Sada, 20 mjeseci nakon što je stupio na funkciju predsjednika, opasnosti su još gore, a Bidenova upozorenja su strašnija - a granice njegove vlastite sposobnosti da riješi problem su jasnije.
Bivši predsjednik Donald Trump nastavlja podsticati neosnovanu tvrdnju da su izbori 2020. namješteni, a čak se i sada zalaže da se rezultati u određenim državama povuku iako je tu neistinu odbacilo desetine sudova i državni sekretar za pravosuđe iz njegove administracije. Vjerovanje se duboko ukorijenilo u Republikanskoj stranci, s desetinama kandidata koji su insistirali da je Trump bio u pravu.
Nikada u historiji zemlje izbori se nisu održavali u klimi u kojoj je jedna stranka tako direktno dovodila u pitanje integritet izbornog procesa i aktivno nastojala da potkopa povjerenje u njega.
„Ovdje smo u situaciji bez presedana, jer je Bidenov prethodnik pokazao flagrantno zanemarivanje Ustava Sjedinjenih Država, a sada drugi slijede taj put. Moglo bi biti opasno”, rekao je historičar s Princetona Sean Wilentz, koji je bio među grupom pozvanih u Bijelu kuću da današnje izazove stavi u historijski kontekst.
Biden je otkrio koliko je teško suprotstaviti se narativu inspiriranom Trumpom i milionima Amerikanaca koji u to vjeruju. Trumpovi saveznici obilaze zemlju i prodaju laži o izborima 2020. i teorijama zavjere o glasačkim mašinama, dok su republikanski kandidati koji se kandiduju za funkciju ove godine ponavljali njegove laži svojim pristalicama – poruke koje su dospjele do širokog auditorijuma.
Svaki američki predsjednik se zaklinje da će „čuvati, štititi i braniti” Ustav SAD-a, ali čak ni u uobičajenim vremenima ne postoji priručnik za njegovo očuvanje. Biden je položio tu zakletvu jer se nacija suočavala s izazovima bez premca još možda od građanskog rata u SAD-u, prema mišljenju nekih historičara.
U govoru ranije ovog mjeseca u dvorani Independence Hall u Philadelphiji, Biden je opisao demokratiju kao „napadnutu” i obećao da je njegov posao da je brani. Ali također je rekao da rješenje mora biti veće od njega, da ne može sam vratiti ono što vidi kao višegodišnje nazadovanje američkih političkih normi.
„Dugo smo sebi govorili da je američka demokratija zagarantovana. Ali nije”, rekao je. „Moramo je braniti, štititi, braniti se – svako od nas.”
Da li je i sam Biden učinio dovoljno?
Čini se da njegovi napori u uvjeravanju nisu doveli do značajnije promjene u javnom mnijenju. Njegovo nastojanje da se donese zakon o glasačkim pravima u Kongresu je uglavnom propalo.
Osim predsjednikovih sve drastičnijih upozorenja, zvaničnici Bijele kuće ukazuju na napore administracije da progura zaštitu prava glasa kroz Kongres i Zakonu o prebrojavanju glasova, koji bi popravio nejasnoće koje su iskoristili Trump i njegovi saveznici.
Ministarstvo pravde procesuira one koji su nasilno upali u Capitol. Optuženo je više od 870 osoba, a osuđeno više od 400 osoba.
Administracija je također alarmirala zbog domaćih ekstremističkih grupa. Sve je više preklapanja s političkim nasiljem, jer se čini da je sve veći broj vatrenih Trumpovih pristalica koji su spremni uzvratiti udarac FBI-ju ili drugima za koje smatraju da idu predaleko u istrazi protiv bivšeg predsjednika. Vijeće za nacionalnu sigurnost razvilo je strategiju cijele vlade za borbu protiv domaćeg nasilnog ekstremizma, koji su američki obavještajni zvaničnici nazvali najvećom prijetnjom domovinskoj sigurnosti.
Dok su birači prijetnje demokratiji ocijenili kao najvažnije pitanje uoči izbora na sredini mandata, prema anketi NBC Newsa krajem prošlog mjeseca, teorije zavjere koje su zastupali Trump i njegovi saveznici uspjele su da posijaju sumnje u integritet američkih izbora u velikom broju sloju stanovništva.
Dvije trećine republikanaca vjeruje da Biden nije legitimno izabran za predsjednika, prema anketi AP-NORC-a. Oni vjeruju da su glasovi zamijenjeni, ili da su glasačke mašine masovno korumpirane, ili da su lažni glasački listići išli u korist Bidena jer je politika iz doba pandemije učinila glasanje previše lakim.
Kandidati koje podržava Trump pobjeđuju na predizborima, a neki će stići u Kongres. U državama je skoro 1 od 3 republikanska kandidata za funkcije koje imaju ulogu u nadgledanju, potvrđivanju ili odbrani izbora, a podržavaju poništavanje rezultata predsjedničke utrke 2020.
Kandidati su nagovijestili novu spremnost da jednostavno odbiju prihvatiti rezultate ako izgube. A izborni radnici širom zemlje dobijaju prijetnje smrću i maltretirani su na internetu, što je mnoge natjeralo da podnesu ostavku.
„Vrlo jasno se igramo vatrom s nekim od novih taktika, omogućavajući im da se prošire širom zemlje”, rekao je Matthew Weil, izvršni direktor programa za demokratiju u istraživačkom centru Bipartisan Policy Center.
Provjera antidemokratskih snaga unutar Trumpizma nije samo politički cilj, to je i politički poduhvat, a to zamagljuje sliku.
Bidenovi saradnici kažu da je njegovo najbolje oružje u pokušaju očuvanja demokratije njegova upotreba govornice za nasilnike kako bi biračima jasno stavio do znanja da oni igraju vitalnu ulogu u učešću u izbornom procesu i odlučivanju koga će staviti na pozicije od uticaja.
On nije jedini koji zvoni na uzbunu. Specijalni kongresni komitet koji istražuje napad na Capitol 2021. prenio je istu poruku, kao i izborni zvaničnici u državama širom zemlje, historičari i drugi zakonodavci.
Predsjednikove primjedbe uglavnom su odbacili republikanci koji nisu voljni raskinuti s Trumpom.
Bivši potpredsjednik Mike Pence, kojem su Trumpove pristalice zaprijetile da će ga objesiti 6. januara i koji se sakrio na sigurnoj lokaciji ispod zgrade dok su ga mase lovile po hodnicima, osudio je Bidenove komentare nakon govora u Philadelphiji.
„Nikada u historiji naše nacije predsjednik nije stao pred američki narod i optužio milione svojih sunarodnika da predstavljaju prijetnju ovoj zemlji”, rekao je Pence u obraćanju konzervativcima.
Ipak, borba sa kojom se nacija suočava prevazilazi političke partije. I „dok se dovoljno ljudi ne bori za zaštitu i izgradnju naše demokratije, groznica koju vidimo danas će se nastaviti”, rekla je Melody Barnes, čelnica Instituta za demokratiju Karsh Univerziteta Virginije.
Najbliža paralela, kažu historičari, bila je era građanskog rata, kada je rat izbio nakon što južne države nisu priznale da je Abraham Linckoln izabran za predsjednika. Nakon završetka borbi, postojalo je kontinuirano odbijanje da se prihvati vladavina zakona tokom Rekonstrukcije, jer su se širili duboki rasizam i nasilje, što je na kraju rezultiralo erom Jima Crowa.
U kritičnim trenucima, američki lideri su zauzeli stav da zaštite naciju od nje same. George Washington je napustio funkciju kako bi osigurao da će i budući lideri voljno otići. Gerald Ford je pomilovao Richarda Nixona nakon Watergatea - krajnje nepopularnog poteza 1974. godine, ali na koji se od tada više gledalo kao na pokušaj da se zemlja izgura iz nacionalne noćne more.
Biden je na samitu prošle sedmice o borbi protiv nasilja podstaknutog mržnjom govorio o tome kako se dobro osjećao prije mnogo godina kada je uspješno radio s republikancima u Senatu na produženju zakonskih propisa o glasačkim pravima. „A ja sam mislio, pa, znaš, mržnja se može pobijediti”, rekao je.
„Ali to se samo krije”, rekao je sa uzdahom. „A kada mu se da kiseonik, on izlazi ispod kamenja.”
