Ipak, ekonomisti upozoravaju da se takva energična potrošnja vjerovatno neće nastaviti u narednim mjesecima.
Mnoga domaćinstva izvlače novac iz sve manjeg fonda ušteđevine. Drugi se sve više okreću kreditnim karticama. A dodatne uštede koje su desetine miliona domaćinstava ostvarile tokom pandemije - od stimulativne pomoći i smanjenih mogućnosti putovanja, večera i posjeta zabavnim prostorima - skoro su iscrpljene, kažu ekonomisti.
Ipak, istina je da niko ne zna kako će stvari da se kreću, s obzirom na neobičnu prirodu postpandemijske ekonomije. „Smrt potrošača” i recesiju koja će uslijediti većina ekonomista predviđa već najmanje godinu dana. Za sada, ne samo da se ne nazire recesija, već se čini da su potrošači u cjelini dobrog zdravlja. Potrošnja bi mogla da splasne u narednim mjesecima, ali nije jasno da li će se potpuno urušiti.
Trajnost volje potrošača da kupuju privukla je pažnju zvaničnika FED-a, koji su signalizirali da će zadržati ključnu kamatnu stopu nepromijenjenom. Ali, također su jasno stavili do znanja da prate ekonomske podatke u potrazi za bilo kakvim znakom da bi inflacija mogla ponovo da počne da raste i da će zahtijevati dalje povećanje stopa.
U međuvremenu, preduzeća, posebno ona u rastućem uslužnom sektoru, imaju koristi od onoga što se čini da je još uvijek nagomilana potražnja - koju vjerovatno podstiču oni sa višim primanjima nakon ograničenja u pandemiji. Prošle nedjelje, Royal Caribbean Group je prijavila ozbiljnu kvartalnu zaradu. Putnici su se „tiskali” na brodovima za krstarenje i trošili više čak i kada je kompanija podigla cijene.
„Ubrzanje potrošnje nas je dovelo do još jednog izvanrednog kvartala”, rekao je izvršni direktor Jason Liberty. „Gledajući unaprijed, vidimo ubrzanu potražnju.”
Šta se krije iza ogromnih dobitaka do sada?
Ekonomisti ukazuju na nekoliko pokretača: stabilno zapošljavanje i niska nezaposlenost, zajedno sa zdravim finansijama za većinu domaćinstava koja su izašla iz pandemije. Naročito su bogatija domaćinstva uživala u značajnom porastu vrijednosti kuća i portfolija akcija, što vjerovatno povećava njihovu potrošnju.
„Nastavljamo da vjerujemo da se ne treba kladiti protiv potrošača sve dok stvarni gubici radnih mjesta nisu vidljivi”, rekao je Tim Duy, glavni američki ekonomista u kompaniji SGH Macro Advisers.
Sa usporavanjem inflacije - ona je još uvijek visokih 3,7 odsto, što je pad sa vrhunca od 9,1 odsto u junu 2022. - prosječne plate počinju da nadmašuju rast cijena.
U mnogim manje plaćenim industrijama, kao što su hoteli, restorani i skladištenje, kompanije su se borile da pronađu i zadrže radnike i u skladu s tim su podigle plate. Julia Pollak, glavni ekonomista kompanije ZipRecruiter, izračunala je da su za 10 odsto najslabije plaćenih radnika plate skočile 25 odsto od prvog kvartala 2020, kada je počela pandemija. To je znatno ispred povećanja cijena od 18 odsto tokom tog vremena.
Većina domaćinstava je 2023. započela u boljem stanju nego što je bila prije izbijanja pandemije, prema izvještaju FED-a. Neto vrijednost prosječnog domaćinstva - srednja tačka između najbogatijih i najsiromašnijih - skočila je 37 odsto od 2019. do 2022. Kako su „skakale” cijene kuća porasle, tako je rasla i berza. To je bio najveći porast u posljednjih više od 30 godina.
Istovremeno, neto vrijednost jedne desetine najbogatijih domaćinstava skočila je za 28 triliona dolara - ili oko jedne trećine - od prvog kvartala 2020. do drugog kvartala 2023, prema FED-u. Siromašnija polovina Amerikanaca ostvarila je veći procenat povećanja, ali u ukupnom iznosu znatno manje, sa oko dva biliona na 3,6 biliona dolara. (Ove brojke nisu prilagođene inflaciji.)
„Kada bogatstvo raste za iznos koji je bio u protekle tri godine... mislim da ono igra veću ulogu u ovoj potrošačkoj snazi nego što smo možda mislili da hoće”, rekla je Sarah Wolfe, američka ekonomistkinja u Morgan Stenliju.
Aditya Bhave, ekonomista u Bank of America, primijetio je da potrošnju ne predvode samo imućni. Potrošnja domaćinstava sa prihodima manjim od 50.000 dolara na kreditne i debitne kartice banke porasla je brže od potrošnje klijenata sa većom zaradom.
Neki Amerikanci, dok pažljivo prate svoje finansije, i dalje osjećaju da imaju prostora da se ponekad opuste. Valerie Zaffina, 74-godišnja učiteljica u penziji koja je prošle nedjelje uzimala komad nakita u radnji u Ramseyju u New Jerseyju, rekla je da muž i ona žive od fiksnih primanja i da oprezno troše.
Zaffina se odlučila na još jedno veliko trošenje - oko 5.000 dolara da ukrasi svoj stan koji iznajmljuje, uključujući kauč od 2.500 dolara i tepih od 600 dolara. To je njeno prvo ulaganje u opremanje stana u proteklih 18 godina.
„Imala sam pomalo frustrirajuću godinu i željela sam da uradim nešto za sebe”, rekla je ona. „Dakle, da, preuređujem. U muci sam s tim, ali se držim budžeta.”
Mnogi analitičari i dalje upozoravaju na nove probleme sa kojima se suočavaju potrošači i privreda. Skoro 30 miliona korisnika studentskih kredita moralo je da počne da ih otplaćuje ovog mjeseca. A problemi u Kongresu mogli bi da dovedu do zatvaranja vlade sljedećeg mjeseca.
Izvještaj od petka pokazao je da dok je prihod prilagođen inflaciji pao prošlog mjeseca zajedno sa stopom štednje, potrošači su i dalje povećavali svoju potrošnju. Taj trend je, kažu ekonomisti, neodrživ.
Čak i tako, ovi izazovi se možda neće pokazati toliko štetnim koliko se strahuje. Isplate studentskih kredita, na primjer, skočile su čak i prije isteka roka za njihovo obnavljanje 1. oktobra, primijetio je Bhave. Čini se da su neki dužnici iskoristili 12-mjesečni grace period koji je uvela Bidenova administracija, što sugeriše da većina njih može sebi priuštiti da nastavi sa vraćanjem novca - barem za sada.
„Postoji mnogo loših stvari”, rekao je Bhave oko potrošača. „A ipak, podaci i dalje iznenađuju.”
