Linkovi

38 američkih država ima više od 25 posto debelih građana

  • Carol Pearson

38 američkih država ima više od 25 posto debelih građana

Studije ukazuju na vezu između vremena provedenog za kompjuterom ili pred televizorom i prekomjernih kilograma. No, neke druge studije ističu visokokaloričnu brzu hranu. Međutim, to su samo neki od rizičnih čimbenika...

U Amerikanaca, opseg struka sveudilj se širi: prema jednom novom izvješću, postotak debelih stanovnika povećao se prošle godine u 28 američkih saveznih država. Ali, usprkos tim brojkama, sve je jača svijest u javnosti da je debljina jedan od velikih zdravstvenih problema ove zemlje.

Godine 1980. 15 posto odraslih Amerikanaca bilo je debelo; danas, taj je postotak dvostruko veći. Neprofitna organizacija Trust for America's Health objavila je upravo svoje sedmo izvješće o debljini u Americi. Jedan od autora izvješća je Jeff Levi:

"Godine 1991. niti jedna američka savezna država nije imala više od 20 posto debelih stanovnika. Sada, 38 država ima više od 25 posto debelih građana."

Od prošle godine, četiri države imaju više od 30 posto debelih odraslih stanovnika.

"Brojna su objašnjenja: jedno je da smo daleko manje aktivni nego što smo ranije bili. Svoje smo društvo izgradili oko automobila, oko toga da nismo aktivni," kaže Jeff Levi.

Studije ukazuju na vezu između vremena provedenog za kompjuterom ili pred televizorom i prekomjernih kilograma. No, neke druge studije ističu visokokaloričnu brzu hranu. Levi kaže da postoje i drugi rizični čimbenici:

"Debljina je jako povezana sa siromaštvom."

Svježe voće i povrće, posnije meso i riba su skupi. A i malo je trgovina koje ih nude na prodaju u siromašnijim četvrtima. To znači da siromašni građani nemaju puno prilike kupiti zdravu hranu.

"Uz to, siromašni ljudi uglavnom žive u četvrtima koje su manje sigurne i nude manje pogodnosti za tjelesnu aktivnost. Dakle, kombinacija jako kalorične hrane i malo prilika za tjelesnu aktivnost stvara epidemiju debljine."

Jeff Levi hvali administraciju predsjednika Obame, kao i prvu damu Michelle Obama za inicijative na promjenama navika – i prehrambenih i tjelovježbenih.

"To ugrožava našu djecu, naše obitelji i, što je najvažnije, čitavu budućnost naše zemlje," rekla je gospođa Obama.

Prva dama proputovala je diljem zemlje šireći svoju kampanju protiv debljine kod djece. Prošle godine, administracija je obećala više od 400 milijuna dolara kao pomoć u boljoj opskrbi svježim voćem i povrćem u siromašnim četvrtima Amerike. Kriza s debljinom znači da se više mora trošiti na zdravstvenu skrb. Američki nacionalni centar za kontrolu i prevenciju bolesti procjenjuje da epidemija debljine godišnje košta najmanje 147 milijardi dolara, prema podacima iz 2006. Kenneth Thorpe, sa Sveučilišta Emory, očekuje da će taj broj i dalje rasti:

"U zadnjih desetak, petnaest godina to je najveći pojedinačni faktor zbog kojega poskupljuje zdravstvena skrb. Debljina izaziva pravu eksploziju kroničnih bolesti koje su s njom povezane."

Dijabetes, odnosno šećerna bolest, visoki krvni tlak, srčane bolesti i rak su svi povezani s prekomjernom tjelesnom težinom. Stručnjaci se nadaju da će ovakva izvješća pomoći u promjenama životnih navika američkih građana.

XS
SM
MD
LG