Najvažnije
Biden se bori sa "pandemijom nevakcinisanih"
Dvije nedjelje nakon što je proslavio američku skoru "nezavisnost" od koronavirusa, predsjednik Joe Biden suočava se sa zabrinjavajućom realnošću povećanja broja zaraženih i smrtnih slučajeva – i činjenicom da ne može da uvijek pobijedi uporno oklijevanje nekih Amerikanaca da se vakcinišu – što je, kako se vjeruje, razlog za ljetno nazadovanje u situaciji sa Covidom.
Broj slučajeva Covida19 se utrostručio u protekle tri nedjelje, a broj hospitalizovanih i umrlih raste među nevakcinisanima. Dok su brojke i dalje značajno niže u odnosu na januar, zvaničnike brine novi rast i, kako vjeruju, nepotrebne bolesti i smrtni slučajevi. Očekuje se da će brojevi rasti narednih nedjelja.
Iako je nacionalna kriza možda prošla, zvaničnici kažu da sada vide lokalizovana žarišta u zajednicama gdje se dovoljno ljudi nije vakcinisalo.
"Gledajte, jedina pandemija koju imamo je među nevakcinisanima", izjavio je u petak Biden, a slične komentare je prethodno iznijela Rochelle Walensky, direktorica Centara za kontrolu i prevenciju bolesti.
Veći brojevi su posljedica infekcija među više od 90 miliona Amerikanaca koji mogu da prime vakcinu ali nisu došli da se vakcinišu. 40% novih slučajeva protekle nedjelje potiče iz samo četiri države sa niskom stopom vakcinacije, a skoro polovina je registrovana u Floridi.
Međutim, u Bijeloj kući nema mnogo interesovanja za ideju da se ponovo uvedu obaveza nošenja maski i druge mjere, budući da je 161 milion Amerikanaca već u potpunosti vakcinisan.
Walensky je u petak izjavila da u oblastima sa niskom stopom vakcinacije i povećanim broja slučajeva, "lokalni zvaničnici treba da razmotre da li bi uvođenje nošenja maski bilo korisno za njihove zajednice".
Neke zajednice već reaguju. Okrug Los Angeles je u četvrtak ponovo uveo obavezu nošenja maski u zatvorenom prostoru bez obzira na to da li je osoba vakcinisana a zdravstveni zvaničnici u Las Vegasu preporučili su u petak da radnici i gosti popularne turističke destinacije nose maske na zatvorenom.
Sa tri visoko-efikasne vakcine odobrene za upotrebu u SAD, Bidenova administracija vjeruje da najefikasniji način da se napadne virus nije pokušati da se uspori širenje uvođenjem obaveze nošenja maski i sličnih mjera - već i dalje insistiranjem na važnosti vakcinisanja.
To nije lako. Mnogi Amerikanci i dalje imaju otpor prema vakcinama ili nisu motivisani da se vakcinišu, čak i poslije više mjeseci često kreativnih pokušaja federalnih i državnih zvaničnika i privatnog sektora da prenesu informacije o bezbjednosti i dostupnosti vakcina.
Glavni zdravstveni zvaničnik Vivek Murthy dodao je da, dok vlada može da igra značajnu ulogu, "ovo mora da bude strategija u kojoj svi zajednički učestvuju" – uključujući škole, poslodavce, tehnološke kompanije i pojedince.
Proteklih dana, administracija je fokus preusmjerila na mlađe Amerikance. Pozvala je pop zvijezdu Oliviju Rodrigo da provede cijeli dan u posjeti Bijeloj kući u srijedu, i razgovara sa predsjednikom Bidenom i glavnim ekspertom za infektivne bolesti, Anthonyjem Faucijem, a posjeta je detaljno dokumentovana na društvenim medijima. Mladi ljudi kojima najmanje prijeti rizik da će imati ozbiljne posljedice virusa pokazali su se najmanje sklonim da se vakcinišu.
Ali još jedna velika grupa predstavlja još teži izazov – a to su republikanci. Bijela kuća je odavno priznala da, uz brojne dezinformacije o vakcinama i stranačke podjele u zemlji, nije imala mnogo uspjeha u tome da uvjeri republikance da podrže vakcinaciju. Umjesto toga, zvaničnici administracije su proteklih dana pojačali kritike zvaničnika ili kompanija za društvene medije zato što su prenosili ili nisu osudili dezinformacije o vakcinama koje se šire među glasačima republikanske stranke.
"Oni ubijaju ljude", rekao je Biden u petak o kompanijama za društvene medije, dan pošto je zdravstveni zvaničnik Murthy upozorio da lažne informacije o vakcinama, koje se šire na platformama kao što je Facebook, predstavljaju rizik po javno zdravlje.
Više od 99% smrti od Covida 19 i 97% hospitalizacija su među ljudima koji se nisu vakcinisali – pokazuju podaci Centara za kontrolu i prevenciju bolesti.
Pandemija sada "u najvećoj mjeri prijeti nevakcinisanim ljudima", upozorio je u petak koordinator Bijele kuće za borbu protiv Covida Jeff Zients.
See all News Updates of the Day
Oko 10.000 migranata stigne u New York svakog mjeseca
Istovremeno dok ugošćuje svjetske lidere na godišnjem skupu Generalne skupštine UN-a, New York je suočen sa imigrantskom krizom jer pogranične savezne države, kao što je Teksas, svakoga dana šalju stotine migranata u taj grad. Prilog pripremio Jorge Agobian.
Širi se štrajk u auto industriji, radnici izašli na ulice u 20 američkih država
Članovi sindikata Ujedinjenih radnika u automobilskoj industriji (UAV) proširili su štrajk protiv velikih kompanija, i obustavili rad u 38 centara za distribuciju auto-dijelova kompanija General Motors i Stellantis u 20 država.
Još 5.600 radnika priključio se štrajku u koji je prošle nedjelje stupilo 13.000 od 146.000 članova sindikata.
Ford je pošteđen dodatnih štrajkova pošto je kompanija ispunila neke od zahtjeva sindikata tokom pregovora prošle nedelje, saopštio je predsjednik UAV Shawn Fain.
"Postigli smo stvaran napredak u Fordu", rekao je Fain tokom online izlaganja članovima sindikata. "I dalje treba da riješimo neka ozbiljna pitanja, ali želimo da priznamo da Ford pokazuje ozbiljnu namjeru da postigne dogovor."
"U GM-u i Stellantisu je druga priča", dodao je predsjednik sindikata.
Te kompanije su, prema njegovim riječima, odbacile prijedloge sindikata da povećaju plate zbog većih troškova života, daju radnicima dio profita i garantuju bezbjednost poslova.
Ugovor UAV sa automobilskim kompanijama ističe u ponoć, 14. septembra, a radnici su obustavili rad i izašli iz Fordove fabrike blizu Detroita, fabrike General Motorsa u Wentzvilleu u Missouriju, i fabrike džipova kompanije Stellantis u Toledu u državi Ohio.
Fain je ranije ove nedjelje rekao da će pozvati radnike u još više fabrika da štrajkuju ako se ne postigne značajan napredak u pregovorima sa automobilskim kompanijama. Pregovori su nastavljeni u četvrtak iako nijedna strana nije prijavila neki pomak, a stavovi su im i dalje veoma udaljeni kada je riječ o povećanju plate.
Pa ipak, posljedice se još ne osjećaju u salonima za prodaju automobila širom zemlje - vjerovatno će biti potrebno nekoliko nedjelja dok štrajk ne izazove značajniji manjak novih vozila, smatraju analitičari. Cijene bi, međutim, mogle da porastu, ako dođe do povećane kupovine zbog straha potrošača od smanjene ponude.
Sindikat traži povećanje plata od 36% u naredne četiri godine, i ukidanje nižih platnih razreda za nove radnike, a najsmjeliji zahtjev je 32-časovna radna nedjelja za plaćenih 40 sati.
Automobilske kompanije kažu da ne mogu da priušte da ispune zahtjeve sindikata uprkos ogromnom profitu, jer moraju da investiraju u prelazak na električna vozila.
Detroit News je objavio u četvrtak da je portparol sindikata u privatnoj prepisci porukama na platformi X, napisao da pregovarači namjeravaju da "nanesu štetu reputaciji i izazovu operativni haos" u automobilskim kompanijama, te da "ako budemo uspjeli da im nanosimo rane mjesecima, neće znati šta da rade".
Ford i General Motors kažu da su poruke znak da UAV nema dobre namjere u pregovorima.
"Sada je jasno da su lideri UAV sve vrijeme namjeravali da izazovu višemjesečne poremećaje, bez obzira na štetu koju su izazvali svojim članovima i njihovim zajednicama", saopštio je GM.
Portparol UAV nije potvrdio da je napisao poruke, koje su povezane sa istom fotografijom kao i njegov nalog na X-u, i nazvao ih je "privatnim porukama koje nije trebalo da budu objavljene", preneo je Detroit News.
Za šaku dolara: Mogu li Joe Biden i demokrate dobiti podršku ruralne Amerike?
Rhiannon Hampson svake sedmice prelazi stotine kilometara vozeći se seoskim predjelima u državi Maine, kao najviša zvaničnica Sekretarijata za poljoprivredu i ruralni razvoj SAD u toj državi. Kaže da nikada nije vidjela toliko svježe popločanih puteva i obnovljenih mostova kao prošle godine.
Zamjena stogodišnjeg Ticonic mosta u Watervilleu i unapređenja aerodroma na ostrvu Presque Isle su među hiljadama projekata širom zemlje finansiranih zahvaljujući dvostranačkom zakonu o infrastrukturi američkog predsjednika Joea Bidena, vrijednom 1.000 milijardi dolara.
Ipak, Hampson kaže da ljudi koji koriste svu tu infrastrukturu često zanemaruju takve činjenice.
"Imali smo historijske nivoe finansiranja u posljednjih nekoliko godina", kaže ona, "ali možda je nama u ruralnim područjima jednostavno teže vidjeti širinu toga."
Ta diskonekcija čini srž Bidenovih napora da povrati podršku dijelova ruralne Amerike – u kojima živi svaki peti Amerikanac. Ta područja su u velikoj mjeri podržala Donalda Trumpa i republikance na predsjednčkim izborima 2016. i 2020. godine.
Dobijanje zasluga za ekonomske dobitke ključno je za Bidenov reizbor 2024. i nigdje ta borba nije teža nego u ruralnim područjima SAD, gdje su frustracije porasle među biračima koji su generalno stariji i bijele boje kože, nakon decenija industrijskog nazadovanja i gubitka radnih mjesta zbog globalizacije, kao i zbog i slabljenja poljoprivrede.
Bidenova kampanja planira sveobuhvatan i temeljit pristup ruralnim biračima, koji čine 30% biračkog tijela u državama Sjeverna Karolina, Georgia i Wisconsin, te oko 22% u Pennsylvaniji i oko 61% u Maineu.
Reuters je razgovarao sa više od 25 demokratskih zvaničnika, lokalnih političara, aktivista i akademika koji su rekli da godine zanemarivanja ruralnih područja, skepticizam prema vladinoj potrošnji i podjele oko društvenih pitanja kao što su abortus i obrazovanje znače da se Biden suočava sa teškom bitkom.
Trump je povećao prednost među ruralnim biračima sa 59% u 2016. na 65% u 2020. godini. Na izborima na sredini mandata 2022. republikanski kandidati dobili su 69% ruralnih glasova.
Bidenovi problemi u drugom ruralnom okrugu Mainea, koji je podržao Baracka Obamu 2008. i 2012. - prije nego što je prihvatio Trumpa - su mikrokosmos problema širom zemlje, kaže Mark Brewer, profesor političkih nauka na Univerzitetu Maine.
Biden je pobijedio u obalskom, naseljenijem prvom okrugu, uzevši tri od četiri elektorska glasa u državi. (Maine i Nebraska su jedine američke savezne države koje dijele izborne glasove, a u ostalih 48 "pobjednik uzima sve".)
Gotovo sav rast u broju radnih mjesta od 2000. godine - čak 94% - u SAD se dogodio u urbanim okruzima, napisali su Suzanne Mettler, profesorica politike na Cornellu i Trevor Brown, tadašnji doktorant na tom univerzitetu, u studiji iz 2022. godine o demokratama i ruralno-urbanim podjelama.
Trump i drugi republikanski kandidati iskoristili su ogorčenost koju osjećaju mnogi ruralni Amerikanci zbog onoga što vide kao pritisak urbanih "elita" da nametnu svoje stavove o obrazovanju, oružju i rodnom identitetu, navedeno je u toj studiji.
Ron Kaufman, član Republikanskog nacionalnog komiteta iz Massachusettsa, rekao je da su ruralni birači više fokusirani na visoku cijenu goriva i druge probleme koji im stvaraju prazninu u novčanicima, nego na velike vladine investicije za koje bi mogle biti potrebne godine da podstaknu lokalne ekonomije, a istovremeno povećavaju nacionalni dug.
Dok je inflacija pala otkako je dostigla 40-godišnji vrhunac od 9,1% u ljeto 2022. godine, troškovi hrane su i dalje visoki, a cijene benzina rastu, što teže pogađa Amerikance u ruralnim područjima koji voze duže udaljenosti.
"Oni vide ovu administraciju kao katastrofu za američki narod po pitanjima do kojih im je stalo, poput odlaska na benzinsku pumpu", kaže Kaufman, bivši savjetnik senatora iz Utaha Mitta Romneyja, koji je također radio za predsjednika Georgea Busha starijeg.
Milijarde za zdravstvo i energiju
Demokratski zvaničnici rekli su da planiraju udvostručiti broj poruka ka odabranim ruralnim zonama uoči izbora 2024. godine. Poruke će u prvi plan stavljati milijarde dolara saveznog finansiranja koje su se slile na ta poručja otkako je Biden preuzeo funkciju, kroz zakone o infrastrukturi, čipovima i inflaciji.
To uključuje 20 milijardi dolara za ruralne zdravstvene sisteme, 20 milijardi dolara za poljoprivredne projekte sa čistom energijom, 11 milijardi dolara za ruralnu elektrifikaciju i 13 milijardi dolara za projekte čiste energije na selu, računica je Bijele kuće.
"U trenutku smo prilike bez presedana za ruralnu Ameriku, kada pogledate investicije koje su napravljene", rekao je Tom Perez, bivši predsjednik Demokratskog nacionalnog komiteta koji je u junu preuzeo dužnost Bidenove glavne veze sa guvernerima, gradonačelnicima i drugim izabranim zvaničnicima.
Politički veterani, čak i oni koji podržavaju Bidena, ostaju skeptični.
"Ova administracija čini više nego iko u dugo vremena da pomogne naprednoj poljoprivredi, ali nisam siguran da li će se to - barem kratkoročno - pretvoriti u promjenu obrazaca glasanja u ruralnoj Americi", kaže John Piotti, demokrata i izvršni direktor Trusta za američko poljoprivredno zemljište (American Farmland Trust), koji je osam godina proveo u zakonodavnom tijelu države Maine.
Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da su čak i mlađi birači - koji historijski podržavaju demokrate - glasali za republikanske kandidate u ruralnim područjima 2022. godine, čak i u omjeru 64% prema 33%.
Interne ankete Bijele kuće navode da ruralni Amerikanci "u velikoj mjeri podržavaju" neke specifične Bidenove politike, poput onih koje proširuju zdravstvenu zaštitu i beneficije veteranima, rekao je jedan Bidenov zvaničnik. Porodična fondacija Kaiser i progresivni tink-tenk Podaci za napredak (Dana for Progress) pokazuju da ova pitanja imaju dvostranačku podršku birača.
Ipak, glasači ne odaju priznanje Bidenu.
Nedavna anketa Reutersa i Ipsosa pokazala je da 60% Amerikanaca ne odobrava Bidenovo upravljanje inflacijom, a mnogi koji su glasali za njega 2020. nisu sigurni da će to opet učiniti.
"Izađete u ruralna područja, a ljudi su stariji i nemaju obrazovni nivo. Kulturne i moralne vrijednosti su različite", kaže James Gimpel, profesor na Univerzitetu Maryland.
Podaci Sekretarijata za poljoprivredu SAD pokazuju da 21% radno sposobnih odraslih u ruralnim područjima imaju barem fakultetsku diplomu sa osnovnih studija, u poređenju sa 37% u urbanim područjima. Birači sa fakultetskom diplomom ili višim formalnim obrazovanjem su 2022. glasali za demokratske kandidate sa razlikom od 56% prema 43%, pokazalo je istraživanje nevladinog istraživačkog centra Pews
Demokratama bi možda bilo bolje da pokušaju da pokupe glasače na rubovima predgrađa, doaje Gimpel.
"Mekano srce" demokrata
Otkako je Biden postao predsjednik, državi Maine je dodijeljeno oko 4,6 milijardi dolara sredstava za pomoć zbog Covida i još 2,5 milijardi dolara za aerodrome, puteve i mostove, širenje pristupa internetu i otpornost na klimatske promjene, naveli su državni zvaničnici.
Otprilike 106.000 veterana - nešto manje od 10% stanovništva te države - takođe će imati koristi od "PACT zakona", koji nudi proširene beneficije veteranima koji su tokom služenja vojnog roka bili izloženi jamama za spaljivanje i drugim toksinima.
Dik Bouchard, vijetnamski ratni veteran iz grada Poland u Maineu, kaže da i dalje vidi Trumpa kao boljeg upravitelja ekonomijom, iako su ga pokolebale višestruke optužnice protiv Trumpa, koje uključuju optužbe da se urotio da poništi izbore 2020.
"Biden i [demokratska] guvernerka Mainea Janet Mills: oni su previše mekanog srca. Kažu ’da’ svima i svemu", rekao je Bouchard.
Demokrata Jared Golden, koji u Kongresu SAD predstavlja drugi okrug Mainea, upozorio je Bidena u izjavi za Reuters da ne precjenjuje ekonomsku situaciju: "Možda je istina da inflacija i nezaposlenost idu u pravom smjeru, ali to ne znači da privreda cvjeta".
Trump popunio vakum
Mnoge ruralne demokrate iz Mainea kažu da su frustrirani nakon što su godinama molili za pažnju stranke, ali i za stvari kao što su promotivni znakovi koje oni ili simpatizeri mogu da okače u dvorišta.
"Nacionalne demokrate su se spakovale i otišle, a Trump je popunio vakum", kaže Paul Tewes, koji je vodio Obaminu kampanju u Iowi 2008. godine. Prema njegovim riječima, tokom prošlih izbora morao je kupiti dvorišni znak za svoju majku u sjevernom Maineu.
Matt Hildreth, izvršni direktor Ruralnog organizovanja (RuralOrganizing.org), nacionalne organizacije fokusirane na senatske trke u državama Ohio i Montana, kao i na predsjedničke izbore u državama u kojima je pobjednik obično neizvjestan, kaže da je njegova grupa identifikovala 100 ruralnih okruga sa ključnim utrkama za Kongres i Senat, ali je otkrila da polovina nema predsjedavajućeg među demokratama.
"To su mjesta na kojima ne možemo da koordinišemo sa Demokratskom strankom jer nemamo s kim da koordinišemo", rekao je on.
Senat potvrdio imenovanje novog načelnika Združenog generalštaba oružanih snaga SAD
Američki Senat potvrdio je imenovanje generala Charlesa Q. Browna mlađeg za sljedećeg načelnika Združenog generalštaba SAD, postavljajući ga na mjesto kao nasljednika generala Marka Milleyja kada se on bude povukao krajem mjeseca.
Potvrđivanje imenovanja Browna na glasanju sa 83:11, mjesecima nakon što ga je predsjednik Joe Biden predložio za tu funkciju, događa se u trenutku kada demokrate pokušavaju da manevrišu nakon pokušaja senatora iz Alabame Tommyja Tubervillea da blokira stotine nominacija zbog politike Pentagona o abortusu.
Očekuje se da će Senat ove nedjelje potvrditi i postavljenje generala Randyja Georgea za načelnika Generalštaba Vojske SAD i generala Erica Smitha za komandanta Marinskog korpusa SAD.
Tuberville je u Senatu blokirao rutinski proces odobravanja vojnih nominacija, frustrirajući demokrate koje su rekle da neće prolaziti kroz dugotrajan proces iznošenja pojedinačnih nominacija za glasanje. Više od 300 nominacija je u zastoju usljed Tubervilleove blokade, a njihovo potvrđivanje jednog po jednog trajalo bi mjesecima.
Ali, lider većine u Senatu Chuck Schumer, demokrata iz New Yorka, u srijedu je promijenio kurs i prešao na prisilno glasanje o Brownu, Georgeu i Smithu.
"Senator Tuberville nas tjera da se suočimo sa njegovom opstrukcijom", rekao je Schumer. "Želim da jasno stavim do znanja republikanskim kolegama - ovo se ne može nastaviti."
Tuberville se nije protivio glasanju za potvrđivanje, rekavši da će ostati pri stavovima, ali da se slaže sa iznošenjem nominacija pojedinačno za glasanje prozivkom.
Portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost John Kirby rekao je da je potvrđivanje Browna, zajedno sa očekivanim glasanjem o Smithu i Georgeu, pozitivna vijest. Ali da "nije trebalo ni da dođemo u ovu poziciju", rekao je on.
"Iako je dobro za ova tri oficira, to ne rješava problem niti obezbjeđuje put naprijed za 316 drugih generala i viših oficira koji su zadržani zbog ovog smiješnog držanja", rekao je Kirby novinarima.
Brown, karijerni borbeni pilot, bio je prvi crnac na poziciji komandanta Pacifičkih vazduhoplovnih snaga u Vazduhoplovstvu SAD, a postaće drugi Afroamerikanac na mjestu načelnika Združenog generalštaba vojske SAD.
Njegovo potvrđivanje će također biti prvi put da dva najviša mjesta Pentagona zauzimaju Afroamerikanci, sa sekretarom za odbranu Lloydom Austinom kao najvišim civilnim liderom.
Šezdesetogodišnji Brown je zamijenio generala Marka Milleyja, koji odlazi u penziju poslije četiri decenije vojne službe. Njegov četvorogodišnji mandat na mjestu predsjednika ističe 30. septembra.
Tuberville je u srijedu rekao da će nastaviti da blokira druge nominacije osim ako Pentagon ne prekine svoju politiku plaćanja putovanja kada neka pripadnica službe mora da ode van države da bi izvršila abortus, odnosno kad pripadnici odlaze na zahvate u sklopu druge mjere reproduktivnog zdravlja.
Bidenova administracija je uvela ovu politiku nakon što je Vrhovni sud poništio nacionalno pravo na abortus, a neke države ograničile ili zabranile proceduru.
"Hajde da radimo jednu po jednu ili da Pentagon promijeni politiku", rekao je Tuberville nakon što je Schumer stavio tri nominacije na glasanje. "Hajde da glasamo o tome."
Glasanje se događa nakon što je mnogo vojnih oficira progovorilo o šteti po pripadnike zbog odlaganja procesa. Dok su Tubervilleovi potezi usredsređeni na sve generale i više oficire, oni imaju uticaj na karijeru mlađih kadrova u usponu. Dok se ne potvrdi svaki general ili admiral, to blokira priliku da se drugi mlađi oficiri uzdignu na više pozicije.
To utiče na plate, penzije, način života i buduće zadatke - a u nekim oblastima u kojima privatni sektor nudi više zarade, postaje teže ubijediti te visoko obučene mlade lidere da ostanu u oružanim snagama.
Blokada je frustrirala članove obje stranke, a još uvijek nije jasno kako će se riješiti veći sukob. Schumer nije rekao da li će staviti dodatne nominacije na glasanje.
Garland: „Naš posao nije da primamo naređenja od predsjednika koga da istražujemo”
Američki državni sekretar za pravosuđe Merrick Garland rekao je u srijedu članovima odbora Predstavničkog doma američkog Kongresa, koji kontrolišu republikanci, da on vodi nepolitičko odjeljenje koje ne ispunjava naloge predsjednika ili poslanika.
U svom svjedočenju, Garland je uzvratio protiv zakonodavaca koji su kritikovali Sekretarijat za pravosuđe (DOJ) zbog postupanja po optužnicama protiv bivšeg republikanskog predsjednika Donalda Trumpa i sina demokratskog predsjednika Joea Bidena, Huntera Bidena.
„Naš posao nije da primamo naređenja od predsjednika, Kongresa ili bilo koga drugog o tome koga ili šta da krivično istražujemo”, rekao je Garland pred Odborom za pravosuđe Predstavničkog doma.
„Ja nisam predsjednikov advokat. Dodaću da nisam ni tužilac Kongresa. Ministarstvo pravde radi za američki narod.”
To je Garlandovo prvo od dva svjedočenja pred Kongresom u periodu koji su obilježile optužnice koje je podiglo federalno tužilaštvo, a imaju epitet historijskih. Prva je optužnica protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, a druga protiv sina aktuelnog šefa države, Huntera Bidena.
Također dolazi nedjelju dana pošto je Predstavnički dom predvođen republikancima pokrenuo istragu o opozivu predsjednika Bidena, u vezi sa poslovima u inostranstvu njegovog sina Huntera.
Bijela kuća je odbacila tu istragu kao politički motivisanu i nepotkrijepljenu dokazima, a demokrata u Odboru za pravosuđe Predstavničkog doma Jerrold Nadler optužio je republikance da troše „ogromne količine dolara poreskih obveznika” na istrage o Bidenu „kako bi pronašli dokaze za apsurdni opoziv”.
Specijalni tužilac Jack Smith, kojeg je Garland imenovao prošle jeseni, dva puta je obezbijedio optužnice protiv Trumpa zbog njegovog navodnog lošeg upravljanja povjerljivim dokumentima i navodnih napora da poništi rezultate predsjedničkih izbora 2020.
Trump, favorit za republikansku predsjedničku nominaciju 2024, izjasnio se da nije kriv po tim optužbama i po još dvjema državnim optužnicama sa kojima se suočava u New Yorku i Georgiji.
Trump je u više navrata verbalno napao Smitha, potencijalne svjedoke i američku okružnu sutkinju Tanyju Chutkan, koja predsjedava slučajem podrivanja izbora, rekavši da su krivična gonjenje sa kojim se suočava politički motivisana.
Republikanci su također kritikovali ponašanje tužilaštva u petogodišnjoj poreskoj istrazi protiv Huntera Bidena.
Mlađi Biden je u julu trebalo da se izjasni krivim po dvije tačke optužnice za prekršaje i pristane da učestvuje u programu zbog optužbe za posedovanje oružja, a sve u sklopu nagodbe sa Davidom Weissom, tadašnjim tužiocem za državu Delaware.
Dogovor je propao pošto je savezni sudija doveo u pitanje njegove uslove. Neposredno prije toga, uzbunjivač iz Poreske službe (IRS) koji je radio na istrazi o krivičnom djelu utaje poreza rekao je da je Ministarstvo pravde spriječilo Weissa da podnese ozbiljnije optužbe tako što ga nije ranije imenovalo za specijalnog tužioca kako bi mogao da vodi slučajeve u Washingtonu ili centralnoj Kaliforniji.
Usred sve glasnijih kritika republikanaca, Garland je imenovao Weissa za specijalnog tužioca kako bi mogao da nastavi da istražuje i eventualno traži poreske prekršaje u drugim saveznim okruzima.
Weissova kancelarija je ovog mjeseca optužila Huntera Bidena po tri tačke u vezi sa kupovinom i posjedovanjem vatrenog oružja dok je koristio ilegalne droge. Mlađi Biden namjerava da se izjasni da nije kriv.
Republikanci su u srijedu ispitivali Garlanda o slučaju Huntera Bidena.
„Da li je neko iz Bijele kuće u bilo kom trenutku dao uputstva vama lično ili bilo kom višem zvaničniku Sekretarijata za pravosuđe o tome kako je trebalo da se sprovede istraga o Hunteru Bijdenu“, upitao je republikanski kongresmen Mike Johnson.
„Ne”, rekao je Garland.
Sekretar za pravosuđe je također branio kako je istraga sprovedena pod Weissom, rekavši da se nikada nije miješao u njegov rad.
Članovima Kongresa je kazao da je Weiss uvijek imao „puna ovlaštenja da vodi sopstvenu istragu” onako kako je smatrao prikladnim i da je tek nedavno tražio status specijalnog tužioca.
Pored toga, Garland je branio Sekretarijat od optužbi da slučaj Biden predstavlja primjer dvostrukih standarda pravosuđa, rekavši članovima Kongresa daSekretarijat „tretira sve podjednako, bez obzira na stranku, etničku pripadnost ili bogatstvo”.
