Portparolka Navalnog Kira Jarmiš rekla je da su zaposlenici zatvorske ustanove IK-6 u Melehovu, 235 km istočno od Moskve, rekli njegovom advokatu koji je čekao ispred da opozicioni lider više nije među zatvorenicima.

"Odbijaju da kažu gdje su ga odveli", navela je ona na platformi X, bivšem Twitteru.

Njegov nestanak dogodio se na početku kampanje za predsjedničke izbore na kojima će se Vladimir Putin kandidovati za još jedan šestogodišnji mandat.

Saradnik Navalnog Leonid Volkov napisao je na X-u da je tajming bio "0% slučajnost i 100% direktna politička kontrola Kremlja".

Dodao je: "Za Putina nije tajna ko mu je glavni protivnik na ovim 'izborima'. I želi da bude siguran da se glas Navalnog ne čuje."

Iz Kremlja nije bilo komentara. Putin i njegov portparol nastoje da nikada ne spominju Navalnog po imenu u pokušaju da ga prikažu kao politički irelevantnog. Kažu da ima tretman kao i svaki drugi zatvorenik.

Proces premještanja zatvorenika željeznicom preko ogromne ruske teritorije može potrajati sedmicama, pri čemu rođaci i porodica ne mogu dobiti informacije o njihovom boravištu i stanju sve dok ne stignu na finalno odredište.

Uprkos tome što je zatvoren, Navalni je često preko svojih advokata mogao objavljivati žestoke napade na Kremlj putem društvenih mreža, opisujući svoje muke iza rešetaka i osuđujući Putina zbog rata u Ukrajini. Ali njegova izolacija se produbila kada su tri njegova advokata uhapšena u oktobru pod sumnjom za "ekstremističke" aktivnosti.

Bijela kuća je saopštila da je izuzetno zabrinuta zbog informacija da se ne zna gdje se Navalni trenutno nalazi.

"On bi trebao odmah da bude oslobođen. Nije nikada ni trebao biti u zatvoru", rekao je portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost John Kirby.

Ovaj 47-godišnjak je daleko najpoznatija ličnost u ruskoj opoziciji. Godinama je označavao Putina i vladajuću elitu kao bandu "lopova i prevaranata", ismijavajući ih u video snimcima koji su imali milione pregleda na Jutjubu.

Navalni je zavrijedio divljenje širom svijeta jer se dobrovoljno vratio u Rusiju 2021. godine iz Njemačke, gdje je bio podvrgnut liječenju zbog, kako su zapadni laboratorijski testovi pokazali, pokušaja da ga se otruje nervnim agensom u Sibiru. Odmah po dolasku je uhapšen.

Navalni kaže da su brojne optužbe protiv njega - od prevare i nepoštovanja suda do niza "ekstremističkih" aktivnosti - sve izmišljene kako bi se ućutkali njegovi napadi na Putina.

Ruske vlasti na Navalnog i njegove pristalice gledaju kao na ekstremiste sa vezama sa zapadnim obavještajnim agencijama koje namjeravaju destabilizirati Rusiju. Putin je upozorio Zapad da će se svako miješanje unutar Rusije smatrati činom agresije.

Protjerivanje Afganistanaca koji ilegalno borave u susjednim zemljama je u toku, uprkos upozorenjima Ujedinjenih nacija da oštra zima i neizvjesna budućnost čekaju povratnike u njihovoj krizom pogođenoj, osiromašenoj zemlji.

Abdul Rahman Rašid, talibanski ministar za izbjeglice i repatrijaciju, rekao je u ponedjeljak lokalnom informativnom kanalu TOLO da je Iran deportovao "približno 345.000" Afganistanaca od posljednje nedjelje septembra.

Ne iznoseći dalje detalje, Rašid je rekao da je talibanska administracija svakoj porodici koja se vratila obezbijedila novčane sume i drugu hitnu pomoć.

Iranske vlasti su se obavezale da će deportovati Afganistance koji ilegalno borave u njihovoj zemlji.

Zvaničnici u Pakistanu su izvijestili da se skoro 490.000 osoba vratilo u Afganistan otkako je vlada Pakistana donijela oštrije propise u vezi sa ilegalnim stranacima, uključujući oko 1,7 miliona afganistanskih državljana prije dva mjeseca.

Ministar unutrašnjih poslova Sarfaraz Bugti izjavio je medijima u pakistanskoj prijestolnici Islamabadu tokom vikenda da se "više od 90 odsto" Afganistanaca bez dokumenata vratilo ili da su to učinili "dobrovoljno".

Agencije UN za izbjeglice izvijestile su o postepenom smanjenju broja povratnika iz Pakistana posljednjih dana, ali predviđaju da se očekuje da će se dodatnih 280.000 osoba vratiti u Afganistan iz susjedne zemlje do jula 2024.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je prošle sedmice da će se "ranjivost povratnika pojačati tokom oštre zime, što će dovesti do veće potražnje za zdravstvenim uslugama kako se situacija bude razvijala".

Pakistanska vlada je opravdala svoju kampanju deportacije, rekavši da je u skladu sa zakonima o imigraciji u zemlji, a prekršioci takvih propisa širom svijeta suočavaju se sa istom sudbinom.

Pakistan je u više navrata pojašnjavao da oštrija primjena propisa nije usmjerena na skoro 2,3 miliona dokumentovanih Afganistanaca, uključujući 1,4 miliona izbjeglica.

Poslije četvoromesečnog odlaganja, Islamabad je prošlog mjeseca produžio pravni status za 1,4 afganistanske izbjeglice do kraja godine, donijevši barem privremeno olakšanje izbjegličkoj zajednici. Međutim, pakistanski zvaničnici su odbacili molbe UN da prestanu sa deportacijom Afganistanaca koji nemaju odgovarajuću dokumentaciju.

Talibani su uspostavili improvizovane kampove na afganistanskoj strani granice, gdje povratnici mogu da borave dok čekaju da budu transportovani u svoje rodne gradove širom Afganistana.

Pakistanske vlasti brane svoje poteze, rekavši da su pakistanski antidržavni militanti koji se kriju u Afganistanu intenzivirali prekogranične terorističke napade otkako su talibani ponovo preuzeli kontrolu nad zemljom prije dvije godine.

Islamabad tvrdi da su neki od Afganistanaca koji u Pakistanu borave ilegalno, počinili najmanje deset samoubilačkih bombaških napada u Pakistanu u 2023.

Talibanske vlasti tvrde da ne dozvoljavaju nikome da koristi njihovo tlo protiv Pakistana ili bilo koje druge zemlje i osudile su deportacije Afganistanaca kao "nehuman čin".

Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine predložilo je Državnom ministarstvu pravde da odgode primjenu izmjena i dopuna Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) jer Vijeće ministar još uvijek nije odobrilo novac za rad odjela koji treba provjeravati imovinu sudija i tužilaca, rekao je predsjednik Vijeća Halil Lagumdžija tokom konferencije u Sarajevu gdje je prognozirao kašnjenje od šest do devet mjeseci za početak primjene Zakona uz strah da bi imenovanja i napredovanja nosilaca pravosudnih funkcija moglo biti blokirano.

Lagumdžija je na konferenciji Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini kazao da Vijeće „nije ni blizu” spremno da počne sa primjenom Zakona o VSTV-u u odnosu na rad odjela za integritet jer im nedostaje novac i nisu popunjene pozicije uposlenih koji trebaju raditi na provjeri niti su imenovani vanjski savjetnici.

On je rekao da su zbog toga predložili Ministarstvu pravde BiH, kao predlagaču Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u, da odgode primjenu za nekoliko mjeseci. Ostalo je još 12 dana do početka primjene Zakona 23. decembra zbog čega je Lagumdžija i ranije govorio da postoji strah da će imenovanja i napredovanja sudija i tužilaca biti blokirana jer je za to uslov da se obavi provjera njihovih imovinskih kartona.

Ladumdžija je kazao kako su usvojili sistematizaciju novih radnih mjesta i formirali Odjel za provođenje postupka za provjeru izvještaja o imovini kandidata za pravosudne funkcije, ali da su odlaganje predložili jer ovo tijelo do tada neće biti popunjeno.

On je rekao da očekuje višemjesečno kašnjenje i nadu da bi popunjavanje odjela moglo biti završeno u junu naredne godine.

„Bojim se da prije septembra mjeseca niko neće moći početi sa radom”, kazao je Lagumdžija.

Detektor je ranije pisao kako formiranje novog odjela ovisi od odobrenja finansijskih sredstava Vijeća ministara BiH koje se trenutno čeka, kako bi se krenulo u konkursnu proceduru za formiranje novog odjela koji bi trebao vršiti provjeru izvještaja o imovini kandidata za pravosudne funkcije.

VSTV je u novembru usvajanjem nove sistematizacije radnih mjesta formiralo Odjel za provjeru izvještaja o imovini i interesima sudija i tužilaca, a što je predviđeno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u.

Kako je ranije rečeno na sjednici VSTV-a, od 23. decembra sva imenovanja će biti suspendovana, zbog dodatnih provjera. Detektor je izvještavao o tome da rok od 90 dana neće biti dovoljan Vijeću da počne primjenjivati nove ovlasti u provjeri imovinskih kartona sudija i tužilaca, što bi od decembra moglo ugroziti nova imenovanja u pravosuđu.

Prema ruskom zakonu, vlasti mogu nametnuti zabranu putovanja regrutima, zaposlenima u Federalnoj službi bezbjednosti (FSB), osuđenicima ili osobama koje imaju pristup državnim tajnama ili "informacijama od posebnog značaja", između ostalog.

Pasoše će čuvati nadležni organi koji su ih izdali, kao što su Ministarstvo unutrašnjih poslova ili Ministarstvo inostranih poslova.

Nakon ukidanja zabrane putovanja, pasoš bi se mogao vratiti nakon popunjavanja zahtjeva, prema vladinoj uredbi.

Oni kojima je pravo na putovanje privremeno ograničeno po osnovu regrutacije za vojnu ili alternativnu civilnu službu moraće dodatno da prilože vojnu legitimaciju uz dokaz o odsluženju službe, navodi se u rezoluciji.

U martu je Financial Times izvijestio, pozivajući se na neimenovane izvore bliske tom pitanju, da su ruske sigurnosne službe oduzimale pasoše visokim zvaničnicima i rukovodiocima državnih kompanija kako bi spriječile putovanja u inostranstvo.

Sagovornici Glasa Amerike ocjenjuju kako su ovogodišnji potezi vladajućih političara medijske slobode vratili duboko unazad, podsjećajući kako je Bosna i Hercegovina prije 15-20 godina mogla poslužiti kao pozitivan primjer zemljama u regiji.

Za novinara i urednika poslovnog i istraživačkog portala Capital.ba Sinišu Vukelića vrijeđanja i prijetnje postali su uobičajena pojava, što nije izostalo ni ove godine. Ovog banjalučkog novinara predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik nazvao je „spodobom”, dok je lokalni biznismen vrijeđao novinarku njegove redakcije, te joj psovao.

Sada se Capital.ba suočava sa novom vrstom prijetnji koje proizilaze iz izmjena Krivičnog zakona Republike Srpske prema kojim se kleveta tretira kao krivično djelo, a što je inicirao Dodik, političar od kojeg, kako kažu sagovornici Glasa Amerike, stiže najviše napada na novinare.

Portal Buka je izvijestio o podnošenju nešto više od 20 krivičnih prijava protiv fizičkih osoba tužilaštvima u Banja Luci i Istočnom Sarajevu nakon stupanja na snagu propisa kojima je kriminalizovana kleveta.

Vukelić kaže za Glas Amerike kako novinari Capitala još uvijek nisu obuhvaćeni takvim prijavama.

„Ali imamo u komentarima na društvenim mrežama ili pozivima… često naši sagovornici kažu da će nas krivično goniti. I to ne kriju, i otvoreno prijete sa tim da će upotrijebiti sve mogućnosti koje im stoje na raspolaganju po tim novim zakonskim izmjenama”, kaže Vukelić.

Na najavu kriminalizacije klevete, koja je iz Krivičnog zakona Republike Srpske izbačena 2001. a godinu poslije ukinuta i u Federaciji Bosne i Hercegovine, burno je reagovala medijska i međunarodna zajednica.

Američka ambasada u Bosni i Hercegovini u kritici kaže kako kriminalizacija klevete ugrožava mogućnost građana da slobodno govore i nezavisnih medija da prenose istinu.

Izmjene Krivičnog zakona Republike Srpske, prema kojima je kleveta postala krivično djelo kažnjivo novčano ili kaznom zatvora, stupile su na snagu u augustu ove godine. Propisane novčane kazne sežu do 6.000 maraka, što je znatno niže u odnosu na prvobitni nacrt. Novčana ili kazna zatvora do dvije godine predviđena je za „neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka”.

Ove usvojene izmjene ne odnose se samo na novinare u entitetu Republika Srpska, već na sve novinare i medije u Bosni i Hercegovini, ali i na aktiviste civilnog društve i građane, kažu sagovornici.

„Ali činjenica da ćete vi biti predmet krivičnog gonjenja sama po sebi je obeshrabrujuća za novinare”, kaže generalna sekretarica Udruženja BH Novinari Borka Rudić za Glas Amerike. „I uticat će na samocenzuru i uticat će da novinari više neće željeti otvarati teme koje su od javnog značaja, teme koje se na primjer tiču kriminala, korupcije… svih tih senzitivnih tema koje žele da skinu iz medija političari i nositelji javnih funkcija.”

Sa njom se slaže i Vukelić, koji je ujedno i predsjednik Kluba novinara Banja Luka: „Zatrašiti svakoga ko slobodno misli u Republici Srpskoj. Podići novi autocenzure, omogućiti svojim pristalicama i vladajućoj koaliciji da može tužiti svakog ko kritikuje, iznosi istinu ili slobodno misli, da za to ne plaća i da će to biti na trošak budžeta Republike Srpske.”

Vukelić dodaje kako i najave usvajanja drugih zakona, poput zakona o registraciji nevladinih organizacija kao stranih agenata, te zakona o medijima u Republici Srpskoj „sve to zajedno pokazuje da se ovdje radi sistemski na gušenju slobode govora”.

Istovremeno, Linija za pomoć novinarima bilježi više desetina različitih kršenja novinarskih prava i napada na novinare na godišnjem nivou. Do sada je u ovoj godini, kako kaže Rudić, evidentirano je 70 takvih slučajeva, dodajući kako očekuje da će do kraja godine ta broja biti veća. U cijeloj 2022. godini takvih slučajeva zabilježeno 79, kaže Rudić. Napadi u najvećoj mjeri dolaze od zvaničnika.

„Dešava se nešto čemu mi nismo svjedočili recimo ranijih godina. Bilo je prijetnji novinarima, bilo je fizičkog nasilja, bilo je pokušaja ubistva novinara, da podsjetim na slučaj kolege Vladimira Kovačevića iz Banja Luke”, kaže Rudić. „Ali nismo imali ovako jednu sinhronizovanu akciju sistemskog urušavanja medijskih sloboda i napada na novinare čemu smo svjedočili početkom ove godine, sve tamo negdje do augusta mjeseca u Republici Srpskoj.”

Više incidenata je zabilježeno u Banja Luci u ovoj godini. Od novinara Euroblica i Srpskainfo Nikole Morače policija je tražila da otkrije izvora, a kada to nije učinio, dobio je, kako je ranije rekao, status osumnjičenog i oduzet mu je mobilni telefon.

Nakon toga, izgrebani su automobili novinara Morače i Aleksandra Trifunovića, glavnog i odgovornog urednika portala Buka. Ovaj incident se dogodio nakon što je Dodik na konferenciji za novinare Sinišu Vukelića nazvao „spodobom”. Dodik je izjavio i kako postoje indicije da su novinari sami sebi oštetili automobile. Demantovala ga je policija koja je identifikovala napadača, a koji je, kako je prenio Trifunović, policiji rekao da je to uradio jer je nezadovoljan njihovim izvještavanjem.

U Brčkom je pretučen novinar i osnivač brčanskog portala Times.ba Mirza Dervišević. Ljetni večernji izlazak sa majkom završio je sa devet šavova na njegovoj glavi nakon što ga je bokserom napao maskirani muškarac. Dervišević, koji se bavi i muzikom živi u Dohi u Kataru, u trenutku napada bio je na odmoru u Brčkom. Ovaj napad je bez pravosudnog epiloga.

Borka Rudić kaže kako svega 25 posto prijavljenih napada Liniji za pomoć novinarima bude riješeno u korist novinara.

Jednu od pozitivnih stvari koja se dogodila u ovoj godini Rudić ističe imenovanje kontakt tačaka u tužilaštvima u Bosni i Hercegovini, što znači da će određeni tužioci biti zaduženi za procesuiranje napada na novinare.

„Biće to prioretni slučajevi, moraće se hitno organizovati istrage i tužiteljstva će voditi vlastitu evidenciju o broju napada novinare”, kaže Rudić.

Ipak, rijetki pozitivni pomaci neće poboljšati sliku medijskih sloboda, kažu sagovornici Glasa Amerike.

Na globalnom Indeksu slobode medija Reportera bez granica objavljenom ove godine, Bosna i Hercegovina zauzima 64. poziciju od 180 zemalja i nalazi se kategoriji zemalja koje su označene kao problematične, dok Rudić predviđaju dodatni pad na ljestvici.

„Svjedočimo jednoj vrsti nazadovanja i vraćanja u period prije nego što je međunarodna zajednica podržala donošenje zakonske regulative u skladu sa standardima Vijeća Evrope i Evropske unije, po čemu je Bosna i Hercegovina bila lider u regiji. Dakle, prije 10-15 godina, Bosna i Hercegovina je imala zakonski okvir koji je mogao da služi kao primjer drugim državama regije”, kaže Rudić.

Vukelić kaže kako su medijske slobode u Bosni i Hercegovini danas mnogo manje nego prije 20-ak godina, što je „žalosno i zaista zabrinjavajuće”.