mjesta u cijeloj vladi.

Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

Nacionalni predsjednik Američke federacije vladinih službenika (AFGE) Everett Kelley nazvao je odluku nazadovanjem.

"Važno je da se ova odluka ne bavi zakonitošću programa", rekao je on u izjavi.

Sindikati koji su podnijeli tužbu su tvrdili da je plan najavljen u januaru bio nezakonit i da KP nema ovlaštenja da sprovede program.

Trump, koji je započeo svoj drugi predsjednički mandat 20. januara, imenovao je Elona Muska za "posebnog državnog službenika" koji će nadgledati sveobuhvatne napore pod nazivom Odjel za vladinu efikasnost s navedenim ciljem smanjenja federalne potrošnje i preoblikovanja federalne radne snage Sjedinjenih Država od 2,2 miliona, pročišćavanjem hiljada radnika.

Također je u utorak potpisao izvršnu naredbu o proširenju Muskovog utjecaja i nastavku smanjenja savezne radne snage.

Demokrate i drugi kritičari optužili su Muska, koji je na čelu proizvođača električnih automobila Tesla i raketne kompanije SpaceX, za nepropisno preuzimanje savezne vlade. Neki federalni radnici održali su proteste protiv Muskovih postupaka.

U e-poruci koja je prošlog mjeseca poslana gotovo svim federalnim zaposlenima, OPM je rekao da zaposleni mogu odlučiti da sada daju otkaz i zadrže sve plate i beneficije do 30. septembra.

U e-poruci se navodi da zaposleni mogu ostati na platnom spisku bez potrebe da rade lično i da im se u međuvremenu mogu smanjiti ili ukinuti dužnosti. Zainteresovani zaposleni trebali su samo odgovoriti riječju "ostavka" da bi učestvovali.

Naslov i sadržaj emaila odražavali su poruku koju je Musk, najbogatiji čovjek na svijetu, poslao zaposlenima na Twitteru nakon što je 2022. godine preuzeo platformu društvenih medija, koja se sada zove X.

Kako se rok približavao, Trumpova administracija je ponovila svoje upozorenje da će većina saveznih agencija vjerovatno biti smanjena, što je poruka koju su radnici vidjeli kao pritisak da prihvate ponudu za otkup.

Sindikati su u svojoj tužbi tvrdili da je OPM-ova direktiva o otkupu bila "zapanjujuće proizvoljna" i da je prekršila Zakon o antideficitima, savezni zakon koji zabranjuje agencijama da troše više novca nego što je Kongres prisvojio.

Podstičući zaposlene da uglavnom daju otkaz bez obzira na njihovu agenciju, radne obaveze ili institucionalnu memoriju, OPM ignoriše negativne posledice koje bi ostavke mogle imati na sposobnost vlade da funkcioniše, kažu sindikati.

Na zahtjev sindikata, O'Toole je prošle sedmice odgodio prvobitni rok od 6. februara za zaposlenike da podnesu otkaz do ponedjeljka. Tog dana ga je stavio na čekanje do daljeg naloga suda dok je razmatrao slučaj.

Sindikati su zatražili da se rok u potpunosti stavi na čekanje kako bi im se dalo vremena da traže daljnju pomoć putem suda i osigurali da njihovi članovi mogu donositi odluke na osnovu informacija.

Drugu godinu zaredom rat između Izraela i Hamasa je uzrokovao većinu smrtnih slučajeva novinara, prema podacima objavljenim u srijedu.

Nakon 82 ubijena novinara u Gazi, zemlje s najvećim brojem smrtnih slučajeva su Sudan i Pakistan sa po šest slučajeva, te Meksiko sa pet.

"To ukazuje na povećanu ranjivost novinara na globalnom nivou", rekla je izvršna direktorica CPJ Jodie Ginsberg za VOA o rekordno visokom broju smrtnih slučajeva.

CPJ bilježi ubistvo novinara u svojoj bazi podataka ako ima razumne osnove vjerovati da su možda ubijeni u vezi sa svojim radom. Istraživači grupe imaju dodatne slučajeve u kojima rade na nezavisnoj provjeri da li je novinarstvo bilo faktor smrti.

Ljudi bi trebali brinuti o ubistvima novinara, rekao je Ginsberg, jer je „ubistvo novinara najekstremniji oblik cenzure

„Novinari su ti koji daju informacije i traže informacije koje drugi ljudi žele da sakriju od nas“, rekla je, poput korupcije u vladi i nezakonitih radnji.

Sigurnost medija

Istraživanje CPJ-a pokazalo je da je Izrael odgovoran za 85 slučajeva prošle godine, uključujući 82 u Gazi i tri u Libanu.

Rat Izraela i Hamasa bio je najsmrtonosniji sukob u istoriji za novinare, navodi CPJ. Od utorka je najmanje 169 medijskih radnika ubijeno od terorističkog napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. i izraelske kontraofanzive. Gotovo svi novinari su bili Palestinci.

Ubistva novinara dolaze usred većeg broja mrtvih. Izraelska kontraofanziva je u Gazi ubila više od 47.500 ljudi i ranila više od 100.000 drugih, prema teritorijskom ministarstvu zdravlja, koje ne pravi razliku između civila i boraca. Izraelska vojska kaže da je ubila više od 17.000 militanata.

U Gazi je od 19. januara na snazi krhki sporazum o prekidu vatre kako bi se omogućila razmjena talaca i zarobljenika.

Stražari kažu da je Izrael u nekim slučajevima namjerno gađao novinare, a Ujedinjene nacije su označile restriktivno i nesigurno radno okruženje za medije, rekavši da novinare i slobodu štampe treba "čuvati".

Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova i vojska nisu odgovorili na mejlove Glasa Amerike sa zahtjevom za komentar, ali je Izrael ranije negirao da je ubio novinare.

Glasnogovornik je u decembru odbacio podatke nadzornih organa o medijskim ubistvima.

"Ne prihvatamo ove brojke. Ne vjerujemo da su tačne", rekao je portparol David Mercer na brifingu za novinare. Dodao je, bez dokaza, da Izrael vjeruje da "većina novinara unutar Gaze djeluje pod okriljem Hamasa".

Iza velikog broja smrtnih slučajeva novinara u Gazi stoje pitanja o tome kako će oni na vlasti biti pozvani na odgovornost dok se čini da će enklava početi s obnovom.

"Napadi na novinare u bilo kojoj zemlji mogu imati dugoročne posljedice, a sigurno će desetkovanje novinarskog korpusa u Gazi značiti da imamo mnogo manje novinara za pozivanje na odgovornost onih koji su na vlasti", rekao je Ginsberg.

Globalni trendovi

Izvan rata između Izraela i Hamasa, CPJ je dokumentovao ubistva 39 drugih novinara u 16 zemalja. U zemljama u kojima nadzorni organi već dugo dokumentuju nasilje nad medijima, ubistva novinara mogu imati zastrašujući efekat.

U Meksiku i Pakistanu, novinari su dugo opisali kako su postali oprezni u izvještavanju o osjetljivim temama poput organiziranog kriminala nakon što su njihove kolege ubijene.

"Pakistan je zaista kao minsko polje", rekao je pakistanski novinar Munizae Jahangir za Glas Amerike prošle godine. „Vi ne znate šta su zabranjena područja. Ne znate kada jednom stavite nogu negdje šta će eksplodirati, šta će vam se sljedeće dogoditi. Samo moraš to shvatiti.”

CPJ je dokumentirao šest medijskih ubistava u Pakistanu. Lokalne medijske grupe, koje koriste različite kriterije, navode brojku na desetak.

Sigurnosna pitanja su uobičajeni faktor koji povezuje zemlje u kojima su novinari ubijeni, uključujući Sudan, Pakistan, Haiti i Meksiko.

Jedan od dvojice novinara ubijenih na Haitiju - Markendy Natoux - radio je na marketingu za Kreolsku službu Glasa Amerike.

Dodatni trend u podacima za 2024. je ranjivost slobodnih novinara kojima često nedostaju isti resursi i sigurnosna podrška koju dobijaju zaposleni reporteri, navodi CPJ.

Najmanje 43, ili više od jedne trećine globalnog broja smrtnih slučajeva, su slobodnjaci. Opet, većina njih — 31 novinar — radila je u Gazi.

„Ključno je da se tim slobodnjacima pruži isti nivo obuke i sigurnosne podrške kao i svakom članu osoblja“, rekao je Ginsberg.

CPJ, sa svoje strane, radi na pomoći slobodnim novinarima širom svijeta kroz hitne finansijske grantove, koji se koriste za terapiju, medicinske i pravne naknade ili preseljenje iz sigurnosnih razloga. Druge grupe, poput Rory Peck Trust-a, nude obuku o sigurnosti za slobodne novinare.

Konteksti se razlikuju od zemlje do zemlje, ali Ginsberg kaže da je ukorijenjena nekažnjivost ili nedostatak pravde još jedan niz koji objašnjava zašto su određene zemlje opasnije.

Haiti, Izrael, Irak, Sirija, Meksiko, Mjanmar i Pakistan također se svrstavaju među najgore zemlje na svijetu u pogledu nekažnjivosti ubistava novinara, navodi CPJ.

Julie Pace, izvršna urednica AP-a, rekla je da je Bijela kuća obavijestila neprofitnu novinsku agenciju da će AP biti blokiran na događaju Ovalnog ureda ako kuća ne uskladi svoje uređivačke standarde s Trumpovom izvršnom naredbom od 20. januara o preimenovanju Meksičkog zaljeva u Američki zaljev.

Novinar AP-a pokušao je da uđe na događaj u Bijeloj kući u utorak poslijepodne, ali je odbijen. Kasnije u utorak uveče, drugom novinaru AP-a zabranjen je događaj u Diplomatskoj sobi Bijele kuće.

“Kao globalna novinska organizacija, Associated Press svakodnevno informiše milijarde ljudi širom svijeta činjeničnim, nestranačkim novinarstvom”, rekao je Pace u izjavi.

"Alarmantno je da će Trumpova administracija kazniti AP zbog njegovog nezavisnog novinarstva", rekao je Pace. “Ograničavanje našeg pristupa Ovalnom uredu na osnovu sadržaja govora AP-a ne samo da ozbiljno otežava pristup javnosti nezavisnim vijestima, već očigledno krši Prvi amandman.”

Udruženje dopisnika Bijele kuće, ili WHCA, također je osudilo odluku kao "neprihvatljivu".

“Bijela kuća ne može diktirati kako novinske organizacije izvještavaju vijesti”, rekao je predsjednik WHCA Eugene Daniels u izjavi.

Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev Glasa Amerike za komentar kao odgovor na izjave AP-a i WHCA.

Ubrzo nakon inauguracije, Trump je potpisao izvršnu naredbu o preimenovanju Meksičkog zaljeva i Denali, najvišeg vrha Sjeverne Amerike. Prema njegovoj naredbi, Meksički zaljev bi bio preimenovan u Američki zaljev, a Denali bi se vratio u Mount McKinley - njegovo ime prije nego što ga je predsjednik Barack Obama promijenio 2015. godine.

Nekoliko dana kasnije, AP je objavio da će novinska agencija i dalje spominjati vodeno tijelo kao Meksički zaljev, uz priznavanje novog imena koje je Trump odabrao. AP je naveo da je donio tu odluku jer zaljev nosi ime Meksičkog zaljeva više od 400 godina i da druge zemlje i međunarodna tijela ne moraju da priznaju promjenu imena.

Međutim, budući da područje planine Aljaske u potpunosti leži u Sjedinjenim Državama i Trump ima ovlaštenje da promijeni ime, AP je rekao da će koristiti ime Mount McKinley.

Hiljade novinara i pisaca širom svijeta prate stil AP-a.

Glas Amerike obično slijedi stil AP-a, ali urednik za standarde VOA-e najavio je krajem januara da će taj medij financiran od strane Kongresa, ali urednički nezavisan, početi spominjati vodenu površinu kao Američki zaljev, uz planinu kao Mount McKinley.

Neke informacije u ovom izvještaju stigle su iz Associated Pressa.