Linkovi

Najvažnije

Biden očekuje da Kongres usvoji zakone o infrastrukturi i državnoj potrošnji

Predsjednik Joe Biden govori o ekonomiji u Istočnoj sobi Bijele kuće, 16. septembra 2021.

Predsjednik Joe Biden izrazio je uvjerenje da će Kongres usvojiti zakon o infrastrukturi i dopunski zakon o budžetu, dok demokrate pokušavaju da "upumpaju" hiljade milijardi dolara u američku ekonomiju.

Demokrate u Kongresu pripremaju zakon o potrošnji od 3.500 milijardi dolara kojim bi se finansiralo staranje o djeci, državni koledži i drugi socijalni programi, podizanjem poreza za najbogatije Amerikance.

"U proteklih 40 godina, bogati su se još obogatili", rekao je Biden. "Direktori firmi su zarađivali oko 20 plata prosječnog radnika svoje kompanije. Danas zarađuju oko 350 puta više. To jednostavno nije pošteno."

Demokratska stranka pokušava da usvoji veliki zakonski paket koji ide u paru sa prijedlogom zakona o infrastrukturi, vrijednim hiljadu milijardi dolara, koji ima dvostranačku podršku.

"Znam da je pred nama dug put ali sam uvjeren da će iz Kongresa na moj sto stići i dvostranački plan o infrastrukturi i plan 'Izgradimo ponovo bolje' (Build Back Better)", rekao je Biden, govoreći o prijedlogu zakona o državnoj potrošnji.

Dok plan o infrastrukturi ima podršku obje stranke, demokrate u Senatu, gdje imaju tijesnu kontrolu, imaju težak put da dovrše plan kojim bi se proširila izdvajanja za socijalnu zaštitu i druge programe.

Budući da republikanci odbijaju da podrže plan o 3.500 milijardi dolara pa čak i pregovaraju o njemu, senatske demokrate razmatraju opciju poznatu kao "pomirenje budžeta" da bi usvojili zakon prostom većinom.

Stranka mora da ubijedi svoje sopstvene, umerene članove, kao što su senatori Joe Manchin​ iz Zapadne Virginije i Kyrsten Sinema iz Arizone da podrže prijedlog. Oboje su postavljali pitanja o cijeni i sadržaju prijedloga.

"Republikanski guverneri podrivaju borbu protiv Covida"

Biden je u četvrtak također oštro kritikovao guvernere Floride i Texasa, optužujući republikanske lidere da rade "sve što je u njihovoj moći da potkopaju zahtjeve koji spašavaju život" - zahtjeve koje je predložio da zaustavi širenje Covida-19.

Neki republikanski guverneri među kojima su Greg Abbott iz Texasa i Ron DeSantis iz Floride, obećali su da će se boriti protiv obaveze vakcinisanja u velikim kompanijama - mjera koje je Biden najavio prošle nedjelje zbog rasta broja hospitalizacija i smrtnih slučajeva od Covida-19 u zemlji, pretežno među nevakcinisanima.

Demonstranti protiv obavezne vakcinacije u tuči sa učesnicima suprotnog skupa ispred gradske skupštine u Los Angelesu 14. avgusta 2021.
Demonstranti protiv obavezne vakcinacije u tuči sa učesnicima suprotnog skupa ispred gradske skupštine u Los Angelesu 14. avgusta 2021.

Guverner Mississippi​ja Tate Reeves je ranije ove nedjelje Bidenovu odluku o obaveznoj vakcinaciji uporedio sa tiranijom.

"Predložim da se od ljudi traži da se vakcinišu protiv Covida a guverner te države to nazove 'tiranskim potezom?'", izjavio je Biden dodajući da je pandemija ubila više od 660.000 ljudi u SAD.

"Ovo je najgora vrsta politike i odbijam da učestvujem u tome", rekao je Biden dodajući da je politika koju je iznijela Bijela kuća "ono što nam nauka kaže da uradimo".

Neke države koje predvode republikanci i značajna manjina Amerikanaca prkose preporukama zdravstvenih zvaničnika o vakcinaciji, navodeći da se time krše njihove lične slobode.

Samo 63 posto Amerikanaca koji mogu da se vakcinišu primilo je bar jednu dozu vakcine, zbog čega SAD po stopi vakcinacije zaostaju za mnogim razvijenim ekonomijama.

Očekuje se da će republikanci na sudovima osporavati Bidenovu politiku vakcinacije a među njima je državni tužilac Arizone, Mark Brnovich, koji je prvi podnio tužbu protiv administracije u utorak.

DeSantis je zaprijetio da će novčano biti kažnjeni gradovi i okruzi koji zahtijevaju od svojih zaposlenih da se vakcinišu protiv Covida-19, navodeći da se time krši državni zakon Floride.

See all News Updates of the Day

Samir Beharić: Birači se odlučili za građansku opciju u Predsjedništvu, na drugim nivoima nisu imali mnogo izbora

Samir Beharić: Birači se odlučili za građansku opciju u Predsjedništvu, na drugim nivoima nisu imali mnogo izbora
please wait

No media source currently available

0:00 0:07:38 0:00

Rezultate Općih izbora u BiH za Glas Amerike je komentirao Samir Beharić iz njemačkog Marshall fonda Sjedinjenih Država.

update

Sjedinjene Države sankcionisale Fadila Novalića i Slobodana Stankovića koji je blizak Dodiku

Fadil Novalić dolazi u Sud BiH zbog afere „Respiratori”, 29. januar 2021. (Foto: BIRN BiH)

Sjedinjene Države sankcionisale su premijera FBiH Fadila Novalića. Sankcionisan je i Slobodan Stanković, vlasnik firme Integral inženjering i blizak Miloradu Dodiku, kao i njegova firma. U reakciji, Antony Blinken je rekao kako političari ne trebaju koristiti javne resurse za ličnu korist.

U svom službenom svojstvu premijera FBiH, Novalić je zloupotrijebio podatke o penzionerima u korist vlastite političke stranke i suprotno zakonima BiH, saopćio je Ured za kontrolu imovine stranaca Ministarstva financija SAD-a

Dalje se navodi da je Novalić u sedmici prije izbora 2018. koristio podatke o penzionerima do kojih je došao preko službenog položaja kako bi slao pisma u kojima je naveo svoja postignuća i obećavao povećanje penzija u zemlji u kojoj pitanje penzija ima jaku političku važnost

Ova radnja krši zakon BiH i odražava širi, javno objavljen obrazac korištenja njegovog položaja političkog uticaja za ličnu ili stranačku korist, podriva demokratske procese ili institucije u BiH, stoji u obrazloženju.

„Novalić je danas uvršten na listu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u aktivnostima ili politikama koje podrivaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu”, Ured za kontrolu imovine stranaca Ministarstva finansija SAD

Arhiv - Slobodan Stanković (Foto: CIN)
Arhiv - Slobodan Stanković (Foto: CIN)

Sankcionisan je i Slobodan Stanković, jedan od najbogatijih pojedinaca u BiH, dugogodišnji je vlasnik Integral Inženjering A.D. Laktaši, velike inženjerske firme u RS.

Pod sankcijama je i njegova kompanija.

„Stanković i njegova kompanija povezivane su sa korupcijom u građevinskom sektoru u kojem su Integralu dodjeljivani neki od najvećih projekata u RS zahvaljujući bliskosti sa rukovodstvom RS”, obrazlaže se u odluci. „Veliki građevinski projekti često su dodjeljivani Stankoviću bez fer i otvorene konkurencije. Većina Stankovićevog bogatstva potiče iz javnih sredstava.”

Kako navodi Ured za kontrolu imovine stranaca, Stanković je također bivši vlasnik Alternativne televizije d.o.o. Banja Luka (ATV), medijske kuće koja je ranije uvrštena na listu i koja je pod ličnom kontrolom korumpiranog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika.

„Stanković je danas uvršten na listu u skladu sa Izvršnom odredbom 14033 jer je u materijalnom smislu pomagao, sponzorisao, ili osiguravao finansijsku, materijalnu ili tehnološku podršku ili sredstva ili usluge direktno, ili kao potporu Dodiku. Kompanija Integral je danas uvrštena na listu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 jer je u vlasništvu ili pod kontrolom, ili je djelovala ili se čini da je djelovala u ime Stankovića direktno ili indirektno”, obrazloženo je.

Sankcije uključuju blokadu imovine u Sjedinjenim Državama. Također se državljanima SAD-a zabranuju transakcije koje uključuju imovinu osoba koje su pod sankcijama.

Američka ambasada u Sarajevu navela je na Twitteru: „Sjedinjene Države će upotrijebiti sva sredstva koja su im na raspolaganju kako bi pozvala na odgovornost one koji potkopavaju demokratske procese u BiH ili podržavaju destabilizirajuće aktivnosti.”

Uvedene sankcije komentarisao je američki državni sekretar Antony Blinken, rekavši kako "političke stranke i lideri ne bi trebali biti u mogućnosti da koriste javne resurse za vlastitu korist, a ljudi se ne bi trebali obogatiti pomažući im".

UN: Ruska aneksija je neprihvatljiva i pravno ništavna

UN: Ruska aneksija je neprihvatljiva i pravno ništavna
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:20 0:00

Prvi čovjek UN-a Antonio Guterres izjavio je da ruska aneksija nema pravnu valjanost te je za zajednicu naroda svijeta - neprihvatljjiva.

Biden: SAD će poštovati međunarodne granice Ukrajine

Joe Biden

Povodom ruske aneksije ukrajinskih okupiranih teritorija saopćenjem se oglasio američki predsjednik Joe Biden.

"Sjedinjene Države osuđuju današnji lažni pokušaj Rusije da pripoji suvereni ukrajinski teritorij. Rusija krši međunarodno pravo, gazi Povelju Ujedinjenih naroda i posvuda pokazuje svoj prezir prema miroljubivim narodima.

Ne griješite: te radnje nemaju legitimitet. Sjedinjene Države uvijek će poštovati međunarodno priznate granice Ukrajine. Nastavit ćemo podupirati napore Ukrajine da ponovno uspostavi kontrolu nad svojim teritorijem jačanjem vojnim i diplomatskim putem, uključujući kroz 1,1 milijardu dolara dodatne sigurnosne pomoći koju su Sjedinjene Države najavile ove sedmice.

Kao odgovor na ruske lažne tvrdnje o aneksiji, Sjedinjene Države, zajedno s našim saveznicima i partnerima, danas najavljuju nove sankcije. Ove će sankcije nametnuti troškove pojedincima i subjektima -- unutar i izvan Rusije -- koji pružaju političku ili gospodarsku potporu nezakonitim pokušajima promjene statusa ukrajinskog teritorija. Okupit ćemo međunarodnu zajednicu da osudi ove poteze i da Rusiju pozove na odgovornost. Nastavit ćemo opskrbljivati Ukrajinu opremom koja joj je potrebna da se odbrani, nepokolebani drskim naporima Rusije da prekroji granice svog susjeda. I radujem se potpisivanju zakona od strane Kongresa koji će osigurati dodatnih 12 milijardi dolara za potporu Ukrajini.

Pozivam sve članove međunarodne zajednice da odbace ruske nezakonite pokušaje aneksije i da budu uz narod Ukrajine koliko god je potrebno.", stoji u izjavi Predsjednika SAD Joe Bidena povodom ruske aneksije ukrajinskih okupiranih teritorija.

O novonastalim okolnostima oglasio se i savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan otkrivajući da je razgovarao sa glavnim sekretarom NATO saveza Jensom Stoltenbergom.

"Razgovarali su o zajedničkoj zabrinutosti zbog nelegitimnih pokušaja Rusije da navodno pripoji ukrajinski teritorij putem lažnih referenduma i izrazili svoju čvrstu predanost suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. Nakon očite sabotaže plinovoda Nord Stream u Baltičkom moru, razgovarali su o zaštiti kritične infrastrukture." stoji u pisanoj reakciji.

Rusija anektirala otete dijelove Ukrajine

Ceremony to declare Russia's annexation of four Ukrainian territories held in Moscow

Ruski predsjednik Vladimir Putin otvorio je ceremoniju u Kremlju kojom je započeo proces pripajanja dijelova Ukrajine Rusiji, prkoseći međunarodnom pravu.

Ceremonija pripajanja održana je raskošnoj bijelo-zlatnoj dvorani Svetog Jurja u Kremlju gdje su Putin i čelnici četiri regije Ukrajine potpisali ugovore za njihovo pridruživanje Rusiji, u oštroj eskalaciji sedmomjesečnog sukoba.

U govoru koji je prethodio ceremoniji potpisivanja sporazuma o pripajanju četiri ukrajinske regije Rusiji, Putin je upozorio da njegova zemlja nikada neće odustati od okupiranih područja i da će ih štititi kao dio svog suverenog teritorija.

Pozvao je Ukrajinu da sjedne za pregovore o okončanju borbi, ali je oštro upozorio da Rusija nikada neće predati kontrolu nad regijama Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporizhzhia. Optužio je Zapad za raspirivanje neprijateljstava kao dio svog plana da Rusiju pretvori u "koloniju" i "gomilu robova".

Putin i njegovi vojni dužnosnici otvoreno su upozorili Ukrajinu da ne poduzima ofanzivu kako bi povratila regije, rekavši da će Rusija to promatrati kao čin agresije na svoj suvereni teritorij i da neće oklijevati upotrijebiti “sva raspoloživa sredstva” za odmazdu, pozivajući se na nuklearni arsenal.

Događaj u Moskvi kojim se slavi pripajanje otetih ukrajinskih teritorija.
Događaj u Moskvi kojim se slavi pripajanje otetih ukrajinskih teritorija.

Glasanje u Ukrajini organizirano od strane Kremlja i nuklearno upozorenje pokušaj su Putina da izbjegne nove poraze u Ukrajini koji bi mogli ugroziti njegovu 22-godišnju vladavinu.

Rusija kontrolira većinu regija Luhansk i Kherson, oko 60% regije Donetsk i veliki dio regije Zaporizhzhia gdje je preuzela kontrolu nad najvećom nuklearnom elektranom u Europi.

Ceremonija dolazi tri dana nakon završetka "referenduma" o pridruživanju Rusiji koje je orkestrirao Kremlj, a koje su Kijev i Zapad odbacili kao čisto otimanje zemlje, održano uz prijetnju oružjem i temeljeno na lažima.

Separatističke regije Donjecka i Luganska u istočnoj Ukrajini podupire Moskva od proglašenja neovisnosti 2014., nekoliko sedmica nakon aneksije ukrajinskog poluotoka Krima. Južnu regiju Herson i dio susjednog Zaporožja Rusija je zauzela ubrzo nakon što je Putin poslao trupe u Ukrajinu 24. februara.

Oba doma ruskog parlamenta koji je pod kontrolom Kremlja sastat će se sljedeće sedmice kako bi potpisali ugovore za pridruživanje regija Rusiji i poslali ih Putinu na odobrenje.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG