Za Claudiju Huth, majku petoro djece, koja je odrasla u kapitalističkoj Zapadnoj Njemačkoj bilo je drugačije. Huth je napustila posao bankarske službenice kada je bila trudna sa svojim prvim djetetom i vodila život kao tradicionalna domaćica u selu Egelsbach u Hesenu, odgajajući djecu i brinući se o svom mužu, koji je radio kao hemičar.
I Leo i Hut su ispunile uloge koje su na mnogo načina bile tipične za žene u veoma različitim političkim sistemima koji su vladali Nemačkom tokom decenija podjele, nakon poraza zemlje u Drugom svjetskom ratu 1945.
Dok Njemačka slavi 35. godišnjicu pada Berlinskog zida 9. novembra 1989. — i ponovno ujedinjenje zemlje manje od godinu dana kasnije, 3. oktobra 1990. — mnogi u Njemačkoj razmišljaju o tome kako su životi žena koji su se tako oštro razišli pod komunizmom i kapitalizam ponovo postali mnogo sličniji — iako neke razlike ostaju i danas.
"U Zapadnoj Njemačkoj su žene — ne sve, ali mnoge — morale da se bore za svoje pravo na karijeru", rekla je Clara Marz, kustosica izložbe o ženama u podijeljenoj Njemačkoj za Saveznu fondaciju za proučavanje komunističke diktature u Njemačkoj.
U međuvremenu, žene u Istočnoj Njemačkoj često su imale posao - iako je to nešto što im je odozgo naređeno da rade, dodala je.
Linija fronta hladnog rata
Izgrađen 1961. godine, Zid je stajao 28 godina na prvoj liniji hladnog rata između Amerikanaca i Sovjeta. Izgradio ga je komunistički režim da odsječe Istočne Nijemce od navodne ideološke kontaminacije Zapada i da zaustavi plimu ljudi koji bježe iz Istočne Njemačke.
Danas je ostalo samo nekoliko dijelova barijere od 156,4 kilometara oko kapitalističke eksklave Zapadnog Berlina, uglavnom kao turistička atrakcija.
"Sva teška industrija je bila na zapadu, ovdje nije bilo ničega", rekla je Leo, koja sada ima 81 godinu, tokom nedavnog intervjua osvrćući se na svoj život žene pod komunizmom. "Istočna Njemačka je morala platiti ratnu odštetu Sovjetskom Savezu. Žene su morale same da se izbore iz te bijede."
Nasuprot tome, rekla je Leo, žene na Zapadu nisu morale da rade jer su bile "razmažene Maršalovim planom" - velikodušnim planom rekonstrukcije Sjedinjenih Država koji je uložio milijarde dolara u Zapadnu Njemačku i druge evropske zemlje nakon rata.
U kapitalističkoj Zapadnoj Njemačkoj, ekonomija se oporavila brzo nakon totalne devastacije u Drugom svjetskom ratu, da su ljudi ubrzo počeli pričati o Wirtschaftswunderu, ili "ekonomskom čudu", koje im je donijelo bogatstvo i stabilnost manje od 10 godina nakon rata.
Taj ekonomski uspjeh, međutim, indirektno je omeo potragu žena za jednakim pravima. Većina zapadnonjemačkih žena ostala je kod kuće i od njih se očekivalo da se brinu o svom domaćinstvu dok njihovi muževi rade. Religija je takođe igrala mnogo veću ulogu nego u ateističkoj Istočnoj Nemačkoj, ograničavajući žene na tradicionalne uloge njegovateljice porodice.
Majke koje su pokušale da se povuku iz ovih konvencija i zapošljavale su se neslavno kao Rabenmütter, ili bezbrižne mame koje stavljaju posao iznad porodice.
Nisu sve žene Zapadne Njemačke svoje tradicionalne uloge doživljavale kao ograničavajuće.
"Uvijek sam imala ideju da budem sa svojom djecom, jer sam voljela biti s njima," rekla je Huth, sada 69. "Nikad mi nije palo na pamet da idem na posao."
Nova generacija
Više od tri decenije nakon ujedinjenja Njemačke, nova generacija žena jedva da je svjesna različitih života koje su njihove majke i bake vodile u zavisnosti od toga u kom dijelu zemlje su živjele. Za većinu je kombiniranje posla i majčinstva postalo normalan način život.
Hannah Fiedler, 18-godišnja maturantica srednje škole iz Berlina, rekla je da činjenica da je njena porodica živjela u Istočnoj Njemačkoj tokom decenija podjele zemlje nema uticaja na njen današnji život.
„Istok ili zapad — to više nije ni tema u našoj porodici“, rekla je dok je sjedila na klupi pored tanke, kaldrmisane staze u prijestoničkom kvartu Mitte, koja označava nekadašnji tok Berlinskog zida u tada podijeljenom gradu.
Takođe je rekla da tokom odrastanja nije iskusila nikakve nedostatke jer je žensko.
"Ja sam bijelkinja i privilegovana - u dobru i zlu - ne očekujem nikakve probleme kada uđem u svijet rada u budućnosti", rekla je.
Neke male razlike između ranije podijeljenih dijelova Njemačke još uvijek postoje. Na bivšem istoku, 74% žena radi, u poređenju sa 71,5% na Zapadu, prema studiji fondacije Hans-Böckler-Stiftung iz 2023. godine.
Briga o djeci je također još uvijek dostupnija na bivšem istoku nego na zapadu.
U 2018. godini, 57% djece mlađe od 3 godine zbrinuto je u ustanovi za brigu o djeci u istočnoj državi Saksoniji. To je u poređenju sa 27% u zapadnoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija i 44% u Hamburgu i Bremenu, prema njemačkom Saveznom uredu za statistiku.
Njemačka u cjelini zaostaje za nekim drugim evropskim zemljama kada je u pitanju rodna ravnopravnost.
Samo 31,4% poslanika u njemačkom nacionalnom parlamentu su žene, u poređenju sa 41% u belgijskom parlamentu, 43,6% u Danskoj, 45% u Norveškoj i 45,6% u Švedskoj.
Ipak, Leo, 81-godišnja farmerka iz bivše Istočne Njemačke, optimista je da će na kraju žene širom zemlje imati iste mogućnosti.
"Ne mogu da zamislim da postoje žene koje ne vole da budu nezavisne", rekla je ona.
