Vjerska raznolikost nesto je sto je oduvijek zanimalo Ebooa Patela. Rodjen 1975. godine, u Indiji, u Bombayu, Eboo je s roditeljima, muslimanima, jos kao dijete dosao u Chicago. Njegovi prijatelji bili su razlicitih vjera.
"Pitao sam se – sto znaci biti musliman, sto to znaci kad ti je jedan prijatelj Hindus, drugi Zidov, treci mormon, katolik, nigerijski evandjelist... Bilo mi je 12, 13 godina kad sam poceo o tome razmisljati. Kako smo odrastali i postajali zreliji i svatko svojoj vjeri sve privrzeniji, poceli smo o tome i razgovarati, diskutirati."
O tome je Patel i pisao, 2007., u knjizi “Acts of Faith: The Story of an American Muslim, the Struggle for the Soul of a Generation.” Inspiriran organizacijama kakva je Peace Corps, Patel je poceo raditi na svojoj ideji za osnivanje Medjuvjerske omladinske organizacije – Interfaith Youth Core – pri sveucilistu Oxford, u Engleskoj, gdje je kao sitpendist zaklade Rhodes i doktorirao sociologiju religije:
"Nasi su prvi projekti poceli izvan Sjedinjenih Drzava: u Juznoafrickoj Republici, u Keniji, Sri Lanki i Indiji. Radeci u tim zemljama, i uceci od njihovih pojedinaca i skupina, naucio sam i metodologiju i teoriju rada."
Godine 2002. Eboo Patel se vratio u Chicago i sa stipendijom Zaklade Ford utemeljio Interfaith Youth Core.
"Temeljna je ideja bila privuci mlade raznih vjera da zajedno rade, kao volonteri, na raznim projektima - ciscenja rijeka, poucavanju djece, gradnji kuca, i da im to posluzi kao odskocna daska za razmisljanja i razgovore na temu raznih vjera i kako ih one pokrecu da sluze drugima."
Godine 2006., Patelova je organizacija, koja je, u Chicagu, radila i s izbjeglicama i beskucnicima, presla granice Chicaga, postala globalna, kad je sudjelovala u razmjeni s Jordanom, s njegovim mladim medjuvjerskim vodjama. Otada, clanovi Patelove organizacije putovali su u Indoneziju, Kazahstan, Mongoliju, na Filipine, i u druge zemlje i razmijenjivali iskustva. Odrzali su i radionice za obuku u Velikoj Britaniji, Kataru, Indiji i mnogim evropskim zemljama. Ljudi su, kaze Patel, sve svjesniji da je medjuvjerska suradnja itekako vazna.
Medju onima koji su toga duboko svjesni je i predsjednik Obama. On je Patela i imenovao u Savjetnicki odbor Bijele kuce za medjuvjerska partnerstva. Ali i drugi su uvidjeli vaznost medjuvjerske suradnje pa je tako i tjednik US News and World Report proglasio Patela, prosle godine, jednim od najboljih americkih lidera. Studentski list Harvard Kennedy School Review izabrao je Patela, takodjer prosle godine, kao jednog od pet “buducih lidera koji najvise obecaju i zasluzuju najvecu paznju,” a od Rooseveltovog instituta dobio je Freedom of Worship medalju.
Religija ce, kaze Patel, biti pitanje koje ce, u 21. stoljecu, najvise razdvajati ljude, unositi najvise raskola.
"Ali nece razdvajati po liniji krscani i muslimani, ili Zidovi i budisti, nego po liniji vjerskog totalitarizma i vjerskog pluralizma".
Vjerski totalitaristi su, po misljenju Patela, oni koji priznaju samo svoju, a osudjuju svaku drugu religiju. Oni najekstremniji medju njima, kao bombaski samoubojice, ubit ce svakoga tko se s njima ne slaze i ne dijeli njihova misljneja. S druge su strane, kaze on, vjerski pluralisti:
"Vjerski pluralist kaze – duboko vjerujem u svoju vjersku tradiciju, ali razumijem da je tebi tvoja vjera jednako vazna, da je za tebe jednako prava. No, zelim njegovati razumijevanje i suradnju medju nama. Zelim rijesiti nacin na koji ti i ja, krscanin i musliman, Zidov i budist, Baha’i i Hindus, mozemo zajednicki raditi i sluziti zajednickom dobru."
U svijetu koji potresaju vjerski sukobi, to je ozbiljan izazov za Ebooa Patela i njegovu kampanju vjerskog pluralizma.