U Dubrovniku već dva dana traje jesensko zasjedanje parlamentarne skupštine Organizacije za europsku sigurnosti i suradnju na kojoj se okupilo oko 500 sudionika iz pedesetak država članica OESS-a. Riječ je o prvom zasjedanju parlamentarne skupštine OESS-a koje se održava u Hrvatskoj, a suorganizator joj je Hrvatski Sabor.
Prva dva dana sudionici skupa posvetili su temi jugoistočne Europe i perspektivama te regije.
Otvarajući skup, predsjednik parlamentarne skupštine OESS-a Petros Efthymiou odao je priznanje Hrvatskoj na okončanju pristupnih pregovora s Europskom unijom, ali i svim zemljama regije na iznimnom napretku u unapređenju međusobnih ekonomskih i političkih odnosa.
Na skupu je rečeno da bi ova godina mogla biti i posljednje godina OESS-ove prisutnosti u Hrvatskoj. Naime, voditelj hrvatskog ureda OESS-a Jose Enrique Horcada Schwartz na skupu je izjavio da je nakon 15 godina prisutnosti OESS-a u Hrvatskoj njegova zadaća u najvećem dijelu izvršena: “Nitko ne može osporiti razinu napretka i vjerujem da će većina od 56 članica OESS-a biti spremna dati povjerenje hrvatskom pravosudnom sustavu i smatrati mandat OESS-a završenim“.
Dva posljednja pitanja koja OESS nadzire i prati u Hrvatskoj su suđenja za ratne zločine i program stambenog zbrinjavanja izbjeglica.
Kao glavne izazove i probleme u jugoistočnoj Europi, sudionici jesenskog zasjedanja parlamentarne skupštine OESS-a izdvojili su potrebu procesuiranja ratnih zločina, rješenja pitanja izbjeglica, trgovine ljudima, problema korupcije i nesređenog pravosuđa. Sudionici zasjedanja analizirali su i gospodarsku suradnju među zemljama u regiji te glavne prepreke za ulazak značajnijih investicija to područje. Kao bitni problemi, osim administrativnih prepreka ulaganjima, istaknuti su problemi nedostatka energije te zapuštene infrastrukture.
Jučer, drugog dana rada, Parlamentarna skupština OESS-a raspravljala je o izgledima za dovršetak projekta uključivanja zemalja Jugoistočne Europe u euro-atlantske integracije.
Voditelj Delegacije EK u Hrvatskoj Paul Vandoren kazao je da integracija zemalja jugoistočne Europe u EU nije realna bez pomirbe među zemljama regije. Vandoren je na dubrovačkom skupu, kao nužne uvjete u pripremi za članstvo u EU, istaknuo suradnju zemalja regije s Haaškim sudom, intenziviranje procesa za ratne zločine pred domaćim pravosuđem, te postizanje održivih rješenja za izbjeglice u zemljama regije. Neophodno je također da u zemljama regije koje žele ući u EU, političke stranke - bez obzira na međusobna ideološka razilaženje - budu što je moguće jedinstvenije u podršci zaključenju pregovora o članstvu, istaknuo je Vandoren.
S obzirom da se jesensko zasjedanje parlamentarne skupštine OESS-a održava uoči skorog izviješća EK o napretku svih zemalja jugoistočne Europe koje žele biti članice EU, novinari su Vandorena pitali hoće li na izviješće EK o Hrvatskoj utjecati prošlotjedni protusrpski ispad zastupnika HDZ-a i predsjednika HVIDRA-e Josipa Đakića.
"Nisam autor izviješća pa ne mogu znati hoće li se EK osvrnuti na to ili ne. No netrpeljivim izjavama nema mjesta u europskom bloku“ - kazao je Vandoren i dodao: "Važno je da se izbjegavaju nacionalističke izjave, bez obzira na to jesu li izrečene u kampanji ili ne. Takve izjave ne pomažu napretku društva i nisu dobro došle u EU“.
Zamoljen da komentira Vladin Prijedlog zakona o ništetnosti svih pravnih akata bivše JNA i pravosudnih tijela bivše SFRJ koje je Vlada uputila Saboru, Vandoren je rekao kako EK s velikom pažnji prati događanja oko toga zakona: "Izrazili smo zabrinutost i postavili niz pitanja i očekujemo skore odgovore. Ti bi nam odgovori trebali ponuditi bolje razumijevanje toga zakona."
Suradnja između Hrvatske i Srbije prema Vandorenovoj ocijeni još uvijek nije savršena, ali u posljednjih nekoliko godine postignut velik napredak.
Danas će u organizaciji Parlamentarne skupštine OESS-a biti organiziran Mediteranski forum na kojem će uz članove parlamentarne skupštine sudjelovati i predstavnici arapskih zemalja koje su pogođene političkim previranjima.
Skupština danas završava trodnevno zasjedanje.