Na Capitol hillu je održana diskusija pod nazivom: Ilegalno odljevanje novca, strana pomoć, Hrvatska i balkanski putevi: Prijetnja ljudskim pravima, ekonomiji i sigurnosti. Među govornicima su bili predstavnici Adriatic instituta za javnu politiku, kao i vladinih i nevladinih organizacija koje se bave istraživanjem ilegalnog odljevanja koje škodi ekonomijama i sigurnosti balkanskih zemalja.
Na panelu su iznijete zapanjujuće cifre: iz balkanskih zemalja se u periodu od 2001-2010 godine odlilo preko 111 milijardi dolara u ilegalnim radnjama putem kriminala, korupcije, i izbjegavanja poreza, i završilo na računima u inostranstvu.
Prema podacima organizacije Global Financial Integrity, hiljadu milijardi dolara ilegalnog odljeva novca dolazi iz ekonomija u razvoju. 100 milijardi se uljeva u te zemlje putem strane pomoći. Prema jednostavnoj računici, to znači da je odnos strane pomoći i ileganog odljeva 10:1. Zato, ako se zapitate zašto je nekoj zemlji još uvijek potrebna strana pomoć, odgovor je jer novac ilegalnim putem ide vani, naglašava Tom Cardamone, direktor američke organizacije Global Financial Integrity i bivši izvršni direktor Centra za kontrolu oružja i ne-proliferaciju. U intervjuu za Glas Amerike on kaže da postoji čitav niz načina da se novac prebacuje, krije i pere.
U balkanskim zemljama postoje slabi sistemi vlade i nadgledanja, pogotovo kada se radi o odljevu novca iz vladinih računa ili trgovine dionica sa pogrešnom vrijednosti, što je na neki način u domenu carinske službe. Među mnogobrojnim mehanizmima ilegalnog odljeva novca su tajni bankovni računi, korporacije koje tajno vrše transakcije, poreska utočišta sa gotovo nikakvim regulativama. Sve te sisteme veoma lako mogu koristiti korumpirani pojedinci, kompanije, oni koji žele oprati novac od kriminalnih aktivnosti. Lako je ilegalno iznijeti novac iz ekonomija zemalja u razvoju, kaže Tom Cardamone.
U periodu od 2001-2010, iz balkanskih zemalja se odlilo 111.8 milijardi dolara. I to ne uključuje transakcije napravljene u gotovini. Na primjer iz BiH se odlilo $8.3, što je u procentima 46% bruto nacionalnog dohotka. U Crnoj Gori na primjer, ta je suma $6.2, ili 138% bruto nacionalnog dohotka, a u Hrvatskoj je odljev novca bio u iznosu $15.2 milijade ili 25% bruto nacionalnog dohotka. U veliki dio tih šema su bile umiješane austrijska banka Hypo Alpe Adria, kao i banka u Lichtensteinu. Sa korupcijskom šemom Hypo Alpe Adrie je bio umiješan i Milorad Dodik, a slučaj sada istražuju njemačke vlasti. Tom Cardamone kaže da je teško utvrditi koliko je od tog novca povezano sa terorizmom.
To je teško reći, jer je vlasništvo nad kompanijama tajno na mnogim mjestima. Teroristička ćelija nekad može imati kontrolu nad kompanijom koja vrši transakcije, i koja ima bankovni račun. Zato je jedna od stvari koje zagovaramo javni registar vlasnika kompanija, odnosno onih koji imaju financijske koristi od njih. Sada te informacije nisu javne, ali zemlje G8 o tome sada govore i nastoje to učiniti jednom globalnom normom.
U region Balkana su se, kako se navodi, ulile i ogromne sume ruskog novca u gotovini. Balkan je atraktivna ruta za kokain, koji se prebacuje iz južne Amerike u zapadnu Evropu, ili iz Afganistana, preko Irana i Turske, kroz Srbiju, Crnu Goru, Bosnu, do zapadne Evrope. Balkan je ruta i za trgovinu oružjem, kao i trgovinu ljudima. Prema raspoloživim podacima, od milion žena koje su žrtve trgovine ljudima, 200 hiljada njih ide preko Balkana. Nataša Srdoč, ko-osnivačica i predsjedateljica Adriatic instituta za javnu politiku iz Rijeke, kaže da BiH i cijeli region Balkana imaju sličan problem, a to je nedostatak nezavisnih sudija i transparentnog sudstva.
Nataša Srdoč je u aprilu poslala otvoreno pismo njemačkoj kacelarki Angeli Merkel sa jakom preporukom da Njemačka blokira ulazak Hrvatske u EU jer ekonomija te zemlje nije konkurentna zbog visoke stope korupcije i izbjegavanja poreza. Ona naglašava da se sistemi vladavine zakona u balkanskim zemljama moraju promijeniti. Hrvatski korumpirani političari i grupe organiziranog kriminala izvlače koristi od takozvane balkane rute koja kreće iz Afganistana i Pakistana preko Irana i koja se koristi za krijumčarenje heroina, oružja, te djevojaka i djece u Evropu. Nekoliko balkanskih kriminalaca visokog profila koji su uhapšeni u februaru 2012 u Španiji su imali zvanične hrvatske pasoše. Istraga je vodila do hrvatskog ministarstva unutrašnjih poslova, ali nijedan zvaničnik na visokom nivou nije bio proglašen odgovornim.
Na panelu su iznijete zapanjujuće cifre: iz balkanskih zemalja se u periodu od 2001-2010 godine odlilo preko 111 milijardi dolara u ilegalnim radnjama putem kriminala, korupcije, i izbjegavanja poreza, i završilo na računima u inostranstvu.
Prema podacima organizacije Global Financial Integrity, hiljadu milijardi dolara ilegalnog odljeva novca dolazi iz ekonomija u razvoju. 100 milijardi se uljeva u te zemlje putem strane pomoći. Prema jednostavnoj računici, to znači da je odnos strane pomoći i ileganog odljeva 10:1. Zato, ako se zapitate zašto je nekoj zemlji još uvijek potrebna strana pomoć, odgovor je jer novac ilegalnim putem ide vani, naglašava Tom Cardamone, direktor američke organizacije Global Financial Integrity i bivši izvršni direktor Centra za kontrolu oružja i ne-proliferaciju. U intervjuu za Glas Amerike on kaže da postoji čitav niz načina da se novac prebacuje, krije i pere.
U balkanskim zemljama postoje slabi sistemi vlade i nadgledanja, pogotovo kada se radi o odljevu novca iz vladinih računa ili trgovine dionica sa pogrešnom vrijednosti, što je na neki način u domenu carinske službe. Među mnogobrojnim mehanizmima ilegalnog odljeva novca su tajni bankovni računi, korporacije koje tajno vrše transakcije, poreska utočišta sa gotovo nikakvim regulativama. Sve te sisteme veoma lako mogu koristiti korumpirani pojedinci, kompanije, oni koji žele oprati novac od kriminalnih aktivnosti. Lako je ilegalno iznijeti novac iz ekonomija zemalja u razvoju, kaže Tom Cardamone.
U periodu od 2001-2010, iz balkanskih zemalja se odlilo 111.8 milijardi dolara. I to ne uključuje transakcije napravljene u gotovini. Na primjer iz BiH se odlilo $8.3, što je u procentima 46% bruto nacionalnog dohotka. U Crnoj Gori na primjer, ta je suma $6.2, ili 138% bruto nacionalnog dohotka, a u Hrvatskoj je odljev novca bio u iznosu $15.2 milijade ili 25% bruto nacionalnog dohotka. U veliki dio tih šema su bile umiješane austrijska banka Hypo Alpe Adria, kao i banka u Lichtensteinu. Sa korupcijskom šemom Hypo Alpe Adrie je bio umiješan i Milorad Dodik, a slučaj sada istražuju njemačke vlasti. Tom Cardamone kaže da je teško utvrditi koliko je od tog novca povezano sa terorizmom.
To je teško reći, jer je vlasništvo nad kompanijama tajno na mnogim mjestima. Teroristička ćelija nekad može imati kontrolu nad kompanijom koja vrši transakcije, i koja ima bankovni račun. Zato je jedna od stvari koje zagovaramo javni registar vlasnika kompanija, odnosno onih koji imaju financijske koristi od njih. Sada te informacije nisu javne, ali zemlje G8 o tome sada govore i nastoje to učiniti jednom globalnom normom.
U region Balkana su se, kako se navodi, ulile i ogromne sume ruskog novca u gotovini. Balkan je atraktivna ruta za kokain, koji se prebacuje iz južne Amerike u zapadnu Evropu, ili iz Afganistana, preko Irana i Turske, kroz Srbiju, Crnu Goru, Bosnu, do zapadne Evrope. Balkan je ruta i za trgovinu oružjem, kao i trgovinu ljudima. Prema raspoloživim podacima, od milion žena koje su žrtve trgovine ljudima, 200 hiljada njih ide preko Balkana. Nataša Srdoč, ko-osnivačica i predsjedateljica Adriatic instituta za javnu politiku iz Rijeke, kaže da BiH i cijeli region Balkana imaju sličan problem, a to je nedostatak nezavisnih sudija i transparentnog sudstva.
Nataša Srdoč je u aprilu poslala otvoreno pismo njemačkoj kacelarki Angeli Merkel sa jakom preporukom da Njemačka blokira ulazak Hrvatske u EU jer ekonomija te zemlje nije konkurentna zbog visoke stope korupcije i izbjegavanja poreza. Ona naglašava da se sistemi vladavine zakona u balkanskim zemljama moraju promijeniti. Hrvatski korumpirani političari i grupe organiziranog kriminala izvlače koristi od takozvane balkane rute koja kreće iz Afganistana i Pakistana preko Irana i koja se koristi za krijumčarenje heroina, oružja, te djevojaka i djece u Evropu. Nekoliko balkanskih kriminalaca visokog profila koji su uhapšeni u februaru 2012 u Španiji su imali zvanične hrvatske pasoše. Istraga je vodila do hrvatskog ministarstva unutrašnjih poslova, ali nijedan zvaničnik na visokom nivou nije bio proglašen odgovornim.
