Najnovije
Biden: SAD razmatraju diplomatski bojkot Olimpijskih igara u Pekingu
Sjedinjene Države razmatraju diplomatski bojkot Zimskih olimpijskih igara u Pekingu, potvrdio je u četvrtak predsjednik Joe Biden, što bi bio vid protesta zbog stanja ljudskih prava u Kini, uključujući i, kako Washington smatra, genocid protiv muslimanske manjine.
"To je nešto što razmatramo", rekao je Biden tokom susreta sa kanadskim premijerom Justinom Trudeauom, u odgovoru na pitanje novinara da li se razmatra diplomatski bojkot.
Diplomatski bojkot bi značio da američki zvaničnici ne bi prisustvovali otvaranju Olimpijskih igara u februaru.
Američka odluka da ne šalje diplomate predstavljala bi osudu kineskog predsjednika Xi Jinpinga nekoliko dana nakon njegovog virtuelnog sastanka sa Bidenom, prvog dugog razgovora dvojice lidera od kako je Biden preuzeo položaj, ocjenjuje agencija Rojters.
Aktivisti i članovi Kongresa iz obje stranke vrše pritisak na Bidenovu administraciju da diplomatski bojkotuje Olimpijske igre, imajući u vidu da američka vlada optužuje Kinu za genocid protiv muslimanskih etničkih grupa u zapadnom regionu Šinđang. Peking odbacuje te optužbe.
Portparolka Bijele kuće Jen Psaki je na redovnoj konferenciji za novinare u četvrtak rekla da se bojkot razmatra zbog zabrinutosti u pogledu poštovanja ljudskih pava u Šinđangu.
"Postoje oblasti u pogledu kojih smo zabrinuti: kršenje ljudskih prava. Ozbiljno smo zabrinuti. Svakako, postoji niz faktora dok razmatramo naše prisustvo", rekla je Psaki, ali je odbila da kaže kada bi odluka mogla da bude donesena.
U Bijeloj kući postoji sve veći konsenzus da američki zvaničnici ne bi trebalo da prisustvuju Olimpijskim igrama, prenosi Reuters pozivajući se na neimenovane izvora upoznate sa situacijom.
Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je prošle nedjelje da Washington razgovara sa zemljama širom svijeta o tome "kakvi su njihovi stavovi o učešću".
Pojedini republikanski članovi Kongresa zalažu se za potpuni bojkot Olimpijskih igara u Pekingu. Predsjedavajuća Predstavničkog doma, demokrata Nancy Pelosi, podržala je diplomatski bojkot, navodeći da će globalni lideri koji prisustvuju igrama izgubiti moralni autoritet.
See all News Updates of the Day
Trump kaže da će uvesti carine od 25 posto na automobile, farmaceutske proizvode i poluvodiče
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u utorak da namjerava uvesti carine na automobile od "oko 25%" i slične carine na uvoz poluprovodnika i farmaceutskih proizvoda, što je posljednja u nizu mjera koje prijete da ugroze međunarodnu trgovinu.
Trump je u petak rekao da će nameti na automobile doći već 2. aprila, dan nakon što bi mu članovi njegovog kabineta trebali dostaviti izvještaje u kojima će iznijeti opcije za niz uvoznih dažbina dok on želi da preoblikuje globalnu trgovinu.
Trump je dugo kritikovao ono što on naziva nepravednim tretmanom američkog izvoza automobila na strana tržišta.
Evropska unija, na primjer, naplaćuje carinu od 10% na uvoz vozila, četiri puta više od carinske stope američkih putničkih automobila od 2,5%. Međutim, SAD ubiru carinu od 25% na "pick up" iz drugih zemalja osim Meksika i Kanade, porez koji čini vozila vrlo profitabilnim za proizvođače automobila u Detroitu.
Visoki predstavnik EU za trgovinu Maros Sefcovic sastat će se u srijedu u Washingtonu s američkim kolegama - ministrom trgovine Howardom Lutnickom, Trumpovim kandidatom za trgovinskog predstavnika SAD-a Jamiesonom Greerom i direktorom Nacionalnog ekonomskog vijeća Kevinom Hasettom - kako bi razgovarali o različitim carinama kojima prijeti Trump.
Na pitanje da li bi EU mogla izbjeći recipročne carine koje je predložio prošle sedmice, Trump je ponovio svoju tvrdnju da je EU već signalizirala da će sniziti carine na američke automobile na američku stopu, iako su zakonodavci EU to negirali.
Rekao je da će vršiti pritisak na zvaničnike EU da povećaju američki uvoz automobila i drugih proizvoda.
Trump je u utorak rekao novinarima na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi da će sektorske tarife na farmaceutske proizvode i poluvodiče također krenuti od "25% ili više", što će značajno porasti tokom godine.
Nije naveo datum za objavljivanje tih tarifa i rekao je da želi dati malo vremena proizvođačima lijekova i poluvodičkih čipova da osnuju američke fabrike kako bi mogli izbjeći carine.
Trump je rekao da očekuje da će neke od najvećih svjetskih kompanija objaviti nove investicije u Sjedinjenim Državama u narednih nekoliko sedmica. Nije dao više detalja.
Od svoje inauguracije prije četiri sedmice, Trump je uveo carinu od 10% na sav uvoz iz Kine, povrh postojećih nameta, zbog kineskog neuspjeha da zaustavi trgovinu fentanilom. Također je najavio, a potom odgodio na mjesec dana, carine od 25% na robu iz Meksika i neenergetski uvoz iz Kanade.
On je također odredio 12. mart za uvođenje tarifa od 25% na sav uvezeni čelik i aluminijum, eliminirajući izuzeća za Kanadu, Meksiko, Evropsku uniju i druge trgovinske partnere. Trump je također najavio da će se ove tarife primjenjivati na stotine uvezenih proizvoda od čelika i aluminija.
Prošle sedmice je uputio svoj ekonomski tim da osmisli planove za nametanje recipročnih carina koje odgovaraju tarifnim stopama svake zemlje.
Carina na uvoz automobila od 25% promijenila bi igru za globalnu automobilsku industriju koju se već potresaju od neizvjesnosti uzrokovane Trumpovom tarifnom dramom.
Afganistanske izbjeglice zabrinute za budućnost u Americi
Afganistanske izbjeglice u Sjedinjenim Državama su zabrinute zbog svog statusa dok se Trumpova administracija obračunava s ilegalnom imigracijom.
Trumpova podrška pregovorima o denuklearizaciji sa Rusijom i Kinom budi nadu
Zagovornici kontrole naoružanja nadaju se da će nove riječi podrške denuklearizaciji američkog predsjednika Donalda Trumpa dovesti do pregovora s Rusijom i Kinom o smanjenju nuklearnog naoružanja. Steve Hermann izvještava iz Bijele kuće.
Saipan: Destinacija porođajnog turizma za kineske majke
Takozvani porođajni turizam ne događa se samo na kopnu SAD-a. Trudne Kineskinje odlaze na teritorij SAD-a mnogo bliže Kini da bi rodile djecu i za njih dobile željeno američko državljanstvo. Yu Yao i Jiu Dao izvještavaju iz glavnog grada Sjevernog Marijanskog otočja.
Prijetnje radikalizacijom i pritisci na Sud BiH uoči presude Dodiku
Manje od 24 sata je ostalo do posljednjeg planiranog ročišta u Sudu Bosne i Hercegovine u predmetu koji se vodi protiv Milorada Dodika, predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), i Miloša Lukića, vd. Službenog glasnika tog entiteta.
Oni se terete za nepoštivanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, a prijeti im zatvorska kazna do pet godina i zabrana političkog djelovanja.
Iako se iščekuje ishod jednogodišnjeg procesa pred ovom pravosudnom institucijom, pritisci na Sud BiH su sve veći.
Sa jedne strane, vodstvo RS-a prijeti "radikalnim odlukama", dok sa druge to rade predstavnici vlasti susjedne Srbije i Mađarske.
Dodik je optužen za potpisivanje predsjedničkih ukaza i proglašavanje važećim dva neustavna zakona Republike Srpske koja je visoki predstavnik Christian Schmidt prethodno poništio.
Uz Dodika, sudi se i Milošu Lukiću, direktoru Službenog glasnika RS, koji je optužen za objavljivanje tih ukaza i zakona prema kojima se odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH ne bi primjenjivale na teritoriji tog entiteta.
Šta su rekli Vučić i Orban?
Rukovodstvo RS-a održalo je 17. februara naveče sastanak u Banjoj Luci na kojem je upozorilo da će povući "radikalne poteze" ako Sud BiH osudi Dodika.
Za 19. februar je najavljen i sastanak entitetske Vlade sa svim gradonačelnicima i načelnicima opština i gradova u RS-u.
Na sastanku je podržano stalno zasjedanje Narodne skupštine RS-a, koja bi trebala donijeti odluke kao odgovor, te je zaprijećeno napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko bi Dodik bio osuđen.
Pritisku na Sud BiH se priključio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, poručivši u Budimpešti 17. februara kako se nada da "u BiH neće donositi presude koje bi mogle ugroziti stabilnost".
Dva dana pred posljednje ročište i premijer Mađarske Viktor Orban pozvao je na "prestanak kažnjavanja Dodika", koji je od ranije sa kompletnim rukovodstvom RS-a pod sankcijama Sjedinjenih Država i Evropske unije zbog korupcije i podrivanja BiH.
"Novi vjetrovi međunarodne politike daju nadu da se politički napadi na Dodika konačno moraju zaustaviti", napisao je Orban na društvenoj mreži X nakon što je sa Dodikom razgovarao 17. februara u Budimpešti.
Kako u Sudu BiH odgovaraju na pritiske?
Iz Suda Bosne i Hercegovine nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o pritiscima i prijetnjama uoči izricanja presude Dodiku, uz navode da ne daju komentare o postupcima koji su u toku, "nego postupa u skladu sa zakonom".
"Sudijska etika i odgovornost podrazumijevaju obaveznost postupanja u skladu sa zakonima, pravilima i principima pravde, kao i očuvanje povjerenja u pravosudni sistem. Dakle, Sud BiH štiti vladavinu prava i ne komentariše slučajeve koji su predmet postupka, ne želimo narušiti povjerenje građana u nepristrasnost Suda i rad pravosuđa", naveli su u Sudu BiH na upit RSE.
I Sanin Bogunić, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, zaduženog za imenovanje i rad sudija i tužilaca, za RSE je rekao kako ne bi da "daje izjave zbog sudskog postupka koji je u toku".
"Po potrebi ćemo adekvatno reagovati, u skladu sa nadležnostima Vijeća", rekao je Bogunić.
Kenan Ademović, advokat i profesor prava na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, za RSE ističe kako sutkinja Sena Uzunović koja vodi taj postupak, uz vijeće od još dvoje sudija, ne smije da bude pod pritiskom.
"Vijeće mora da sudi po zakonu koji se koristi u tom postupku i donijeti onu odluku koja se zasniva na materijalnim dokazima, vještacima i svjedocima odbrane i Tužilaštva BiH. Ne može na njega da utječe ni Republika Srpska, ni Federacija, ni Brčko distrikt BiH. Jedino tako možemo krenuti u Evropsku uniju. Vladavina prava je jedan od Kopenhaških uvjeta iz 1995. godine", istakao je Ademović.
Vlado Adamović, advokat i bivši sudija Suda BiH, navodi za RSE kako je poznato da su prijetnje radikalnim mjerama iz RS pritisak na Sud BiH.
No, on je mišljenja i kako su najnovije prijetnje radikalnim mjerama iz RS ponavljanje ranije izrečenih prijetnji.
"Ovo što je zadnje napravljeno u RS je samo ponavljanje, o tome se raspravljalo i prije dva-tri mjeseca. O tome se raspravljalo i kad se Narodna skupština izjašnjavala u tom pogledu, kad je donesen zaključak da [Dodik] ne ide na ročišta zbog zdravstvenog stanja", istakao je Ademović.
Dodaje kako Sud BiH treba pustiti da radi bez ikakvog navijačkog tona.
Šta znači stalno zasjedanje i kakve odluke može donijeti Skupština RS?
Vlada je Skupštini RS-a predložila "stalno zasjedanje", kako bi "najefikasnije mogla odgovoriti na potencijalne predstojeće štetne posljedice po institucije Republike Srpske".
Nije, međutim, prejudicirano kako bi taj "odgovor" mogao da izgleda, odnosno kakve odluke bi mogle biti donesene.
Nije poznato ni kako bi "stalno zasjedanje" moglo da izgleda, s obzirom da je, prema Ustavu RS-a, već definisano da je Skupština RS-a "u stalnom zasjedanju" tokom cijelog svog mandata.
Sjednice Skupštine saziva i predsjedava im predsjednik Skupštine, koji je dužan sazvati sjednicu na zahtjev jedne trećine narodnih poslanika, predsjednika RS-a ili predsjednika entitetske Vlade.
Jedna od odredbi definiše da Skupština, u skladu sa Ustavom, može da proglasi vanredno stanje za cijelu RS ili dio entiteta, između ostalog, u slučaju ugrožavanja bezbjednosti, povreda ljudskih prava i slobodna i "normalnog funkcionisanja ustavnih organa" RS-a.
U ovom slučaju, zvaničnici RS-a tvrde da bi presuda Dodiku bila napad na instituciju predsjednika RS-a, te na cijeli entitet, izbjegavajući da kažu da mu se sudi kao pojedincu zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Nazvali su svaku presudu protiv njega "pravnim nasiljem" i "državnim udarom".
Opozicija u RS-u je distancirana od prijetnji koalicije okupljene oko Dodikove stranke.
Lider opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) Milan Miličević se u saopštenju za javnost ogradio od skupa 17. februara, na koji nisu bili pozvani. Ustvrdio je da predsjednik RS-a treba predstavljati sve građane, a ne jednostrano nametati svoje stavove.
Gradonačelnik Banje Luke i lider opozicione Partije demokratskog progresa (PDP) Draško Stanivuković takođe je odbacio radikalizaciju, istaknuvši da je "umjesto histerije potrebna mudrost i stabilnost".
Istakao je u objavi na Facebooku da se "RS ne smije ugrožavati zbog jednog pojedinca" i da sve odluke treba donositi kolektivno unutar srpskog političkog tijela.
Što je dovelo do suđenja?
Na sjednicama Skupštine RS-a u junu 2023. godine doneseni su neustavni zakoni da se pravni akti visokog predstavnika neće objavljivati u Službenom glasniku RS-a, a odluke Ustavnog suda BiH, koje su po Ustavu BiH konačne i obavezujuće, neće primjenjivati na teritoriji ovog entiteta.
Visoki predstavnik Christian Schmidt poništio je Bonnskim ovlastima 1. jula 2023. godine dva entitetska zakona i uveo izmjene Krivičnog zakona BiH, čime je neizvršavanje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo.
Dodik je 7. jula 2023. potpisao ukaze kojima je proglasio te zakone važećim, a oni su objavljeni u Službenom glasniku RS-a. Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dodika i Lukića 11. avgusta, a sud ju je potvrdio 11. septembra.
