Zakon kojim se planira smanjiti ilegalno useljavanje u Sjedinjene Države, a koji bi trebao stupiti na snagu u saveznoj državi Arizoni krajem sljedećeg mjeseca, prouzročio je kontroverzu diljem Amerike. Nedavne ankete javnog mnijenja pokazuju da većina Amerikanaca, uključujući i stanovnike Arizone, podržava ovaj zakon.
Njime bi se od imigranata tražilo da sa sobom uvijek nose osobne dokumente kao dokaz da su u Sjedinjenim Državama legalno, a od policije države Arizone da osobe za koje se sumnja da su ilegalni useljenici privede na ispitivanje. Međutim, kako iz Tuscona u Arizoni javlja Mike O’Sullivan, problem imigracije morat će se konačno riješiti u Washingtonu.
Novi zakon države Arizone o imigraciji doveo je do prosvjeda širom Sjedinjenih Država, a u Tusconu u Arizoni mišljenja su podijeljena. Taj se grad nalazi samo 100 kilometara od američke granice s Meksikom. Najmanje 40 posto graničnih uhićenja događa se upravo u regiji ovoga grada – samo u protekloj godini tu je uhićeno preko 240 tisuća ilegalnih useljenika. Južno od Tuscona, na samoj granici, stanovnici se žale na krijumčarenje drogama i ljudima, na nasilje ili na stvari poput smeća koje za sobom ostavljaju oni koji granicu prelaze ilegalno.
Bill Odle ima kuću na samoj granici. On kaže da je nedostatak angažiranosti američke vlade doveo do spomenute zakonske mjere u Arizoni: "To je zato što smo se toliko razočarali u saveznoj vladi da napravi išta produktivno. Odgovornost za čuvanje granica Ustavom je pripisana saveznoj vladi. A oni u tome nisu uspjeli."
No, u hispaničkom kvartu u južnom dijelu Tucsona – misle drugačije. U mjesnoj dobrotvornoj organizaciji koja priskrbljuje hranu za siromašne, aktivist meksičkog podrijetla Pancho Medina kaže da novi zakon na meti ima Hispanike: "Državni zakon bi nam mogao otvoreno reći: Meksikanci, idite kući, nazad u Meksiko! To je zapravo ono što nam poručuju. Ljut sam jer se osjećam većim Amerikancem, boljim građaninom, i većim patriotom od polovine ljudi u Sjedinjenim Državama."
Kao odgovor na kritike, tekst ovog zakona Arizone promijenjen je, kako bi se osiguralo da rasa privedenog ne igra ulogu u njegovoj provedbi. Međutim, kritičari poput svećenice Delle McCormick, kaže da će se odluke ipak donositi na temelju rase: "Svi znaju koga se ovdje najčešće zaustavlja. To se već radi godinama – to su ljudi druge boje kože, smeđe ili svijetlosmeđe. Oni koji su nižeg rasta. Oni koji nose određenu – obično crnu - odjeću, imaju ruksak, izgledaju kao da su došli iz pustinje, oni koji izgledaju kao migranti."
Policijske vlasti zabrinute su da bi ovaj zakon mogao nauditi odnosima s hispaničkom zajednicom. Michael Gillooly iz policije u Tucsonu, kaže da će novi zakon odvući policajce od provođenja ostalih zakona: "To bi za nas moglo predstavljati problem jer se u našoj policijskoj upravi mnogo toga događa. A za nove propise morat ćemo naći vremena. Izazov predstavlja i činjenica da novi zakon dozvoljava građansku parnicu protiv grada i policije, ukoliko netko misli da nismo propisno proveli zakon u danoj situaciji."
Otkad je guvernerka Arizone Jan Brewer potpisala ovaj zakon u travnju, desetine američkih gradova proglasile su bojkot Arizone. Ekonomisti kažu da bi to već moglo negativno utjecati na turističku industriju, koja samo u Tucsonu upošljava 40 tisuća ljudi. Osim što će novi zakon biti sučeljen s građanskim parnicama, i administracija predsjednika Obame razmatra njegovo osporavanje preko Ministarstva pravosuđa.
U međuvremenu, američki predsjednik obećao je poslati dodatnih tisuću i 200 pripadnika Nacionalne garde duž američko-meksičke granice, no to nije zadovoljilo niti jednu stranu. Ali, obje se slažu, kao i većina Amerikanaca, da na saveznoj vladi leži glavna odgovornost za kontrolu imigracije. Konzervativci se uglavnom zalažu za strožiju kontrolu same granice, a liberali žele imigracijsku reformu koja bi otvorila put ka postupnom stjecanju državljanstva za milijune ilegalnih useljenika