Prevaranti su koristili brojeve socijalnog osiguranja preminulih osoba i zatvorenika da bi podigli čekove za nezaposlene. Podizali su novac za nadoknade nezaposlenima u više država. Podaci o ljudima koji su se prijavljivali za vladine kredite nisu "ukrštani" sa bazom podataka Sekretarijata za pravosuđe, čime bi se otkrili potencijalno sumnjivi kandidati za zajmove.
Kriminalci i bande su grabili novac. Ali, isto su uradili jedan vojnik u Georgiji, pastori zatvorene crkve u Texasu, bivši državni zakonodavac u Missouriju i vlasnik firme za popravku krovova u Montani.
Sve je to dovelo do najveće prevare u američkoj historiji, gdje su lopovi pokrali milijarde dolara federalne pomoći pogođenima Covidom 19, čiji je cilj bio da se ublaže posljedice najgore pandemije u proteklom vijeku, i stabilizuje ekonomija koja je bila u slobodnom padu.
Analizom AP-a ustanovljeno je da su prevaranti potencijalno pronevjerili više od 280 milijardi dolara iz Covid fondova, dok je još 123 milijarde protraćeno ili pogrešno utrošeno. Zajedno, taj gubitak čini 10 odsto od 4.200 milijardi dolara koje je američka vlada do sada podijelila pogođenima Covidom 19.
Ta brojka će se sigurno povećavati kako istražitelji budu detaljnije ispitivali hiljade potencijalnih slučajeva krađe.
Kako je pokradeno toliko novca? Istražitelji i spoljni eksperti kažu da je vlada nastojala da brzo potroši hiljade milijardi dolara iz Covid fondova, da je sprovodila premalo nadzora u ranim fazama pandemije i da je uvela premalo restrikcija za građane koji su se prijavljivali za pomoć. Ukratko, kako kažu, prevara je bila - i suviše laka.
"Bio je tu jedan veliki kovčeg sa blagom, kome je svako mogao da ima pristup", objašnjava Dan Fruchter, šef Odjeljenja za borbu protiv finansijskog kriminala i malverzacija, u istočnom okrugu Washingtona. "Neki su sami sebe zavaravali da je uzimanje iz tog fonda društveno prihvatljivo, iako nije bilo legalno."
Američka vlada podigla je optužnice protiv više od 2.230 osoba zbog krivičnih djela u vezi sa krađom iz kovid fondova, i sprovodi na hiljade istraga.
Veći dio pokradenog novca uzet je iz tri velike inicijative za pomoć žrtvama pandemije koje je pokrenula Trumpova, a naslijedila Bidenova administracija. Ti programi su osmišljeni da pomognu malim firmama i nezaposlenim radnicima da prežive ekonomske potrese koje je izazvala pandemija.
Krađa je bila masovna, ali ne uvijek tako velika kao slučajevi pronevjere više miliona dolara, koji su privlačili medijsku pažnju kada su otkriveni.
Međutim, sveukupna krađa, na malom i velikom nivou, ilustruje epidemiju prevara i manipulacija u vrijeme kada se Amerika nosila sa prepunim bolnicama, zatvorenim školama i ugašenim firmama. Od početka pandemije 2020. godine, više od 1,13 miliona ljudi u Sjedinjenim Državama je preminulo od posljedica Covida 19, prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti.
Michael Horowitz, generalni inspektor Sekretarijata za pravosuđe koji je i predsjedavajući odbora za odgovorno reagovanje na pandemiju, koji analizira odgovornost za vrijeme vladinog odgovora na pandemiju, rekao je Kongresu da prevara "očigledno iznosi desetine milijardi dolara", i da bi mogla da bude veća od stotinu milijardi.
On je za AP rekao da ostaje pri svojoj procjeni, ali da neće biti siguran dok ne dobije čvršće podatke.
Prije nego što je napustio položaj, bivši predsjednik Donald Trump odobrio je mjere hitne pomoći pogođenima kovidom u ukupnoj vrijednosti od 3,2 biliona dolara, prema podacima Komiteta kojim predsjedava Horowitz. Bidenov plan za spašavanje Amerike 2021. dozvolio je potrošnju još 1,9 biliona. Oko petine te ukupne pomoći od 5,2 biliona dolara tek treba da bude isplaćeno, prema najnovijim podacima komiteta.
Nikada do sada u američku ekonomiju nije ubrizgano toliko federalnog novca. "To je najveći paket pomoći u američkoj historiji", rekao je Kongresu šef agencije za nadzor vladine potrošnje Gene Dodaro.
Veličina paketa je, međutim, zamaglila greške vrijedne više milijardi dolara.
Primjeri krađe iz Covid fondova
Godišnji program poreske službe IRS u vrednosti od 837 milijardi dolara je u 99% slučajeva uspio da čekove pomoći dostavi pravi poreskim obveznicima. Ali u 1% slučajeva, novac je otišao pojedincima koji se nisu kvalifikovali, što čini skoro 8 milijardi dolara izgubljenog novca, izjavio je za AP generalni inspektor Sekretarijata za finansije.
Portparol Poreske službe izjavio je da se agencija ne slaže sa svim ciframa koje je naveo vladin odbor, i da, čak i ako su one tačne, gubitak predstavlja veoma mali dio ukupnog budžeta programa.
Zdravstvena kriza je Upravu za mala preduzeća (SBA), vladinu agenciju koja obično ne privlači mnogo pažnje, dovela u ulogu kakvu nikada nije imala. U sedam decenija prije izbijanja pandemije, SBA je podijelila 67 milijardi dolara pomoći u zajmovima u kriznim situacijama.
Kada je izbila pandemija, agencija je dobila zadatak da sprovede dva ogromna programa pružanja pomoći pogođenima pandemijom, čija je ukupna vrijednost bila veća od bilion dolara. SBA je morala da taj novac brzo rasporedi kako bi pomogla ugroženim kompanijama i njihovim radnicima.
Između marta 2020. i jula 2020, agencija je dodijelila 3,2 miliona zajmova biznisima pogođenim pandemijom, u ukupnoj vrijednosti od 169 milijardi dolara. U toj žurbi, mehanizmi provjera, uspostavljeni da bi se zaštitio federalni novac, su odbačeni.
Prema procjenama generalnog inspektora Uprave za mala preduzeća, zbog toga je ukradeno više od 100 milijardi dolara.
Ko je kriv?
Maske koje su postale simbol pandemije Covida 19 se sve rjeđe viđaju na licima Amerikanaca. Broj hospitalizovanih zbog virusa je stalno opadao, prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, a Biden je u aprilu ukinuo vanredno stanje uvedeno zbog pandemije.
Međutim, na politički podijeljenom Capitol Hillu, zakonodavci još nisu stavili pandemiju iza sebe, i vode žestoke debate o uspjehu programa pomoći pogođenima, i tome ko je kriv za krađu.
Previše vladinog novca, tvrde republikanci, dovodi do prevara, rasipanja i inflacije. Demokrate odgovaraju da je finansijska pomoć Washingtona spasila živote, kompanije i radna mjesta.
Republikanci i demokrate su, ipak, prošle godine pronašli zajedničke tačke kod zakona kojima se federalnoj vladi daje više vremena da uhvati prevarante. Biden je prošlog augusta potpisao zakon kojim se rok zastarijevanja za krivična djela koja se odnose na programe pomoći pogođenima Covidom koje je vodila Uprava za mala preduzeća povećava sa pet na deset godina.
