Glasno granatiranje čulo se sa neprovjerenih snimaka društvenih medija snimljenih u utorak u Stepanakertu, glavnom gradu Karabaha, koji Azerbejdžan naziva Khankendi.
Ministarstvo obrane Azerbejdžana je u izjavi objavilo svoju namjeru da "razoruža i osigura povlačenje formacija armenskih oružanih snaga sa naših teritorija, (i) neutralizira njihovu vojnu infrastrukturu".
Rečeno je da gađa samo legitimne vojne ciljeve koristeći "visoko precizno oružje", a ne civile kao dio onoga što je nazvalo nastojanjem da se "obnovi ustavni poredak Republike Azerbejdžan".
Civili su mogli slobodno da napuste, kako se naziva humanitarnim koridorima, uključujući i jedan u Armeniju.
Armenija, koja kaže da njene oružane snage nisu prisutne u Karabahu, rekla je u saopćenju putem svog ministarstva odbrane da je situacija na njenoj granici s Azerbejdžanom stabilna.
Međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana, Karabah ima pretežno etničko aermensko stanovništvo i otrgnuo se od kontrole Bakua početkom 1990-ih nakon rata.
Azerbejdžan je povratio dijelove zemlje u njemu i oko njega u ratu 2020. godine, ali etničke armenske vlasti koje tu oblast vide kao svoju pradomovinu, ostale su pod kontrolom dijela Karabaha, uključujući njegov glavni grad.
Sporazum o prekidu vatre koji je posredovala Rusija i koji su sprovele ruske mirovne snage od tada je ostao krhak, iako uz česta granatiranja i međusobne optužbe.
Armenija je optužila Moskvu, koja je upletena u sopstveni rat u Ukrajini, da je previše rastrojena da bi mogla da garantuje bezbjednost.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da je u kontaktu s Azerbejdžanom i da će uskoro dati izjavu.
Ruben Vardanyan, milijarder bankar koji je do februara bio najviši zvaničnik u administraciji etničkih Armena Karabaha, napisao je na X, ranije poznatom kao Twitter:
"Azerbejdžan je pokrenuo masivan artiljerijski napad na Nagorno Karabah, gađajući gradove i civile."
Reuters nije mogao odmah provjeriti tvrdnje bilo koje strane.
Baku je saopćio da je obavijestio ruske mirovne snage zajedno sa tursko-ruskim centrom za praćenje koji treba da pomogne da se osigura prekid vatre iz 2020. godine.
Baku je najavio svoju operaciju nakon što se požalio da je šest njegovih građana ubijeno od nagaznih mina u dva odvojena incidenta, za šta je okrivio "ilegalne armenske oružane grupe".
Eskalacija se dogodila dan nakon što su prijeko potrebna hrana i lijekovi dopremljeni u Karabah na dva puta istovremeno, korak koji je izgledao kao da bi mogao pomoći u ublažavanju rastuće napetosti između Azerbejdžana i Armenije.
Do posljednjih nekoliko dana, Baku je uveo stroga ograničenja na koridoru Lačin - jedinom putu koji povezuje Armeniju sa Karabahom - i nije dozvolio pomoć na osnovu toga što se ta ruta navodno koristila za šverc oružja.
Armenija je rekla da su akcije Bakua, za koje se navodi da su izazvale humanitarnu katastrofu, što je Azerbejdžan negirao, bile nezakonite.
Ministarstvo vanjskih poslova Armenije saopćilo je u ponedjeljak da diplomatski stav Azerbejdžana izgleda kao da priprema teren za neku vrstu vojne akcije.
