Linkovi

Američki profili: Howard Spiegler


Njujorška tvrtka Howarda Spieglera pomogla je mnogim privatnim vlasnicima, kao i zemljama, vratiti na stotine ukradenih umjetnina i antikviteta
Njujorška tvrtka Howarda Spieglera pomogla je mnogim privatnim vlasnicima, kao i zemljama, vratiti na stotine ukradenih umjetnina i antikviteta

Veliki dio umjetničkih djela raspršenih po muzejima i privatnim kolekcijama ukraden je, dok se zakoniti vlasnici još uvijek bore da im se njihovo blago vrati u ruke. Mnogi od njih potražili su pomoć Howarda Spieglera, američkog odvjetnika koji im je uspio vratiti njihovu ukradenu imovinu

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, nacisti su zapljenom umjetnina lišili mnoge imućne obitelji u okupiranoj Europi dragocjenih kolekcija umjetnina. A neke od vojski koje su ih oslobodile od okupatorske Njemačke i same su plijenile umjetnička djela. Zbog toga je danas veliki dio ukradenih umjetničkih djela raspršen po muzejima i privatnim kolekcijama dok se zakoniti vlasnici još uvijek bore da im se njihovo blago vrati u ruke. Mnogi od njih potražili su pomoć Howarda Spieglera, američkog odvjetnika koji im je uspio vratiti ukradena umjetnička djela.

Howard Spiegler zalaže se za pravdu na polju vlasništva umjetnina. Diplomirao je 1974. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta Columbia, i nikada nije ni sanjao da će se baviti zaštitom prava vlasnika umjetničkih djela:

"Da mi je netko na fakultetu rekao da ima kristalnu kuglu u kojoj vidi da ću postati odvjetnik za zaštitu umjetnina i prava njihovih vlasnika, ja bih ga vjerojatno upitao što to zapravo znači."

Naime, takva profesija u to vrijeme nije postojala. Howard Spiegler, njegov partner Lawrence Kaye i pokojni mentor Harry Rand pomogli su u stvaranju te vrste odvjetništva. U njihovom prvom pravnom predmetu 1982. godine, u kojem su zastupali istočnonjemačku vladu, vratili su dva portreta koja su sada u posjedu jednog od vladinih muzeja. Za Drugog svjetskog rata, vladini dužnosnici te su slike sakrili u jedan njemački dvorac.

Pri kraju rata, američki vojnici upali su u dvorac, ukrali portrete i prodali ih u Sjedinjenim Državama. Bilo je to prvi put da je jedna strana zemlja podnijela tužbu u Americi i uspjela povratiti kulturno vlasništvo. Prije desetak godina, Howard Spiegler počeo se baviti slučajevima umjetnina koje su oteli nacisti.

Povjesničar Marc Masurovsky suosnivatelj je projekta Holocaust Art Restitution, koji se zalaže vraćanje umjetnina zaplijenjenih za Drugog svjetskog rata. On kaže da s Howardom Spieglerom često raspravlja o kompliciranim legalnim i etičkim pitanjima vezanim uz podrijetlo umjetnina, odnosno povijest dokumenata koji dokazuju da jedna slika ili kip nisu falsificirani ili ukradeni. Masurovsky kaže da su predmeti kojima se bavi Howard Spiegler primorali javnost na povećanu pozornost oko podrijetla zbirki:

"Mislim da je njevoga misija postaviti više standarde i podsjetiti trgovce umjetninama i muzeje da su odgovorni prihvatiti činjenicu da su mnogi aritkli koje prihvaćaju bez jasnih dokumenata o podrijetlu zapravo krađa."

Ovog mjeseca, Spiegler i njegovi kolege u New Yorku uspjeli su riješiti jedan od najdužih i najkompliciranijih slučajeva za nasljednike jednog austrijskog židova, trgovca umjetninama. 1938. godine – kad je Austrija priključena Hitlerovom Trećem reichu – jedan je pripadnik Nacional-socijalističke stranke ukrao od bečkog trgovca umjetninama sliku Egona Shielea “Wallyjev portret,” u njegovom vlasništvu.

Slika je završila u jednom bečkom muzeju, ali su je zaplijenile američke vlasti kad se portret privremeno nalazio u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku. Spieglerova tvrtka uspjela je ishoditi odštetu od 19 milijuna dolara u korist nasljednika.

Početkom srpnja, u malom umbrijskom gradu u Italiji, Howardu Spiegleru dodijeljena je nagrada ARCA, Udruge za istraživanje kriminala na području umjetnosti. U svom govoru, Spiegler se obratio kritičarima koji njega i njegove klijente često nazivaju lovcima na plijen. Neki muzejski djelatnici smatraju da bi ukradene umjetnine trebale ostati u muzejima jer na taj način prosvjećuju javnost. No, Spiegler ostaje pri tome da ovom argumentu nedostaje pravednost:

"Ne zaboravimo da se ove umjetnine vraćaju nasljednicima njihovih pravih vlasnika. One su im nasilno oduzete od strane Trećeg reicha. Tko, osim obitelji tih vlasnika, ima pravo odlučiti što treba napraviti s NJIHOVIM vlasništvom?"

Spiegler priznaje da pred njim ima još puno posla. Međutim, nakon gorkih svađa s muzejima zbog starina iz Turske i Gvatemale, sa zadovoljstvom primjećuje neke promjene. Italija i Egipt, na primjer, kao i još neke zemlje – kaže on – sklopile su ugovor s muzejima svuda u svijetu i time izbjegle sudske parnice. Čini se, dodaje on, da postoji volja za suglasjem koje nije bilo na početku.

Baveći se ovim poslom, Howard Spiegler i sam je počeo skupljati umjetničke predmete – uglavnom maske i lepeze, na proputovanjima sa svojom ženom. On s pouzdanjem kaže da umjetnine nikad ne bi smjele biti ukradena imovina.

XS
SM
MD
LG