Najnovije
Biden se bori sa "pandemijom nevakcinisanih"
Dvije nedjelje nakon što je proslavio američku skoru "nezavisnost" od koronavirusa, predsjednik Joe Biden suočava se sa zabrinjavajućom realnošću povećanja broja zaraženih i smrtnih slučajeva – i činjenicom da ne može da uvijek pobijedi uporno oklijevanje nekih Amerikanaca da se vakcinišu – što je, kako se vjeruje, razlog za ljetno nazadovanje u situaciji sa Covidom.
Broj slučajeva Covida19 se utrostručio u protekle tri nedjelje, a broj hospitalizovanih i umrlih raste među nevakcinisanima. Dok su brojke i dalje značajno niže u odnosu na januar, zvaničnike brine novi rast i, kako vjeruju, nepotrebne bolesti i smrtni slučajevi. Očekuje se da će brojevi rasti narednih nedjelja.
Iako je nacionalna kriza možda prošla, zvaničnici kažu da sada vide lokalizovana žarišta u zajednicama gdje se dovoljno ljudi nije vakcinisalo.
"Gledajte, jedina pandemija koju imamo je među nevakcinisanima", izjavio je u petak Biden, a slične komentare je prethodno iznijela Rochelle Walensky, direktorica Centara za kontrolu i prevenciju bolesti.
Veći brojevi su posljedica infekcija među više od 90 miliona Amerikanaca koji mogu da prime vakcinu ali nisu došli da se vakcinišu. 40% novih slučajeva protekle nedjelje potiče iz samo četiri države sa niskom stopom vakcinacije, a skoro polovina je registrovana u Floridi.
Međutim, u Bijeloj kući nema mnogo interesovanja za ideju da se ponovo uvedu obaveza nošenja maski i druge mjere, budući da je 161 milion Amerikanaca već u potpunosti vakcinisan.
Walensky je u petak izjavila da u oblastima sa niskom stopom vakcinacije i povećanim broja slučajeva, "lokalni zvaničnici treba da razmotre da li bi uvođenje nošenja maski bilo korisno za njihove zajednice".
Neke zajednice već reaguju. Okrug Los Angeles je u četvrtak ponovo uveo obavezu nošenja maski u zatvorenom prostoru bez obzira na to da li je osoba vakcinisana a zdravstveni zvaničnici u Las Vegasu preporučili su u petak da radnici i gosti popularne turističke destinacije nose maske na zatvorenom.
Sa tri visoko-efikasne vakcine odobrene za upotrebu u SAD, Bidenova administracija vjeruje da najefikasniji način da se napadne virus nije pokušati da se uspori širenje uvođenjem obaveze nošenja maski i sličnih mjera - već i dalje insistiranjem na važnosti vakcinisanja.
To nije lako. Mnogi Amerikanci i dalje imaju otpor prema vakcinama ili nisu motivisani da se vakcinišu, čak i poslije više mjeseci često kreativnih pokušaja federalnih i državnih zvaničnika i privatnog sektora da prenesu informacije o bezbjednosti i dostupnosti vakcina.
Glavni zdravstveni zvaničnik Vivek Murthy dodao je da, dok vlada može da igra značajnu ulogu, "ovo mora da bude strategija u kojoj svi zajednički učestvuju" – uključujući škole, poslodavce, tehnološke kompanije i pojedince.
Proteklih dana, administracija je fokus preusmjerila na mlađe Amerikance. Pozvala je pop zvijezdu Oliviju Rodrigo da provede cijeli dan u posjeti Bijeloj kući u srijedu, i razgovara sa predsjednikom Bidenom i glavnim ekspertom za infektivne bolesti, Anthonyjem Faucijem, a posjeta je detaljno dokumentovana na društvenim medijima. Mladi ljudi kojima najmanje prijeti rizik da će imati ozbiljne posljedice virusa pokazali su se najmanje sklonim da se vakcinišu.
Ali još jedna velika grupa predstavlja još teži izazov – a to su republikanci. Bijela kuća je odavno priznala da, uz brojne dezinformacije o vakcinama i stranačke podjele u zemlji, nije imala mnogo uspjeha u tome da uvjeri republikance da podrže vakcinaciju. Umjesto toga, zvaničnici administracije su proteklih dana pojačali kritike zvaničnika ili kompanija za društvene medije zato što su prenosili ili nisu osudili dezinformacije o vakcinama koje se šire među glasačima republikanske stranke.
"Oni ubijaju ljude", rekao je Biden u petak o kompanijama za društvene medije, dan pošto je zdravstveni zvaničnik Murthy upozorio da lažne informacije o vakcinama, koje se šire na platformama kao što je Facebook, predstavljaju rizik po javno zdravlje.
Više od 99% smrti od Covida 19 i 97% hospitalizacija su među ljudima koji se nisu vakcinisali – pokazuju podaci Centara za kontrolu i prevenciju bolesti.
Pandemija sada "u najvećoj mjeri prijeti nevakcinisanim ljudima", upozorio je u petak koordinator Bijele kuće za borbu protiv Covida Jeff Zients.
See all News Updates of the Day
Na poziv studenata, u Srbiji u toku akcija „Generalni štrajk”
Na poziv studenata u blokadi u Srbiji se u petak održava akcija pod nazivom „Generalni štrajk”. Pozivu da na 24 sata obustave rad odazvali su se mnogi građani, ustanove kulture, advokati, dio škola i nekoliko stotina privatnih firmi, a najavljene su i protestne šetnje.
Studenti koji već nedjeljama blokiraju rad gotovo svih državnih fakulteta i svakodnevno protestuju sa građanima na ulici tražeći krivičnu i političku odgovornost za pad nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra i pogibiju petnaestero ljudi, pozvali su građane da u petak 24. januara ne idu na posao, u prodavnice, kafiće, klubove...
U nastavku je video portala 021.rs iz Novog Sada gdje je u toku protestna šetnja studenata i građana.
Više od 200 privatnih firmi najavilo je da će obustaviti rad u znak solidarnosti, a prema materijalima koji su dostupni na društvenim mrežama vidi se da su tržni centri u Beogradu gotovo prazni, kao i da su intenzitet saobraćaja i koncentracija pješaka u centralnim dijelovima grada daleko manji nego što bi to bilo u uobičajenim okolnostima.
Širom zemlje održana je i tradicionalna akcija „15 minuta tišine” kojom se odaje počast poginulima u padu nadstrešnice.
Fotografije sa protesta u okviru akcije "Generalni štrajk" na koju su pozvali studenti u Srbiji
Blokade, predavanja, šetnje...
Učenici Zemunske gimnazije blokiraju kružni tok kod tržnog centra „Ušće” na Novom Beogradu, potom su održali i „čas u prirodi”, a onda su krenuli i u šetnju dugu 14 kilometara ulicama Novog Beograda.
Pridružili su im se brojni građani, studenti i gimnazijalci iz centra grada i kolege iz novobeogradskih gimnazija i srednjih škola.
Studenti i građani sa druge strane reke prethodno su prošetali do zgrade Vlade Srbije, gdje su u 11:52 sa građanima odali 15-minutnu počast stradalima u padu nadstrešnice na stanici u Novom Sadu, da bi potom krenuli ulicom Gavrila Principa, prešli Brankov most i pridružili se učenicima iz Zemuna i Novog Beograda u blokadi kružnog toka kod „Ušća”.
Kako se vidi na materijalima dostupnim na društvenim mrežama, blokirane su mnoge raskrsnice i saobraćajnice u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu, Jagodini, ali i drugim gradovima u Srbiji, a na ulicama je veliki broj ljudi.
Opozicioni poslanici blokirali auto-put Beograd-Novi Sad
Novosadski opozicioni poslanici i odbornici blokirali su tokom jutra na kratko auto-put Novi Sad-Beograd, objavila je potpredsednica Stranke slobode i pravde Marinika Tepić na društvenim mrežama.
Oni su razvukli veliki crni transparent na kome bijelim slovima piše „Ispunite zahteve”.
„Dragi studenti, učitelji, nastavnici, roditelji i svi građani Novog Sada i Srbije, zajedno, solidarni do ispunjenja svih zahteva studenata. Blokirali smo auto-put Novi Sad–Beograd”, napisala je Tepić.
Advokati najavili protest na Andrićevom vijencu
Studentskim zahtjevima pridružili su se i advokati koji su za danas najavili protest i ispred Predsjedništva Srbije na Andrićevom vijencu u Beogradu.
Upravni odbor Advokatske komore Srbije (AKS) je dan ranije donio odluku da obustavu rada produži za još tri dana, tako da advokati neće raditi do 27. januara.
U saopštenju AKS se navodi da tokom obustave rada advokati neće ulaziti ni boraviti u prostorijama sudova, tužilaštava, policije, organa uprave, javnih izvršitelja i javnih bilježnika, dok će samo one podneske koji su vezani za nastupanje preksluzivnih rokova dostavljati sudovima, tužilaštvima i drugim organima.
AKS je najprije 18. januara donijela odluku o sedmodnevnoj obustavi rada, nakon čega je 20. januara uslijedila odluka Višeg suda u Beogradu kojom je obustavljen od izvršenja dio te odluke AKS, koji se odnosi na potpunu obustavu rada.
Istog dana UO AKS je donio novu odluku o obustavi rada advokata i 21,22. i 23. januara, a danas je usledila još jedna odluka koja produžava obustavu zaključno sa 26. januarom.
Ova odluka je, kako se navodi u saopštenju, doneta zbog „narušavanja vladavine prava i zbog ugrožavanja samostalosti i nazavisnosti advokature Srbije”.
Pojačano prisustvo policije
Kako prenose mediji, na više lokacija u Beogradu i Novom Sadu primjećeno je pojačano prisustvo policije.
Agencija Fonet prenosi da je u dijelu dvorišta Vlade Srbije u ulici Kneza Miloša vidljiv veliki broj autobusa i kombija sa pripadnicima policije.
Na svim ulazima u zgradu Radio-televizije Srbije (RTS) postavljena je policija u opremi za razbijanje demonstracija, a kako prenose mediji slična situacija je i u zgradi Radio televizije Vojvodine (RTV) u Novom Sadu.
I ispred Skupštine Srbije jutros je bilo primjetno pojačano prisustvo policije, a ekipa FoNeta je ispred ulaza u Kosovskoj ulici zatekla desetak patrolnih kola i jednu maricu.
Protest i zahtjeve studenata podržali su i IT zajednice iz Beograda i Novom Sada, kao i brojni građani, mali biznisi, mediji...
Kulturni radnici također u štrajku
Ansambli beogradskih pozorišta danas neće igrati predstave u znak podrške studentskom pozivu građanima na generalni štrajk i obustavu svih aktivnosti.
Zavjesa će biti spuštena i u Narodnom pozorištu koje je na sajtu objavilo da otkazuje večerašnje predstave.
Na scenu neće izaći ni glumci Jugoslovenskog dramskog pozorišta, a svoje predstave otkazalo je i Pozorište na Terazijama.
I kolektiv Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture priključio se generalnom štrajku.
„Na poziv studenata u blokadi i Samostalnog sindikata kulture Srbije, u znak podrške opravdanim zahtevima studenata visoko-školskih ustanova u Srbiji koje su u blokadi, kolektiv Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture priključio se generalnom štrajku”, navodi se u izjavi kolektiva Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture dostavljenoj N1.
Zaposleni su na zgradi istakli transparent „Generalni štrajk”, a na ogradi Zavoda su poruke „Zavod je uz studente! A ćaci?”, „Kada sve ostalo propadne pročitaj uputstvo”, „Državi Srbiji je potrebna zaštita”.
Vučić: Srbija radi, Srbija se gradi
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je jutros na svom instagram nalogu video u kom, ne komentarišući akciju studenata, opisuje napredak na izgradnji projekta Ekspo 2027 u Surčinu, uz poruku „Srbija radi, Srbija se gradi”.
A kasnije tokom dana, u Jagodini će biti održan skup na kojem će govoriti predsjednik Srbije, a najavljeno je osnivanje novog političkog pokreta.
Ministarstvo prosvete naložilo smanjenje plata učesnicima štrajka
Jedan broj osnovnih i srednjih škola u Srbiji nastavio je sa obustavom nastave u koju su stupili 20. januara, pridružujući se studentskim zahtevima.
U nerereprezentativnom Nezavisnom sindikatu prosvetnih radnika Srbije (NSPRS) očekuju da nastave u punom kapacitetu neće biti u više od 80 odsto škola, barem u većim gradskim sredinama.
Ministarstvo prosvjete ima potpuno drugačije podatke, pa saopštava da se nastava održava u 97 odsto škola. Uprkos tome, u škole se šalju prosvjetne inspekcije, a stižu i upozorenja o disciplinskim postupcima, kao i mogućem produžetku školske godine i ugroženosti polaganja maturskih ispita.
Većina škola svoje proteste oročila je upravo do danas, pa se nknadno očekuju odluke o tome kako će i da li će biti nastave naredne nedjelje.
Međutim, iz Ministarstva prosvete školama je stigao dopis kojim se direktorima nalaže da se prilikom obračuna januarske plate one umanje zaposlenima koji su učestvovali u štrajku.
Dopis je školama stigao „povodom brojnih i učestalih obraćanja nastavnika, vaspitača, direktora škola i roditelja učenika koja se odnose na primenu propisa o radnoj obavezi i štrajku u sistemu obrazovanja i vaspitanja”, navelo je Ministarstvo, prenosi list Danas.
Dodaje se da zaposleni koji učestvuju u štrajku ostvaruju osnovna prava iz radnog odnosa, osim prava na zaradu, a prava iz socijalnog osiguranja, u skladu s propisima o socijalnom osiguranju.
Ministarstvo podseća da je minimum procesa rada za nastavnika izvođenje nastave u trajanju od 30 minuta po času u okviru dnevnog rasporeda i obavljanje ispita, a za stručnog saradnika i nastavnika u produženom boravku 20 časova rada nedjeljno.
„U slučajevima kada se ne obezbedi minimum procesa rada i štrajk nije organizovan u skladu sa zakonom, zaposleni nemaju pravo na zaradu, u skladu sa članom 14. Zakona o štrajku”, navedeno je u dopisu.
Vlada Republike Srpske krenula u preuzimanje kompanije ruskog oligarha
Vlada Republike Srpske dala je saglasnost entitetskoj kompaniji za gasne projekte "GAS RES" da krene u pregovore o preuzimanju kompanije "Comsar Energy Republika Srpska", u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Sardarova.
Iz entitetske Vlade su saopštili nakon sjednice održane u petak 24. januara, da su dali nalog menadžmentu "GAS RES-a" da hitno stupi u pregovore sa matičnom kompanijom "Comsar Energy Group Limited" iz Nikozije sa ciljem kupovine vlasničkog udjela u "Comsar Energy Republika Srpska".
"Comsar Energy Republika Srpska" nosilac je koncesionog prava na nalazištima uglja koja se graniče sa eksploatacionim poljem RITE Ugljevik.
Problemi sa nestašicom uglja već su u dva navrata u novembru i decembru na više od deset dana zaustavili rad Termoelektrane u Ugljeviku.
Zbog stanja u preduzeću radnici su tri puta protestovali, tražeći raskid koncesije za eksploataciju uglja sa kompanijom Comsar.
Ta kompanija je 2013. godine dobila koncesiju za eksploataciju uglja na ležištu "Ugljevik istok 2".
U Ugovoru o koncesiji navodi se da je procijenjena ukupna vrijednost investicije veća od 400 miliona maraka (220 miliona evra), što se odnosi na ukupno razdoblje koncesije od 30 godina.
Deset godina kasnije, Ministarstvo energetike i rudarstva je u decembru 2023. godine dalo dozvolu ovoj firmi za eksploataciju uglja.
Investitor je tražio kopanje uglja na dijelu lokacije rudnika čiji bi godišnji kapacitet iznosio oko milion tona, sa predviđenim vijekom eksploatacije ovog ležišta od četiri godine.
Kompanija "Comsar Energy Republika Srpska" nosilac je i koncesije za izgradnju i rad Termoelektrane Ugljevik 3, koja još uvijek nije izgrađena.
Prethodno je entitetski ministar industrije, energetike i rudarstva Petar Đokić izjavio za novinsku agenciju Srna 17. januara kako će se "nastaviti ranije započete aktivnosti preuzimanja projekta od kompanije 'Comsar', ne iznoseći pri tome nikakve detalje.
Vlada RS krajem 2022. preuzela je putem Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) preduzeće "Comsar Energy Hidro" koje je nosilac koncesije za izgradnju hidrocentrale "Mrsovo" na rijeci Lim u Rudom.
Prethodno je ERS kupio od Comsar-a propali hotel u Rudom za 2,3 miliona maraka ( oko 1,2 miliona evra).
Termoelektrana Ugljevik, uz Termoelektranu u Gackom, na jugu BiH, proizvodi oko 70 odsto struje potrebne za Republiku Srpsku.
Obje elektrane su u vlasništvu "Elektroprivrede RS", entitetske kompanije za proizvodnju, distribuciju i prodaju električne energije..
Dodik nastavlja sa pritiscima na banke
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zatražio da banke koje posluju u Bosni i Hercegovini vrate iz inostranstva 750 miliona maraka depozita koji pripadaju građanima, najavljujući u protivnom zatvaranje pojedinih banaka. Analitičari smatraju da je to još jedan pritisak na banke.
Senat potvrdio Trumpov izbor za direktora CIA-e
Američki zakonodavci potvrdili su u četvrtak drugog ključnog člana tima za nacionalnu sigurnost predsjednika Donalda Trumpa, glasanjem 74-25 da John Ratcliffe postane 25. direktor glavne obavještajne agencije u zemlji.
Ratcliffe, koji je bio direktor nacionalne sigurnosne službe na kraju Trumpova prvog mandata, položio je zakletvu oko dva sata kasnije, koju je vodio potpredsjednik JD Vance.
Vance je nazvao Ratcliffea "velikim patriotom" i rekao da je on neko ko ima povjerenje predsjednika.
Ratcliffe će sada voditi obavještajnu operaciju koju su Trump i republikanci kritikovali zbog neuspjeha u prikupljanju informacija o kritičnim događajima u mjestima poput Ukrajine, Afganistana i Bliskog istoka, te zbog korištenja informacija koje je dobila za odbranu politike prethodne administracije.
Članovi obavještajnog odbora Senata pomno su ispitivali Ratcliffea tokom prošlosedmičnog saslušanja o nominaciji o tome da li će otpustiti zaposlenike zbog njihovih političkih stavova ili mišljenja o Trumpu, koji je često napadao američku obavještajnu agenciju i njene procjene. Ratcliffe je rekao da to neće učiniti.
Zurabišvili: Amerika ne bi trebalo da podržava vlade izabrane na namještenim izborima
Gruzijski parlament izabrao je Miheila Kavelašvilija, bliskog osnivaču vladajuće partije Gruzijski san Bidzine Ivanišvilija, za novog predsjednika zemlje u decembru prošle godine. Zamijenio je Salome Zurabišvili, koja je osvojila predsjedničku funkciju 2018. na direktnim izborima, voljom građana.
Zurabišvili je bila peta predsjednica zemlje. Opozicione stranke i Zurabišvili tvrde da su parlamentarni izbori u Gruziji u oktobru 2024, na kojima je Gruzijski san zvanično pobijedio sa 54,09 odsto glasova, bili namješteni, te da stoga ni pobjeda Gruzijskog sna ni Kavelašvilijeva odluka da je zamijeni na mjestu predsjednika nisu bili legitimni.
Opozicione stranke su odbile da uđu u parlament i rade sa članovima Gruzijskog sna i zahtijevaju nove izbore. Zurabišvili je bila u Washingtonu kako bi prisustvovala inauguraciji predsjednika Donalda Trumpa na poziv poslanika Joea Wilsona, republikanca iz Južne Karoline. Dok je bila u glavnom gradu SAD, dala je intervju Gruzijskom servisu Glasa Amerike, koji prenosimo u skraćenoj verziji.
Glas Amerike: Često kažete da su Gruziji potrebne SAD, ali je i Americi potrebna Gruzija. Zašto je Gruzija važna za Sjedinjene Države i kakvu bi ulogu mogla da ima Gruzija na Kavkazu?
Zurabišvili: Prije svega, zato što Rusi to znaju više od bilo koga drugog: oni su uvijek govorili da onaj ko kontroliše Tbilisi, kontroliše Kavkaz. Danas je to još važnije, u vrijeme kada ovaj region postaje veoma važan za kontrolu Crnog mora. Luke na Crnom moru su veoma važne, i nije slučajno što je Rusija počela rat protiv Ukrajine i za kontrolu tog dijela crnomorske obale, počevši od Krima 2014. I nije slučajno da je hibridni rat Rusija započela izborima u Gruziji, također za izbore u Rumuniji, i namještanje izbora, na sasvim drugačiji način, u Moldaviji – dakle te tri zemlje, ako pogledate mapu, su zemlje Crnog mora. Dakle, strategija Rusije je vrlo jasna.
Upravo zato bi strategija Sjedinjenih Država trebalo da bude nastavak onoga što je bila godinama, a to je bila konsolidacija Gruzije kao uporišta demokratije. Gruzijska vojska ne bi postojala da nije američke podrške. Mislim da to pokazuje da ovo nije bilo samo zbog simpatija, već zato što je postojao ozbiljan, pravi američki interes da podrži Gruziju. I uvjerena sam da su ovi interesi i dalje prisutni, čak i više danas nego možda u prošlosti.
Glas Amerike: Vas je na inauguraciju pozvao kongresmen Joe Wilson, jedan od autora Zakona MEGOBARI (koji ima za cilj jačanje demokratije i suprotstavljanje ruskom uticaju u Gruziji) i Zakona o gruzijskom "košmaru" u Predstavničkom domu SAD (kojim bi bilo spriječeno da SAD da priznaju režim Ivanišvilija, a da se prizna Zurabišvili kao legitimna predsjednica Gruzije). Možete li da objasnite zašto mislite da je toliko važno da američka vlada ne prizna sadašnju gruzijsku vladu?
Zurabišvili: Mislim da nije moguće da zemlja poput Sjedinjenih Država prizna vladu koja je rezultat namještenih izbora i protivustavnih akata, režim u kojem nije preostala nijedna nezavisna institucija, sve institucije su po mjeri jedne partije i jednog čovjeka. To zaista uništava sve što su Sjedinjene Države radile u ovoj zemlji. Izgradnja institucija, ne samo vojske, sve institucije: podrška reformi pravosudnog sistema, stvaranje antikorupcijskog sistema i sve to, što je zaista djelo više od 30 godina od nezavisnosti Gruzije. Ovo što se danas dešava zaista sve to uništava.
Glas Amerike: Vi, opozicija i dio gruzijskog naroda tražite nove izbore. Da li je to glavni zahtjev u ovom trenutku?
Zurabišvili: I dalje se nadam da će de facto lideri Gruzije prepoznati da je stabilnost zemlje najvažnija stvar i da će shvatiti da će pomoći zemlji održavanjem novih izbora, kroz neki kompromis sa opozicijom. Kako vrijeme odmiče, vjerovatno je sve manje nade da će doći do tako razumnog rješenja. A ono što će se tada desiti najvjerovatnije je da će se režim raspasti, jer ne može da se odupre ni sankcijama, ni ekonomskoj i finansijskoj situaciji u koju ulazimo, ni činjenici da je odbijen od velike većine zemlje i da je izolovan od svih partnera, Amerikanaca, Evropljana koji su zaista podržavali Gruziju.
Glas Amerike: Različiti stručnjaci sa kojima razgovaramo kažu da Gruzija neće biti glavni prioritet Trampove administracije. Kako planirate da skrenete pažnju na Gruziju?
Zurabišvili: Pa, mi vjerovatno nikada nećemo biti prioritet, a nadam se da ni nećemo biti, jer to znači krizu na drugom nivou, koju ne želimo. Opet, ne želimo nestabilnost. Ali mislim da je ono što se dešava u Gruziji prilično važno kao primjer. Ne mislim da Amerika može da prihvati zemlju koju je podržavala i zaista, stvorila kao državu, koja sada stvara savezništva sa terorističkim pokretima, sa Iranom, sa Kinom i daje strateške tačke na Crnom moru, luku Anaklija, ili nove komunikacione linije Kini, što se i dešava.
