U parlament je ušlo devet stranka i Janši predstoji duga potraga za koalicijskim partnerima. Priznao je da će trebati vremena dok ne započne ozbiljne pregovore o formiranju vlade, ali da želi stabilnu vladu.
Na krilima anitiimigracijske politike Janez Janša dobio je podršku četvrtine slovenskih birača. U slovenskom parlamentu imaće 25 od 90 poslanika. Predsjednik Borut Pahor izjavio je da će relativnom pobjedniku dati mandat za sastav vlade.
“Pošteno je da birači znaju za posljedice svojih odluka i da će se njihovi glasovi uvažiti. Tek ako dođe do toga da pobjednik izbora ne može sastaviti vladu, a to iskustvo smo već imali, onda će se tražiti druga rješenja", kazao je Pahor u razgovoru za "Delo“.
- Slovenija: Bivši premijer Janša kriv u aferi "Patria"
- Slovenija počela postavljati bodljikavu žicu prema Hrvatskoj
Janša je spreman na pregovore, ali njegovi potencijalni partneri na koje je računao Slovenska pučka stranka (SLS) nije prešla izborni prag, dok su kršćanski demokrati iz Nove Slovenije osvojili sedam umjesto 12 mandata.
Na drugom je mjestu Lista Marjana Šareca (LMŠ) s 12,6 posto glasova, a slijede Socijalni demokrati (SD) s 9,94, Stranka modernog centra (SMC) s 9,74, Ljevica (L) s 9,23 i demokršćanska Nova Slovenija (NSI) sa 7,15 posto glasova.
Izborni prag od četiri posto prešle su još stranka bivše premijerke Alenke Bratušek SAB (5,11 posto), Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) sa 4,91 posto i Slovenska nacionalna stranka (SNS) sa 4,20 posto.
Većina stranaka ljevice i njima bliske grupe prije izbora tvrdile se da neće ulaziti u koaliciju s Janšom.
Šarec je prethodno odbacio mogućnost suradnje s Janšom i očekujue da se stranke ljevice pridržavaju predizbornih obećanja.
To je i načelna pozicija odlazećeg premijera Mire Cerara i lidera Socijalnih demokrata Dejana Židana.
Slovenski komentatori navode da bi se sastavljanje nove vlade moglo odužiti i trajati sve do jeseni ako sudionici političkog procesa ne pokažu mnogo mudrosti i strpljenja i ne sastave neku "pragmatičnu" vladu, na što pozivaju i gospodarstvenici.
Janša je bio premijer od 2004. do 2008., potom od 2012. do 2013., nakon tog proveo je pola godine u zatvoru zbog skandala s mitom iz 2006. oko kupovine oružja, ali je pušten iz zatvora nakon što je Ustavni sud naredio novo suđenje do kojega nikada nije došlo. Cijeli slučaj je pao u zastaru, s sam Janša cijelo vrijeme negirao je bilo kakvu odgovornost.
Tokom predizborne kampanje obećao je rezanje poreza i ubrzanje privatizacije. Na dnevnom redu nove vlade tako će se naći privatizacija državne Nove ljubljanske vlade, reformiranje zdravstvenog i mirovinskog sustava.
Novi parlament trebao bi potvrditi novog guvernera Centralne banke, nakon što je Boštjan Jazbec podnio ostavku u aprilu zbog nove funkcije u EU.