Linkovi

Top priča

Biden se bori sa "pandemijom nevakcinisanih"

Predsjednik Joe Biden

Dvije nedjelje nakon što je proslavio američku skoru "nezavisnost" od koronavirusa, predsjednik Joe Biden suočava se sa zabrinjavajućom realnošću povećanja broja zaraženih i smrtnih slučajeva – i činjenicom da ne može da uvijek pobijedi uporno oklijevanje nekih Amerikanaca da se vakcinišu – što je, kako se vjeruje, razlog za ljetno nazadovanje u situaciji sa Covidom.

Broj slučajeva Covida19 se utrostručio u protekle tri nedjelje, a broj hospitalizovanih i umrlih raste među nevakcinisanima. Dok su brojke i dalje značajno niže u odnosu na januar, zvaničnike brine novi rast i, kako vjeruju, nepotrebne bolesti i smrtni slučajevi. Očekuje se da će brojevi rasti narednih nedjelja.

Iako je nacionalna kriza možda prošla, zvaničnici kažu da sada vide lokalizovana žarišta u zajednicama gdje se dovoljno ljudi nije vakcinisalo.

"Gledajte, jedina pandemija koju imamo je među nevakcinisanima", izjavio je u petak Biden, a slične komentare je prethodno iznijela Rochelle Walensky, direktorica Centara za kontrolu i prevenciju bolesti.

Veći brojevi su posljedica infekcija među više od 90 miliona Amerikanaca koji mogu da prime vakcinu ali nisu došli da se vakcinišu. 40% novih slučajeva protekle nedjelje potiče iz samo četiri države sa niskom stopom vakcinacije, a skoro polovina je registrovana u Floridi.

Međutim, u Bijeloj kući nema mnogo interesovanja za ideju da se ponovo uvedu obaveza nošenja maski i druge mjere, budući da je 161 milion Amerikanaca već u potpunosti vakcinisan.

Walensky je u petak izjavila da u oblastima sa niskom stopom vakcinacije i povećanim broja slučajeva, "lokalni zvaničnici treba da razmotre da li bi uvođenje nošenja maski bilo korisno za njihove zajednice".

Neke zajednice već reaguju. Okrug Los Angeles je u četvrtak ponovo uveo obavezu nošenja maski u zatvorenom prostoru bez obzira na to da li je osoba vakcinisana a zdravstveni zvaničnici u Las Vegasu preporučili su u petak da radnici i gosti popularne turističke destinacije nose maske na zatvorenom.

Arhiv - Posjetioci nose maske šetajući kroz popularnu ulicu za šoping u Hollywoodu, 1. jula 2021.
Arhiv - Posjetioci nose maske šetajući kroz popularnu ulicu za šoping u Hollywoodu, 1. jula 2021.

Sa tri visoko-efikasne vakcine odobrene za upotrebu u SAD, Bidenova administracija vjeruje da najefikasniji način da se napadne virus nije pokušati da se uspori širenje uvođenjem obaveze nošenja maski i sličnih mjera - već i dalje insistiranjem na važnosti vakcinisanja.

To nije lako. Mnogi Amerikanci i dalje imaju otpor prema vakcinama ili nisu motivisani da se vakcinišu, čak i poslije više mjeseci često kreativnih pokušaja federalnih i državnih zvaničnika i privatnog sektora da prenesu informacije o bezbjednosti i dostupnosti vakcina.

Glavni zdravstveni zvaničnik Vivek Murthy​ dodao je da, dok vlada može da igra značajnu ulogu, "ovo mora da bude strategija u kojoj svi zajednički učestvuju" – uključujući škole, poslodavce, tehnološke kompanije i pojedince.

Proteklih dana, administracija je fokus preusmjerila na mlađe Amerikance. Pozvala je pop zvijezdu Oliviju Rodrigo da provede cijeli dan u posjeti Bijeloj kući u srijedu, i razgovara sa predsjednikom Bidenom i glavnim ekspertom za infektivne bolesti, Anthonyjem Faucijem, a posjeta je detaljno dokumentovana na društvenim medijima. Mladi ljudi kojima najmanje prijeti rizik da će imati ozbiljne posljedice virusa pokazali su se najmanje sklonim da se vakcinišu.

Ali još jedna velika grupa predstavlja još teži izazov – a to su republikanci. Bijela kuća je odavno priznala da, uz brojne dezinformacije o vakcinama i stranačke podjele u zemlji, nije imala mnogo uspjeha u tome da uvjeri republikance da podrže vakcinaciju. Umjesto toga, zvaničnici administracije su proteklih dana pojačali kritike zvaničnika ili kompanija za društvene medije zato što su prenosili ili nisu osudili dezinformacije o vakcinama koje se šire među glasačima republikanske stranke.

"Oni ubijaju ljude", rekao je Biden u petak o kompanijama za društvene medije, dan pošto je zdravstveni zvaničnik Murthy upozorio da lažne informacije o vakcinama, koje se šire na platformama kao što je Facebook, predstavljaju rizik po javno zdravlje.

Više od 99% smrti od Covida 19 i 97% hospitalizacija su među ljudima koji se nisu vakcinisali – pokazuju podaci Centara za kontrolu i prevenciju bolesti.

Pandemija sada "u najvećoj mjeri prijeti nevakcinisanim ljudima", upozorio je u petak koordinator Bijele kuće za borbu protiv Covida Jeff Zients.

See all News Updates of the Day

Biden: Amerika će stati u odbranu Tajvana

Arhiv - Tajvanski borbeni avioni Mirage 2000 lete u bliskoj formaciji tokom proslave Nacionalnog dana, u Tajpeju, 10. oktobar 2021.

Sjedinjene Države će stati u odbranu Tajvana i imaju obavezu da brane ostrvo koje Kina smatra za svoju teritoriju, izjavio je predsjednik SAD Joe Biden u četvrtak, što su komentari koji izgledaju kao raskid sa zvaničnom politikom.

"Da, imamo obavezu da to učinimo", rekao je Biden gostujući na CNN-u na pitanje da li će Sjedinjene Države stati u odbranu Tajvana, koji se žali na sve veći vojni i politički pritisak Pekinga da prihvati kineski suverenitet.

Iako je po zakonu Washington obavezan da Tajvanu obezbjedi sredstva za odbranu, on već dugo slijedi politiku "strateške dvosmislenosti" o tome da li će vojno intervenisati da zaštiti Tajvan u slučaju kineskog napada.

U augustu je zvaničnik Bidenove administracije rekao da se politika SAD prema Tajvanu nije promijenila nakon što je predsjednik ukazao da će Sjedinjene Države braniti ostrvo ako bude napadnuto.

Joe Biden
Joe Biden

Biden je rekao da ljudi ne treba da brinu o vojnoj snazi Washingtona jer "Kina, Rusija i ostatak svijeta znaju da smo najmoćnija vojska u historiji svijeta".

"Ono o čemu morate da brinete jeste da li će se oni upustiti u aktivnosti koje bi ih dovele u poziciju u kojoj bi mogli da naprave ozbiljnu grešku", rekao je Biden. "Ne želim hladni rat sa Kinom. Samo želim da Kina shvati da se nećemo povući, da nećemo promijeniti nijedan naš stav."

Vojne tenzije između Tajvana i Kine su najgore u posljednjih više od 40 godina, rekao je ovog mjeseca tajvanski ministar odbrane Chiu Kuo-cheng, dodajući da će Kina biti sposobna da izvede invaziju "punih razmjera" do 2025. godine.

Tajvan poručuje da je nezavisna država i da će braniti svoje slobode i demokratiju.

Kina, pak, smatra da je Tajvan najosjetljivije i najvažnije pitanje u njenim vezama sa Sjedinjenim Državama i osuđuje je ono što naziva "dosluhom" između Washingtona i Tajpeja.

Obraćajući se novinarima ranije u četvrtak, kineski ambasador Ujedinjenih nacija Zhang Jun​ rekao je da njegova zemlja teži "mirnom ponovnom ujedinjenju" sa Tajvanom i da odgovara na "separatističke pokušaje" na ostrvu vladajuće Demokratske napredne stranke.

"Mi nismo izazivač nevolja. Naprotiv, neke zemlje, posebno SAD, preduzimaju opasne akcije, vodeći situaciju u Tajvanskom moreuzu u opasnom pravcu", rekao je on. "Mislim da u ovom trenutku treba da pozovemo Sjedinjene Države da prestanu sa takvom praksom. Uvlačenje Tajvana u rat definitivno nije nikome u interesu. Ne vidim da će Sjedinjene Države time nešto dobiti."

Anketa: Američka globalna pozicija se oporavlja za vrijeme Bidenove administracije

Anketa: Američka globalna pozicija se oporavlja za vrijeme Bidenove administracije
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:22 0:00

Zajedničko saopštenje nakon sastanka Blinken-Borrell: SAD i EU pojačavaju zajednički angažman na Balkanu

Zastave Sjedinjenih Država i Evropske unije.

Nakon nedavnog sastanka između državnog sekretara SAD Antonyja Blinkena i visokog predstavnika Evropske unije (EU) Josepa Borrella, Sjedinjene Države i Evropska unija složile su se da dodatno ojačaju svoj zajednički angažman na Zapadnom Balkanu u podršci napretku regiona na njegovom evropskom putu, navodi se u zajedničkom saopštenju State Departmenta i EU.

"Naglašavamo našu punu podršku procesu proširenja EU. Pristupanje EU, koje je prioritet za čitav Zapadni Balkan, pomaže u konsolidaciji demokratskih institucija, zaštiti osnovnih prava i unapređenju vladavine prava. Ovaj region pripada Evropskoj uniji. Bliža integracija će poboljšati stabilnost i doprinijeti prosperitetu ljudi u regionu. U ovom kontekstu, naglašavamo da bi pristupni pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom trebali da počnu bez odlaganja", navodi se u saopštenju.

State Department dalje navodi da su Sjedinjene Države i EU ujedinjene u "čvrstoj podršci teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine kao i u zajedničkom radu na promociji izborne i ustavne reforme i održavanju funkcionalnosti njenih državnih institucija".

"Ozbiljno smo zabrinuti zbog sve veće retorike podjela u Bosni i Hercegovini. Pozivamo sve strane da poštuju i štite državne institucije, nastave konstruktivan dijalog i preduzmu korake za napredak na putu integracije u EU - uključujući i relevantne reforme. EU i Sjedinjene Države spremne su da olakšaju ove korake", navedeno je u zajedničkoj objavi.

Dalje se naglašava važnost dijaloga uz posredovanje EU, koji je "ključni mehanizam za rešavanje sveobuhvatne normalizacije odnosa između Srbije i Kosova".

"Nakon posljednjih nedjelja napetosti na sjeveru Kosova, ohrabrujemo obe strane da se uključe u kontinuiranu i održivu deeskalaciju i izbjegnu akcije koje ugrožavaju stabilnost. Pozdravljamo i podržavamo angažovanje Kosova u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i ponavljamo da je nasilje nad civilima, novinarima, policijom ili drugim vlastima neprihvatljivo", saopštava State Department.

Pozivaju se i sve političke snage u Crnoj Gori da rade zajedno na očuvanju strateške orijentacije koja odražava želju građana Crne Gore da postignu reforme neophodne kako bi njihove nade u budućnost EU postale stvarnost.

Komisija Predstavničkog doma glasa o preporuci da Stevea Bannona proglasi krivim za nepoštovanje Kongresa

Steve Bannon

Komisija Predstavničkog doma, koja istražuje upad u Capitol 6. januara, u utorak glasa da savjetnika Bijele kuće Stevea Bannona proglasi krivim za nepoštovanje Kongresa, dok bivši predsjednik Donald Trump pokušava da blokira istragu novom tužbom.

Trump je u ponedjeljak tužio kongresnu komisiju tvrdeći da su njeni članovi nelegalno tražili podatke iz Bijele kuće. U tužbi koja je podnijeta okružnom sudu u prijestolnici Washingtonu, navodi se da je materijal koji je tražila komisija pokriven pravnom doktrinom poznatom kao izvršna privilegija, koja štiti povjerljivost određenih komunikacija Bijele kuće.

Međutim, članovi komisije kažu da neće ustuknuti, i da će nastaviti svoj zadatak prikupljanja činjenica i svjedočanstava o upadu Trumpovih pristalica u Kongres, u kome su povrijeđene desetine policajaca.

Članovi komisije, republikanka Liz Cheney​ i demokrata Beni Thompson, naveli su u pisanom saopštenju u odgovor na Trumpovu tužbu da bivši predsjednik pokušava da "odloži i opstruiše" njihovu istragu.

"Teško je zamisliti ubjedljiviji javni interes od pokušaja da se dođe do odgovora o napadu na našu demokratiju i pokušaj da se preokrenu rezultati izbora", saopštili su oni.

Trump je podnio tužbu nakon što je predsjednik Biden odlučio da se odrekne prava da blokira dostavu dokumenata Kongresu - prava koja mu daje izvršna privilegija. Bidenova administracija je navela da je nasilna opsada Capitola prije više od devet mjeseci bila tako izuzetan događaj da zavređuje odricanje od privilegije koja obično štiti komunikacije Bijele kuće.

Trumpova tužba ne odnosi se samo na prvih 125 stranica dokumenata čije je dostavljanje kongresnoj komisiji nedavno dozvolio Biden. Tužba, koja se odnosi na komisiju Predstavničkog doma ali i Nacionalni arhiv, traži poništavanje kompletnog zahtjeva komisije o dostavi dokumenata, navodeći da je suviše širok i suprotan principu podjele vlasti u SAD.

Stotine Trumpovih pristalica upale su u sjedište Kongresa 6. januara u pokušaju da spriječe članove Kongresa da potvrde pobjedu demokratskog predsjednika Bidena. Optužnice su podignute protiv više od 600 osoba.

Predstavnički dom, u kojem su većinu imale demokrate, glasao je za opoziv Trumpa na osnovu optužbe da je podstakao napad vatrenim govorom na skupu svojih pristalica tog dana. Senat je predsjednika oslobodio optužbi.

Za to vrijeme, komisija glasa o preporuci da se Bannon proglasi krivim za nepoštovanje Kongresa zbog odbijanja zahtjeva komisije da svjedoči i dostavi dokumenta. U rezoluciji koja je objavljena u ponedjeljak, komisija ističe da bivši Trumpov savjetnik nema pravne osnove da odbija zahtjeve komisije, iako Trumpov advokat tvrdi da Bannon ne treba da otkriva informacije jer je zaštićen privilegijom položaja u administraciji bivšeg predsjednika.

Bannon je bio privatni građanin kada je razgovarao sa Trumpom prije napada, navodi komisija.

"Gospodin Bannon je, po svemu sudeći, igrao složenu ulogu u događajima 6. januara i građani Amerike imaju pravo da čuju njegove svjedočenje iz prve ruke", napisala je komisija u rezoluciji.

Također je navedeno na koje je sve načine Bannon učestvovao u događajima uoči pobune, uključujući izvještaje da je podsticao Trumpa da se fokusira na 6. januar, dan potvrde elektorskih glasova, i komentare 5. januara da će sljedećeg dana "nastati potpuni haos."

Kada odbor bude glasao o Bannonu, o tom pitanju će glasati cijeli Predstavnički dom, a zatim se proslijeđuje Sekretarijatu za pravosuđe, koji će odlučiti da li da podigne optužnicu.

Preminuo bivši državni sekretar Colin Powell

Arhiv - Colin Powell

General Colin Powell, prvi crnac koji je postao američki državni sekretar, i bivši načelnik združenog generalštaba američkih oružanih snaga, preminuo je u ponedjeljak od komplikacija povezanih sa Covidom-19. Imao je 84 godine.

Njegova porodica objavila je vijest o smrti na Facebooku. "Izgubili smo izuzetnog, nežnog supruga, oca, djecu i velikog Amerikanca", napisali su.

Porodica je navela da je bio potpuno vakcinisan protiv virusa, i zahvalila se osoblju Nacionalnog medicinskog centra Walter Reed, nadomak Washingtona "na brižnom njegovanju" Powella u njegovim posljednjim danima. Powell je imao druge zdravstvene probleme, uključujući i Parkinsonovu bolest, prenose američki mediji.

Colin Powell je bio sin imigranata sa Jamajke i veteran Vijetnamskog rata. Bio je državni sekretar od 2001. do 2005. za vrijeme prvog mandata republikanskog predsjednika Georgea Busha.

Prije toga, kao general sa četiri zvjezdice i veteran sa 35 godina službe, bio je vojni lider Pentagona, načelnik Združenih generalštaba od 1989. do 1993. za vrijeme Bushovog oca, predsjednika Georgea H.W. Busha. U toj ulozi je nadzirao američku invaziju na Panamu, a kasnije i invaziju na Kuvajt protiv iračke armije, 1991.

Arhiv - 11. februara 1991. predsednik George H. W. Bush i general Colin Powell, načelnik združenog generalštaba oružanih snaga ispred Bijele kuće.
Arhiv - 11. februara 1991. predsednik George H. W. Bush i general Colin Powell, načelnik združenog generalštaba oružanih snaga ispred Bijele kuće.

Međutim, njegovo naslijeđe je zauvijek narušeno kada je 2003. izašao pred Savjet bezbjednosti UN kao državni sekretar i obrazložio američke razloge za rat protiv Iraka. Pozvao se na netačne informacije da je Saddam Hussein nagomilao oružje za masovno uništenje. Iračke tvrdnje da nemaju takvo oružje su "mreža laži", rekao je tada Powell svjetskoj organizaciji.

Državni sekretar je privatno upozoravao Busha o ogromnim teškoćama invazije i okupacije Iraka. Međutim, kao najuvaženiji član Bushovog kabineta na globalnom nivou, pristao je da javno iznese argumente za rat, kako bi pridobio međunarodnu podršku.

U intervjuu za AP napisao je da su SAD, ako se sve uzme u obzir, postigle uspjeh u Iraku. "Mislim da smo imali puno uspjeha", rekao je. "Užasni irački diktator je smijenjen."

Colin Powell, umjereni republikanac i pragmatista, razmatrao je predsjedničku kandidaturu kako bi postao prvi afroamerički predsjednik 1996. godine, ali je odustao zbog strahova svoje supruge Alme za njegovu bezbjednost. 2008. godine, raskinuo je sa svojom partijom da bi podržao kandidaturu demokrate Baracka Obame.

Powell je odrastao u siromašnoj četvrti u New Yorku. "Moja priča je priča o jednom crnom dječaku bez velike perspektive, dječaku iz imigrantske porodice bez većih sredstava, koji je odrastao u Južnom Bronxu", napisao je u svojoj autobiografiji "Moje američko putovanje" 1995.

"Jedan od najvećih lidera"

Predsjednik George Bush u ponedjeljak je saopštio da su on i bivša prva dama Laura Bush "duboko ožalošćeni" zbog smrti Powella.

"Bio je sjajan javni službenik i poštovan u zemlji i inostranstvu", napisao je Bush. "Što je još važnije, bio je porodični čovjek i prijatelj."

Američki sekretar za odbranu Lloyd Austin je poručio: "Svijet je izgubio jednog od najvećih lidera koje smo ikada vidjeli. Alma je izgubila divnog muža, porodica izuzetnog oca a ja sam izgubio izuzetnog ličnog prijatelja i mentora. Bio je moj mentor više godina i uvijek sam mogao da mu se obratim kada sam imao dileme. Uvijek bi mi dao dobar savjet."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG